Category: BiH

  • CBBiH pušta u opticaj nove novčanice od 200 KM, od starih se razlikuju u dva detalja

    CBBiH pušta u opticaj nove novčanice od 200 KM, od starih se razlikuju u dva detalja

    Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) će od 17. augusta 2022. godine pustiti u opticaj novčanice konvertibilne marke u apoenu od 200 KM, dodatno štampane u 2022. godini.

    Kako navode, novčanice navedenog apoena, izdanje 2022. godina, štampane su u skladu s redovnim aktivnostima CBBiH, koje imaju za cilj osigurati dovoljno novčanica odgovarajuće apoenske strukture za potrebe gotovinskog prometa u BiH.

    “Novo izdanje novčanica zamijenit će u opticaju novčanice prethodnih izdanja, koje će zbog dotrajalosti tokom prethodnih godina, biti povučene iz opticaja. Novčanice prethodnih izdanja, čiji je kvalitet zadovoljavajući u skladu sa standardima CBBiH, i dalje će ostati u opticaju kao zakonsko sredstvo plaćanja”, navode iz CBBiH.

    Dodali su da osnovna obilježja novčanica štampanih u 2022. godini ostaju ista kao i na novčanicama prethodnog izdanja, s tom razlikom što je na novom izdanju naznačena brojčana oznaka “2022” kao godina štampanja apoena i potpis guvernera CBBiH “Senad Softić”.

    “Štampanje novih količina novčanica konvertibilne marke nema inflacijski efekt, jer nijedna KM neće biti puštena u opticaj bez poštivanja principa valutnog odbora, što znači da svaka izdana konvertibilna marka ima pokriće u stranoj valuti po fiksnom kursu. Novčanice će u opticaj biti puštene sukcesivno, odnosno prema potrebi, posredstvom glavnih jedinica i filijala CBBiH”, zaključuju iz CBBiH.

    Izvor: Klix.ba

  • RS gradi 50.000 solarnih elektrana za kućanstva, FBiH samo za privatnike

     

    Vlasti Republike Srpske pokrenule su posve novi projekt kojim će omogućiti građanima svojevrsno subvencioniranje potrošnje električne energije tako što će 50.000 kućanstava biti odabrano za instalaciju solarnih elektrana, što predstavlja veliki iskorak u odnosu na Federaciju BiH u kojoj kućanstva nemaju mogućnost biti proizvođači električne energije.

    Naime, glavni direktor EP RS-a Luka Petrović pozvao je građane da se prijave za program energetske održivosti kućanstava i gospodarstava, piše Večernji list BiH.

