Manifestacija koja okuplja lovce i prijatelje lovaca “Druženje lovaca Igman” nastavlja se nakon dvije godine pauze zbog koronavirusa! Danas, 13. avgusta, na Velikom polju na Igmanu savez lovačkih organizacija planira ponovo druženje lovaca iz cijele BiH, ali i inostranstva.
U sklopu manifestacije “Druženje lovaca Igman 2022” bit će organizirana i Državna izložba pasa sa kandidaturom kojoj mogu pristupiti lovne pasmine. “Posebno nas raduje što imamo dosta prijavljenih oštrodlakih boisanskih goniča, poznatih kao barak, koji su naša tradicija, naša autohtona pasmina.” – ističu iz Lovnog kinološkog saveza F BiH.
Iz škola Novog Travnika i Bihaća kažu kako je sve manje prvačića, a sve više onih koji preko ljeta djecu ispisuju zbog napuštanja Bosne i Hercegovine
Iz godine u godinu, kao što je to slučaj sa brucošima, smanjuje se i broj učenika osnovnih škola. Tako je na području cijele Bosne i Hercegovine. Odlaze čitave porodice u inostranstvo, tražeći bolji život.
Prema riječima Nedžade Tolje, direktorice Osnovne škole “Edhem Mulabdić” u naselju Opara u Novom Travniku, u posljednje tri godine sve manji je i broj đaka koji se upisuju u tu školu.
BOLJI USLOVI
– U školsku godinu 2022/23. u deveti razred bi trebalo krenuti 60 učenika, a u prvi razred se upisalo 35. To je skoro duplo manje. Jedan od razloga je odlazak cijelih porodica u inostranstvo. Dođu roditelji djece na raspustu i traže ispisnicu iz škole, jer trajno napuštaju i školu i BiH. U pitanju su pronatalitetne politike u državama Evropske unije koje su u službi djece i olakšavaju porodicama život dajući djeci bolje mogućnosti za školovanje, kazala je Tolja.
Nedžada Tolja: BiH nema pronatalitetnu politiku
Škola je osnovana 1961, a njeno sjedište se nalazi na dvanaest kilometara od Novog Travnika, na putu za Gornji Vakuf. Školsko područje obuhvata sela: Opara, Nova Opara, Orašac, Bistro, Božići, Reput, Monjići, Pričani, Lisac i Rostovo.
Tako je jedan od primjera da je otac djeteta radio pet godina u Sloveniji, a njegova supruga i djeca su odlučili pridružiti mu se i nastaviti živjeti tamo. Dijete će imati dječiji doplatak, dobit će određene beneficije koje u Bosni i Hercegovini nema.
– O dječijem doplatku se kod nas priča godinama, o porodiljskim naknadama… Ne postoje adekvatne mjere za podizanje stope nataliteta. To treba pod hitno donijeti. Zalagati se za to da, pored porodiljskih naknada, porodiljsko odsustvo traje minimalno 12 mjeseci i da se dječiji doplatak planira, da se zakonski reguliše u cijeloj BiH na način da sva djeca dobijaju doplatak, naravno po kategorijama je njegova visina, što je slučaj u zemljama EU, istakla je Nedžada Tolja.
Iz Zagrlja kod Novog Travnika već je deset mladića otišlo na rad u Sloveniju, da bi potom tamo odveli i supruge i djecu
– Odlaze mladi tamo gdje je bolje. Gdje mogu bolje živjeti, imati posao koji će biti dobro plaćen, bolje uslove za školovanje djece. Ko će rađati djecu? Nema ljudi. To se dešava kod nas, naglasila je Tolja.
Slični problemi sa smanjenim upisom prvačića i brojem učenika su u Osnovnoj školi Brekovica u Bihaću. U prvi razred u centralnu i tri područne škole upisalo se 15 učenika. Godinu ranije bilo ih je 24.
Bihaćko naselje Brekovica ima 15 prvačića
VANI SA ZANATOM
Potvrdili su nam iz škole da se određeni broj djece ispisao prošle školske godine zbog odlaska porodica u inostranstvo.
Tolja je rekla da se ne nada da će se nešto promijeniti nabolje. Mladi ljudi koji su završili srednje škole odlaze u inostranstvo, jer ovdje ne vide perspektivu. Sve manje je onih koji studiraju u BiH. Više su zainteresovani da završe neki zanat i traže posao vani.
U Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16°C, na jugu zemlje do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24°C, na jugu zemlje do 28°C.
Za samo devet godina, tačnije od 2013-2021. godine, BiH je ostala bez najmanje 485.000 građana, koji su svoju sreću odlučili da potraže van njenih granica, a od tog broja samo u prošloj godini čak 170.000. Ništa bolje prognoze ne dolaze ni iz Ujedinjenih nacija (UN), prema čijim bi procjenama do 2050. godine BiH mogla da izgubi još petinu svog stanovništva.
Dok traju politička prepucavanja potpomognuta nacionalnom retorikom i stvaranjem tenzija među građanima, nizak životni standard i drugi problemi, stanovništvo masovno napušta BiH, a to će se, kako procjenjuju međunarodni stručnjaci, nažalost nastaviti i u nadolazećim godinama.
Uzevši procjene da je u BiH 2020. godine živjelo oko 3,3 miliona stanovnika, predstavnici UN-a prateći situaciju u državi izračunali su da će BiH do 2050. godine ostati bez oko 600.000 stanovnika, što je pad za 18,2 odsto.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH, kaže da se brojke koje pominju iz UN-a ne mogu uzeti sa velikom sigurnošću, podsjetivši da već 10 godina BiH čeka na popis stanovništva. U prilog tvrdnjama Zukićeva navodi i zvanične podatke do kojih je došla organizacija kojom rukovodi, a koji vrlo jasno pokazuju trend iseljavanja stanovništva.
“U periodu 1. januar 2013 – 31. decembar 2021. BiH je napustilo 484.998 osoba. 2013. je bila godina u kojoj je oko 24.000 ljudi/lica otišlo iz BiH ilegalno ili nekim drugim kanalima… da bi se taj broj svake godine povećavao. Ono što je najalarmantnije jeste da je samo u prošloj godini, dakle u godini korone, zabilježeno 170.000 odlazaka, a 2020. godine 85.500”, kaže Zukićeva i nastavlja da je Unija otkrila da većina lokalnih vlasti nije adekvatno reagovala i prijavila odlazak svojih građana.
“Nemaju evidenciju o odlasku tih ljudi jer jednostavno ti ljudi tu više ne žive, ali jesu po dokumentima, uvjerenjima i kretanju. O svemu smo obavijestili i predstavnike sa entitetskih i državnih nivoa, da bi se u Savjetu ministara uvjerili da je ogroman broj ljudi koji se odrekao bh. državljanstva, što je neka vrsta odlazaka. Samo po tom osnovu imamo 96.000 građana BiH koji su se ispisali iz državljanstva”, naglašava Zukićeva
Činjenica je da se gradovi gase, a škole zatvaraju.
“Odlaze kompletne porodice iz Dervente, Doboja, Modriče (posebno sela), u Odžaku je nakon rata bilo oko 10.000 povratnika, a prošle godine kad smo ga obišli bilo je oko 2.300 građana. Da ne govorimo o Livnu, Kupresu, u Grahovu su se zatvarale škole, nije bilo dovoljno učenika. Posebno iznenađuje zapadna Hercegovina, gdje je standard bio mnogo bolji nego u ostalim dijelovima BiH, a imali smo veliki broj odlazaka i u Ljubuškom i Grudama, Posušju… Znamo da kad se pređe Metković, već smo u EU”, kaže Zukićeva i tvrdi da već godinama ne dobijaju odgovore od strane nadležnih u BiH, koji se pozivaju na stanje u okruženju.
“Ali to okruženje reaguje drugačije. Mladi traže šansu i to je jedina riječ koju su oni upućivali na našim skupovima, ali je najčešće ne dobijaju. Zato na naše mlade čeka region. Na primjer, Slovenija je prije pandemije uradila posebnu politiku prema građanima BiH… Pozvala je građane koji su ostali bez radnih mjesta, naročito tamo u Zenici gdje su ostali bez posla u željezarama, da dođu kod njih i rade. Dali su im povoljne uslove i stanove pa ako treba da dovedu i svoje porodice. Međutim, ti ljudi se nisu zadržali samo tu, nego tamo gdje poslodavac dobije poslove poput zemalja Skandinavije i EU”, zaključila je Zukićeva.