    Ugrađuju elektrane

    Građanima će biti ugrađen cijeli sustav za proizvodnju električne energije, od solarnih panela, pretvarača, ali i posebnih brojila koja mogu registrirati povrat električne energije u elektroenergetski sustav EP RS-a. – To znači da će vam, ako u svom kućanstvu trošite 4-5 tisuća kilovatsati električne energije godišnje, istodobno biti instalirano postrojenje koje može proizvesti 4-5 tisuća kilovatsati električne energije godišnje – objasnio je Petrović. Kao prednost programa Petrović je naveo to da kućanstva koja dobiju fotonaponsko postrojenje sljedećih 25 godina neće plaćati klasični račun za električnu energiju, kakav sada plaćaju, a 10 godina će plaćati otplatu dijela vrijednosti ovog fotonaponskog postrojenja, nakon čega ono prelazi u vlasništvo građanina. – Zamislili smo da građanin sudjeluje u njemu 50 – 60 posto, da dio subvencionira Elektroprivreda Republike Srpske, a dio Fond za zaštitu životne sredine i energetsku učinkovitost RS-a. Ako vam je račun iznosio 70 maraka u posljednjih 12 mjeseci, u idućih 10 godina za otplatu tog postrojenja račun će vam biti 63 KM puta 120 rata – objasnio je Petrović. Tako Republika Srpska planira proizvesti dodatnih 200 megavata novoinstalirane snage solarnih panela. Primjerice, u Hrvatskoj, koja je članica Europske unije, postoje posebne subvencije za ugradnju malih solarnih elektrana. Ali je sustav nešto drukčiji nego u Republici Srpskoj. Građanima se daju poticaji za ugradnju solarnih elektrana, nakon čega oni isporučuju razliku proizvedene energije u sustav i time smanjuju svoje račune. Taj iskorak u RS-u je ogroman u odnosu na FBiH, a što posebno pogađa njezin južni dio – Hercegovinu. Treba reći kako su iznimno komplicirane i teške procedure u FBiH za dobiti dozvolu za proizvodnju električne energije od obnovljivih izvora energije, bilo da je u pitanju snaga vjetra, sunca ili pak vode. Tako vlasti u Federaciji BiH idu u korist jedino velikim privatnim proizvođačima i pojedincima koji su u tome biznisu vidjeli priliku za zaradu, dok su građani posve izvan igre. Zbog toga se čeka na izmjene zakonodavstva koje nikako da stupe na snagu. A pokazatelji o potencijalima govore u korist žurne potrebe izmjene zakona. Naime, Neum, prema mjerenjima, ima čak 2600 sunčanih sati godišnje, slijede Čapljina i Mostar – 2352, Čitluk – 2342, Livno – 2337… BiH, a posebice njezin južni dio, pripada zemljama Europe sa značajnim ukupnim sunčevim zračenjem. Istraživanja pokazuju kako u prosjeku BiH dobiva oko 15% više sunčeve energije u odnosu na središnju Europu te 30% više od sjeverne Europe (Nizozemska, Danska, Velika Britanija). Na jugu zemlje, u području istočne i zapadne Hercegovine, ti postoci su još izraženiji, tako da te regije prednjače po količini dostupne sunčeve energije u odnosu na središnju Europu za oko 30%, a u odnosu na sjevernu Europu čak 50 posto.

    Dva posto za bogatstvo

    Prevedeno u rezultat energetskih potencijala, to znači da vrijednost ukupne dnevne energije sunčeva zračenja na horizontalnu površinu u Hercegovini u siječnju iznosi od 1,5 do 1,7 kWh/m2 odnosno od 6,3 do 6,9 kWh/m2 na dan u srpnju.

    Područje Hercegovine ima 3-4 puta više dostupne energije sunčeva zračenja od sjeverne Europe odnosno 2 puta više nego središnja Europa. Izračuni pokazuju kako prirodni potencijal sunčeve energije u Bosni i Hercegovini više puta premašuje ukupne energetske potrebe Bosne i Hercegovine.

    Kada bi se 2% ukupnog teritorija BiH pokrilo sunčevim kolektorima s prosječnom godišnjom učinkovitošću od 50% i modulima s prosječnom godišnjom učinkovitošću 10%, onda bi ukupan tehnički potencijal BiH iznosio oko 500 Twh, što je gotovo 2,5 puta više nego što BiH sada proizvodi električne energije.

    izvor: centralna.ba

  • Danas sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost

    Danas sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost

    Nakon prohladnog jutra  u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 27 do 33 °C.

  • Znate li koliko košta bubreg na crnom tržištu u BiH: Građani često nemaju drugog izbora

    Znate li koliko košta bubreg na crnom tržištu u BiH: Građani često nemaju drugog izbora

    Ukupna vrijednost svih organa prosječnog odraslog čovjeka je 1,380.000 eura, a najtraženiji su bubrezi, jetra, srce, pluća, rožnice.

    Cijene pojedinačnih organa variraju od zemlje do zemlje, pa je tako, primjerice, cijena bubrega u BiH od 60.000 do 100.000 KM, a primjerice, u Kini oko 10.000 KM, piše Večernji list BiH.

    U Izraelu taj isti organ stoji gotovo 200.000 KM. Riječ je, naravno, o “crnom tržištu” koje je zbog nedostatka organa prisutno u cijelom svijetu, pa tako i u BiH. Zbog niskog standarda oni koji prodaju organe uglavnom su ljudi iz siromašnih zemalja koji time sebi pokušavaju osigurati egzistenciju, a kupci su uglavnom imućnije osobe koje si mogu priuštiti kupnju, najčešće, novog bubrega.

    Zbog nerazvijenosti transplantacijskog sistema i činjenice da je tijekom prvih šest mjeseci ove godine na području Federacije BiH samo jedan život spašen transplantacijom, građani BiH nerijetko i sami posežu za “crnim tržištem” na kojem pronalaze donora, a zatim s njim odlaze u inozemstvo, gdje plaćaju transplantaciju.

    To je bila i tema jedne od nedavnih sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, gdje je razmatran i usvojen nacrt zakona o izmjeni i dopuni Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja te gdje su domaći liječnici istaknuli kako znaju za slučajeve da su neki građani prodali jedan organ te su se raspitivali mogu li živjeti bez još jednoga.

    Federalna zastupnica Belma Pojskić, internistica, kardiologinja, šefica Odjela za interne bolesti s hemodijalizom Kantonalne bolnice Zenica, tom je prilikom navela kako je upoznata sa slučajem osobe koja je prodala bubreg te pitala može li prodati i jetru s obzirom na to da je za bubreg dobila dobru “cijenu”.

    “Dakle, moramo učiniti sve kako bismo pravno spriječili da se to događa u našoj zemlji i da bude takvih situacija”, kazala je Pojskić. U kontekstu novog zakonskog rješenja ova je liječnica istaknula kako bilo koje rješenje koje može pomoći da se uradi transplantacija organa, naravno, na legalan i zakonit način, treba podržati.

    “Kao neko ko radi s pacijentima koji su i na hemodijaliznim tretmanima, također netko tko viđa pacijente i njihove obitelji koji pokušavaju riješiti problem, podržavam bilo kakvo rješenje, a mislim da je na Vladi Federacije BiH i njezinim pravnicima osigurati sve što mogu da ne dođe do trgovine organima”, navela je Pojskić, naglasivši kako naši ljudi odlaze u druge države i kupuju tamo organe.

    “Oni odlaze na transplantacije u zemlje trećeg svijeta, gdje kupuju bubrege, a isto tako rade i transplantacije kupujući organe od naših ljudi i s njima putuju u neke zemlje te tamo rade transplantacije organa. To je nešto što se događa nama pred očima. Znamo za to i poslije toga mi liječimo te pacijente”, istaknula je.

    Liste čekanja i problemi Prema riječima predsjednika Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH Tomislava Žuljevića, trenutačno su na području ovog entiteta na dijalizi blizu 2000 pacijenata od kojih bi jedna trećina mogla na transplantaciju organa, što je od 700 do 800 osoba.

    S druge strane, prema podacima Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, “trenutačno je na listi čekanja za novi bubreg svega 210 pacijenata”. Žuljević ističe kako je razlog za to gubitak povjerenja, odnosno nade da će biti pozvani na transplantaciju. On je potvrdio kako oboljeli iz BiH sve češće traže spas u inozemstvu, nerijetko u Turskoj. Nerijetko pacijenti koji imaju žive donore i po nekoliko mjeseci čekaju na transplantaciju. Najskuplji organ na “crnom tržištu” je srce.

    Njegova cijena je, otprilike, prema podacima, 600.000 eura, dok 300.000 eura koštaju oba plućna krila. Najniža je cijena ligamenata i zglobova – oko 6000 eura. Kada je u pitanju BiH, još prije 20 godina pojavljivali su se pacijenti kojima su bubrezi presađeni na nekom od “crnih tržišta”, u užasnim uvjetima, zbog čega je bilo i smrtnih slučajeva. Uz bubrežne bolesnike, trenutačno je na području Federacije BiH na listi čekanja za transplantaciju jetre oko 30 osoba, a srca njih 20-ak.

     

    radiosarajevo

  • Počasno Srce Sarajeva: Sve je spremno za dolazak glumačke zvijezde Mads Mikkelsena na crveni tepih

    Počasno Srce Sarajeva: Sve je spremno za dolazak glumačke zvijezde Mads Mikkelsena na crveni tepih

    Danski glumac Mads Mikkelsen će biti danas na Crvenom tepihu 28. Sarajevo Film Festivala ispred Narodnog pozorišta u 18:15 sati.