Sudeći prema procjenama UN-a, s identičnim problemima suočiće se i Srbija koja bi do 2050. godine mogla da ostane bez 1,5 miliona građana, ali i Hrvatska koja će ostati bez 700.000 stanovnika. Nažalost, ove tri balkanske države nalaze se među deset država svijeta za koje se procjenjuje da će ostati bez većeg dijela populacije.
Na UN-ovoj listi, u najgoroj poziciji je Bugarska, a u prvih deset država sa najbržim padom populacije, kako prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE), tu su još Litvanija, Letonija, Ukrajina, Moldavija, Japan i Albanija.
Predstavnici bosanskohercegovačke automobilske industrije učestvovat će ove godine na međunarodnom sajmu automobilske industrije IZB2022 u Volfsburgu, SR Njemačka.
Privredna komora Federacije BiH (PKFBiH) zakupila je štandovski prostor za izlaganje na tom sajmu koji će biti održan od 11. do 13. oktobra. IZB sajam svake dvije godine organizuje Folksvagen AG za svoje dobavljače, ali i kompanije koje žele da dobiju status dobavljača.
“Bh. kompanije će se predstaviti na štandu od 49 m2 na odličnoj lokaciji, sjecištu glavnih puteva, ulaza/izlaza iz hale, te blizu zone za odmor. Imamo potvrdu o učešću pet kompanija na sajmu, a Privredna komora Federacije BiH će koristiti zajednički prostor za sastanke i svoje aktivnosti”, rekao je Feni direktor sektora energetike i koordinator projekta “Razvoj automobilske industrije FBiH” Armin Hodžić.
Tokom održavanja sajma, prema njegovim riječima, predviđeni su B2B sastanci sa njemačkim kompanijama i udruženjima. Ta aktivnost je planirana u skladu s aktivnostima koje Komora provodi po projektu kovid-19 Investment Rispons odnosno “HelpDesk, Biznis Informejšn Hab” koji se implementira u okviru šireg EU4BiznisRikaveri projekta, kojeg finansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke, a fokusira se na podršci mikro, malim i srednjim preduzećima (MMSP).
Na ranijem sajmu IZB2018 svoja dostignuća predstavilo je 838 izlagača iz 35 zemalja cijelog svijeta, a sajam je posjetilo 50.000 profilisanih predstavnika automobilske industrije. Bosanskohercegovačke kompanije imale su zapažen premijerni nastup te 2018. godine čemu je posvećen članak u uglednom njemačkom dnevnom časopisu Volfsburger Nahrihten, a štand je tada posjetila i delegacija Vlade FBiH.
Hodžić je dodao da je za ovogodišnji sajam svoje učešće već prijavilo više od 900 kompanija iz 36 država.
“I ove kao i prethodnih godina, Privredna komora Federacije BiH podržava nastup bh. kompanija na IZB2022 sajmu te učestvuje u sufinansiranju većeg dijela troškova nastupa bh. kompanija. To je zaista velika prilika za sve kompanije da se predstave u najboljem izdanju i da probaju iskoristiti svoju šansu u ovim izazovnim vremenima pandemije, ratnih sukoba ali i trendova preslagivanja lanaca dobavljača na svjetskom nivou”, dodao je Hodžić.
Poslije podne kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u istočnim, jugoistočnim područjima Bosne i u većem dijelu Hercegovine.
U večernjim satima kiša i pljuskovi, lokalno intenzivniji, očekuju se većem dijelu Bosne i Hercegovine. Vjetar slab uglavnom sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 24 do 30, na jugu do 32 stepena.
U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Kiša se očekuje prema kraju dana i u večernjim satima. Jutarnja temperatura oko 16, a dnevna oko 25 stepeni.
Za subotu se najavljuje nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28 stepeni.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u nedjelju se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 20, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 31 stepen.
U ponedjeljak je najavljeno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu do 24, a dnevna od 27 do 33 stepena.
Požarište koje je haralo zaleđem Neuma više od deset dana konačno je ugašeno nakon poslijepodnevne kiše koja je jučer pala u bh. gradu na moru.
Najkritičnija situacija bila je na planini Žaba, poviše sela Broćanac, kod sela Propratnica i između sela Hotanj i Žukovica. Požar je bio aktivan duže od deset dana, a nakon kiše koja je jučer pala u Neumu – vatra je konačno ugašena.
Na zahtjev Civilne zaštite Neum i Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, pri gašenju požara na planini Žaba je nekoliko puta bio angažovan i helikopter Oružanih snaga BiH.