    Večeras u 20.30 sati u Ljetnom kinu Coca-Cola će biti prikazan film “Lov” Thomasa Vintenberga, u kojem Mikkelsen igra glavnu ulogu, a prije projekcije će mu biti uručeno priznanje Počasno Srce Sarajeva.

    Mikkelsen je dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 26. Sarajevo Film Festivala (2020.), kojemu, zbog okolnosti izazvanih pandemijom korona-virusa, nije mogao prisustvovati.

    Počasno Srce Sarajeva će mu biti uručeno večeras u Ljetnom kinu Coca-Cola prije projekcije filma “Lov”, za njegov izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti.

    Mads Mikkelsen, rođen je 1965. godine u Danskoj, gdje je stekao obrazovanje u Školi dramskog teatra u Aarhusu.

    Glumac porijeklom iz Kopenhagena, svoju profesionalnu karijeru je započeo kao gimnastičar i plesač, ustrajno radeći na pozorišnim, televizijskim i filmskim projektima, da bi konačno postao najveća muška zvijezda u Danskoj i Skandinaviji.

    Njegov filmski debi je bila glavna uloga u uspješnoj internacionalnoj krimi drami “Diler” iz 1996. godine, prvom dijelu trilogije koju je režirao Nicolas Winding Refn. Istu ulogu opakog dilera i narkomana je reprizirao u željno iščekivanom nastavku “Krv na mojim rukama: Diler 2”.

    Za ovu ulogu je osvojio nagradu Robert za najboljeg glumca od Danske filmske akademije i nagradu Bodil za najboljeg glumca od Danskog udruženja filmskih kritičara.

     

  • Pčelari zadovoljni godinom: Po košnici vađeno između 20 i 30 kilograma meda

    Pčelari zadovoljni godinom: Po košnici vađeno između 20 i 30 kilograma meda

    Pčelarska sezona polako se privodi kraju, a bosanskohercegovački pčelari sumiraju rezultate u godini za koju kažu da je bila dobra.

    Iako prinosi meda nisu kao oni iz 2015. godine, koja se uzima kao primjer, pčelari su, kako kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH, zadovoljni.

     

    Sejo Deljo

    – Zadovoljni su jer su uspjeli sanirati gubitke koji su nastali u dvije prethodne godine koje su bile loše. Otprilike je po košnici na području Odžaka, Modriče, Bratunca i Srebrenice…, vađeno između 20 i 30 kilograma kvalitetnog bagremovog meda. Bilo je i lipovog meda, najviše na području Grabeške visoravni i Srebrenice. Dobra livadska paša posebno je zabilježena kod pčelara Srednjobosanskog kantona, okoline Tuzle, ali i Hercegovine, gdje su najbolje prošli seleći pčelari. Rekao bih da su ove godine seleći pčelari u svim područjima dobro prošli. Pčelari Glamoča, Tomislavgrada, sa Cincar planine imali su također dobre prinose od divlje majčine dušice (čubar), a u okolini Olova i Kladnja bilo je i dobrog šumskog meda – naveo je Deljo.

    Prema njegovim riječima, u BiH trenutno ima više od 200.000 košnica, a godišnje se proizvede oko dvije hiljade tona meda.

    – Naša godišnja potrošnja meda je oko četiri hiljade tona, što znači da nam fali oko dvije hiljade tona. Pčelarska proizvodnja ima budućnost i perspektivu, potrebno je samo da društvo, odnosno oni koji ubiraju poreze i prave strategije, da se ozbiljnije pozabave pitanjem stvaranja boljih uvjeta za one koji se tim bave – ističe Deljo.

    U Savezu pčelara Federacije BiH kažu “kako će pčelari august iskoristiti za zaštitu pčelinjih društava od varoe, parazitske bolesti odraslih pčela i legla koju izaziva grinja – varroa jacobsoni”.