Trenutno je aktivan požar na planini Prenj, lokalitetu kanjona Bijele, gdje gore šuma, trava i raslinje na nepristupačnom terenu.
Na osnovu informacija koje su nam potvrđene iz Civilne zaštite HNK, situacija na požarištima u Konjicu – na lokalitetima Glavatičevo i kod mjesta Sadine i Borci je nepromijenjeno. Gore panjevi unutar požarišta, ali je situacija pod kontrolom i nije potreban angažman helikoptera Oružanih snaga BiH.
Muška košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine jutros je otputovala u Estoniju, gdje će odigrati dvije utakmice na međunarodnom turniru.
Selektor Adis Bećiragić u grad Tartu je poveo sljedeće igrače:
Miralem Halilović, Jusuf Nurkić, Džanan Musa, Amar Gegić, Edin Atić, Sani Čampara, Kenan Kamenjaš, Aleksandar Lazić, Adin Vrabac, Emir Sulejmanović, John Roberson, Rijad Avdić, Ajdin Penava i Đorđe Topolović.
Zmajevi će sutra odigrati meč protiv Belgije (17 sati po našem vremenu), a u nedjelju protiv domaće selekcije (16 sati).
– Ove utakmice poslužit će nam da vidimo šta smo to uradili u protekle dvije sedmice na Vlašiću. To će biti zaista kvalitetne provjere, jer ćemo igrati protiv dobrih reprezentacija, koje su, poput nas, učesnice predstojećeg Eurobasketa – kaže selektor Bećiragić.
Zbog ovogodišnje suše, koja bi prema upozorenjima Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije, mogla biti najgora u posljednjih 500 godina, prinosi voćarskih, povrtlarskih i ratarskih kultura na području Federacije BiH bit će manji za 50 posto.
Upozorio je to Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH, navodeći primjer jabuke koja se, kako kaže, u pojedinim voćnjacima već bere iako nije dosegla određenu veličinu, što znači da neće moći ići u prodaju.
Nekih kultura uopće neće biti
– To znači da će i prinos jabuke biti sigurno manji za 50 posto od prošlogodišnjeg. U dijelu Krajine i u Tuzlanskom kantonu, zbog klimatskih uvjeta, u toku je skidanje silaže. I tu je nažalost prinos za 50 posto manji na istim parcelama u odnosu na 2021. godinu. Ako se ovakva suša i dalje nastavi, moram kazati da prinosa nekih kultura uopće neće ni biti, a to znači da ćemo sigurno u narednim mjesecima imati nedostatak određene hrane u prodaji, a ono što bude na policama i stolovima, bit će znatno skuplje jer cijela Evropa kuka zbog suše – objašnjava Kahriman.
Admir Kahriman
Što se tiče hljebnih žita, tu je, dodaje naš sagovornik, solidan prinos, a razlog je što su te kulture prispjevale prije suše do početka šestog mjeseca.
– Kad kažem solidan prinos, mislim da će on biti identičan prošlogodišnjem – dodaje Kahriman.
Ništa bolje stanje nije ni u entitetu RS. Savo Bakajlić, predsjednik regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kaže “kako je situacija u Semberiji katastrofalna”.
– Ljudi su, kako bi spasili stoku, počeli skidati silažu, ali ona nije nikakvog kvaliteta, nego samo da preživimo. Bojimo se da ćemo morati pribjeći eutanaziji stočnog fonda, gdje će ljudi rasprodati stoku jer nemamo matematike na ovakvom sistemu i ovako skupoj sjetvi koju smo imali, rekao bih najskupljoj u historiji, da opstanemo. Država se što prije mora uključiti jer u suprotnom nećemo moći početi jesenju sjetvu niti održati stočni fond. Treba li BiH ostati bez hrane i svojih proizvođača i spasti na uvoz koji je već udario u plafon, što je rezultiralo gašenjem brojnih poljoprivrednih gazdinstava – navodi Bakajlić.
Dodaje “kako u nekim podmajevičkim krajevima ima šljive, ali da nema plasmana”.
– Proizvođači stavljaju šljivu u hladnjače i čekaju bolja vremena. Uglavnom, nije dobro, što će se tek odraziti naredne godine. I 2021. je bila sušna, kada je kukuruz obmanuo. Bojim se da treću dočekati ne možemo na ovakav način – poručio je Bakajlić.
Savo Bakajlić
Nedostatak sredstava kojim bi se kupilo mineralno gnojivo tokom maja i juna, razlog je, kako navodi Kahriman, ovogodišnjih velikih gubitaka u voćarstvu i kukuruzu, kako silažnom, tako i onom u zrnu.
– Da su se biljke prije suše dovoljno razvile, sigurno bi mogle pretrpjeti ono što je uslijedilo u sedmom mjesecu. Međutim, mi nismo mogli gnojivo plaćati po 3.000 KM, što se odrazilo na prinose. Prije dva-tri dana pala je kiša, ali nije svugdje, a u mnogim njivama i gdje jeste bilo padavina, to se ne osjeti – govori Kahriman.
Kako riješiti sistem navodnjavanja
Rješavanje klimatskih uvjeta dug je i skup posao u kojem BiH, kako kaže Kahriman, kasni, a kako bi se u narednim godinama izbjegli gubici, morat će, dodaje, svaka zasijana parcela imati sistem navodnjavanja.
– Zanemariv je broj farmera u našoj zemlji koji to sebi mogu priuštiti. Tu će se morati uključiti država. Pozitivna stvar je što je posljednjih godina sve više onih koji se bore da nešto proizvedu, ali u nekim dijelovima nećete moći imati navodnjavanje jer nemate izvorišta. Može se navodnjavati kap po kap, ali to ide samo za pojedine kulture. Bojim se prognoze da će se morati uraditi sistematizacija gdje, šta i kako će se moći sijati, što će dovesti do nedostatka određenih kultura na prodajnim policama. Osim toga, neko ima po pet manjih parcela na različitim mjestima, što znači da neće moći za svaku od njih, zbog visoke cijene, kupiti pet uređaja za navodnjavanje ako živi u nekom brdovitom predjelu, ali će zato farmer u Posavini moći kupiti samo jedan sistem za navodnjavanje, a kasnije samo crijeva kojima će proširivati parcelu koja se navodnjava.
Moje mišljenje je da smo se kasno sjetili da razgovaramo o ovome što će nam sigurno donijeti probleme, a najveći je ugroženost animalne proizvodnje. Biljna proizvodnja zavisi od godine do godine, i trošak su sadni materijal i mineralna gnojiva. No kad se drugim faktorima uništi proizvodnja mlijeka i mesa, jako je teško doći do novih grla – ističe Kahriman.
Poljoprivredni proizvođači u Federaciji BiH imaju redovne podsticaje, ali su oni, dodaje Kahriman, nedostatni.
– Obratili smo se premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću i ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudinu Dediću da pokušaju interventnim mjerama pomoći animalnu proizvodnju kako bismo zadržali postojeća grla. U suprotnom morat ćemo smanjiti njihov broj pošto nećemo imati hrane, a ne možemo je sami kupiti. Ali nama te interventne mjere neće trebati u decembru kad raspustimo grla. Također, shvatam da nekad i nema zakonske osnove u budžetima da se može djelovati. Međutim, ostaje nam da čekamo odgovor, nadamo se da će premijer i ministar svojim znanjem i umijećem iznaći način da nam pomognu – zaključio je Kahriman.
Najbolja bh. plivačica Lana Pudar plasirala se u polufinale Evropskog prvenstva za seniore koje se održava u Rimu u disciplini 50 metara delfin, a ona je to ostvarila s vremenom 26.96.
Lana je završila kao šesta u svojoj grupi, ali je imala dovoljno dobro vrijeme da izbori plasman u polufinale.
Rezultat u Laninoj kvalifikacionoj grupi
Amina Kajtaz, koja je također nastupala u Laninoj kvalifikacionoj grupi, ali pod zastavom Hrvatske, završila je na posljednjem mjestu s vremenom 27.56 i nije se plasirala u polufinale.
Pored nastupa na 50 metara, Lana će još nastupiti na 100 i 200 metara delfin. Polufinalna utrka je večeras u 18:42 sata.
Osim Lane Pudar, na prvenstvu u Rimu će nastupiti Adi Mešetović i Nikola Bjelajac koji će danas plivati u kvalifikacijama na 100 metara slobodno.
Oba bh. plivača uvrštena su u istu grupu i pokušat će se naći među 16 takmičara koji će izboriti polufinale. U ovoj disciplini prijavljen je 71 takmičar.
Admir Kahriman
Savo Bakajlić