    – Prvi posao na pčelinjaku u augustu je obavljanje detaljnog pregleda svih pčelinjih zajednica radi utvrđivanja njihovog zdravstvenog stanja, kvaliteta matice na osnovu legla i utvrđivanja količine hrane (meda i polena). Ako su ti parametri zadovoljeni onda su nam zajednice jake. Vrlo je važno zaštiti pčele od raznih nametnika kako bi uspješno prezimile zimu, te zdrave dočekale novu proljetnu ispašu – kazao je Deljo.

     

    faktor

  • Ovaj grad u BiH daje u najam stanove za marku po kvadratu: Evo koji su uslovi prijave

    Ovaj grad u BiH daje u najam stanove za marku po kvadratu: Evo koji su uslovi prijave

    Grad Prijedor objavio je javni konkurs o davanju u zakup stambenih jedinica socijalnog stanovanja u kojima je cijena zakupnine jedna marka po kvadratnom metru.

    Riječ je o dvije garsonjere na Pećanima i jednoj u Raškovcu, te po dva jednosobna, odnosno dvosobna stana u Raškovcu.

     

    Pravo na korištenje ovih stanova po povlaštenim cijenama imaju državljani BiH.

    Također to mogu biti strani državljani sa dozvolom za stalni boravak u bh. entitetu RS, koji najmanje tri godine imaju prebivalište u Prijedoru, nemaju nepokretnosti uslovne za život i nemaju mjesečni prihod po članu domaćinstva veći od 35 posto prosječne neto plate ostvarene u RS u prethodnoj godini, prenosi portal Buka.

  • Društvene mreže i političari: Jedni imaju hiljade pratilaca, drugi nemaju ni profil ni stranicu

    Društvene mreže i političari: Jedni imaju hiljade pratilaca, drugi nemaju ni profil ni stranicu

    (Patria) – Društvene mreže jedan su od osnovnih kanala za komuniciranje političkih stranaka. Kako se bliže izbori i aktivnosti na društvenim mežama postaju sve češće. Pišu se statusi, osvrti, objavljuju se porodične fotografije, videonastupi, šalju se poruke političkim protivnicima, promovišu stranačke aktivnosti…

    S obzirom da je socijalna mreža Facebook još uvijek dominantna u BiH u odnosu na druge mreže i kanale komunikacije, provjerili smo koliko su popularni političari na društvenim mrežama.

    Predsjednik SDA i kandidat za člana Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović na FB stranici ima 69.000 pratilaca.

    Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte i kandidat za člana Predsjedništva BiH ima 39.000 pratilaca.

    Stranica Elmedina Konakovića, predsjednika Naroda i pravde ima 26.000 pratilaca, a aktivan je i na svom privatnom FB profilu. Konaković je na predstojećim Općim izborima nosilac jedne liste za Predstavnički dom Federalnog parlamenta.

    Stranica Fahrudina Radončića, predsjednika SBB-a ima 29.000 pratilaca.

    Stranica Denisa Bećirovića, kandidata za člana Predsjedništvo BiH ima 42.000 pratilaca. Predsjednika SDP BiH Nermina Nikšića koji je i nosilac liste za Predstavnički dom PS BiH iz Izborne jedinice 2 prati 24.000 ljudi.

    Kandidat za člana Predsjedništva BiH iz RS-a Vojin Mijatovića koji je i potpredsjednik SDP-a aktivan je na FB, a njegov privatni profil prati 17.000 ljudi. On nema zvaničnu stranicu.

    Predsjednik Naše stranke Edin Forto koji je i nosilac liste za Skupštinu KS aktivan je na društvenim mrežama, a njegovu FB stranicu prati 11.000 ljudi.

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović nema svoju FB stranicu, dok HDZ BiH prati 11.000 ljudi. Čović je aktivan na Twitteru gdje objavljuje svoje aktivnosti. Ni kandidatkinja ove stranke za člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto nema FB profil. Njene aktivnosti objavljuju se na stranici HDZ-a.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i kandidat za predsjednika RS nema oficijelni FB profil, dok stranku SNSD prati 34.000 ljudi. I Dodik je nedavno otvorio nalog na Twitteru gdje često “tvita”.

  • Sinoć uhapšen inspektor PU Bijeljina i još jedan policajac

    Sinoć uhapšen inspektor PU Bijeljina i još jedan policajac

    Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, pod nadzorom Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, jučer su na području Grada Bijeljina realizovali operativnu akciju “Beta 2”.

    U okviru ove akcije uhapšeno je pet osoba M.T., P.S., M.S., S.J. i A.J.

    “Po naredbama Okružnog suda u Banjoj Luci izvršeni su pretresi na lokacijama koje koriste osumnjičene osobe i tom prilikom su pronađeni predmeti koji će poslužiti u daljoj istrazi”, navode iz MUP-a RS.

    Navedeni se se sumnjiče da su počinili krivična djela “trgovina utjecajem“ i “spriječavanje dokazivanja”.

    “Nakon završene kriminalističke obrade oni će uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu biti sprovedeni u nadležno tužilaštvo na dalje postupanje”, dodaju iz MUP-a RS.

    Kako nezvanično saznajemo, među uhapšenima su inspektor PU Bijeljina Milan Trivun i Predrag Stankić. Još uvijek nije poznato jesu li i preostala trojica pripadnici policije.

    I Stankić je pripadnik policije, koji je suspendovan prije dva mjeseca zbog drugog djela. Prije toga bio je angažovan u PS Lopare, gdje je prebačen sa pozicije inspektora Odjeljenja za organizovani kriminal.

    izvor: klix.ba

  • Godinama radio za 375 KM pa dobio otkaz nakon što je odbio raditi 24 sata?

    Godinama radio za 375 KM pa dobio otkaz nakon što je odbio raditi 24 sata?

    Ibrahim Kargić iz Zenice podijelio je tužnu ispovijest o svom radnom odnosu gdje je bio iskorištavan za mizernu plaću, a potom i otpušten.

    Ibrahim je radio 4-5 godina kao čuvar parkinga na kojem su se nalazili autobusi tvrtke Zeni-Tours kod Vehida Džananovića i njegovog sina Zaima.

    Radio sam za 325 maraka, a kasnije je podigao na 375 KM. Radio sam po 16,17 sati dnevno, a svake druge nedjelje po 24 sata. Tako sam radio godinu i pol. Sve sam to morao raditi i trpjeti da bih mogao izvesti dijete na pravi put. Moj gazda je obični šerif kojeg se u tvrtki svi boje. Ništa se ovo ne bi znalo i ne bi se pričalo da je bio čovjek, da je bio fer i korektan prema meni, pa i prema ostalim radnicima, ističe.

    Prije je imao 130 kilograma, a sad je spao na 90 jer je, kako kaže, zbog gazdine galame i halabuke dobio šećer.

    Razlog ove priče je što sam za Bajram odbio poslušnost mladom gazdi koji mi je rekao da radim 24 sata. Nisam mogao raditi jer nisam ponio hranu, nisam ponio lijekove, nisam ponio cigare i još koje kakve stvari koje su mi potrebne da mogu biti na radnom mjestu. Gazdi se to nije svidjelo. Osjetio sam vibracije prema meni, priča svoju priču Ibrahim Kargić za portal Crna-hronika.

    23. 7. 2022. godine sam prilikom obilaska kruga tvrtke pao u kanal od autobusa visine 1,90 metara. Nekako sam uspio izaći iz kanala, nitko mi od vozača nije pomogao. Polomio sam se sav. Imao sam strašne bolove, ozlijedio sam kuk, bedra, glavom sam udario, dva rebra slomio i nagnječio jetru.

    Nakon 8 dana sam morao ponovo u noćnu smjenu iako nisam bio dobro, morao sam raditi kako ne bih ostao bez posla. Iako sam osjetio da me više ne žele na tom mjestu. Poslije radnog vremena, u 23:30, gazda me pozvao i rekao da ne dolazim više.

    Za kraj je pozvao relevantne institucije da pogledaju vozni park tvrtke. Da vide što se vozi po cestama u Bosni i Hercegovini.

    (www.jabuka.tv | Foto: Crna-hronika)