Category: BiH

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u junu 2022. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.115 maraka i nominalno je viša za 0,5 posto, a realno niža za 1,2 posto, u odnosu na maj.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna neto plaća u junu 2022. bila je nominalno viša za 11,6%, a realno niža za 4,4%. U junu u odnosu na maj tekuće godine najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u financijskoj i djelatnosti osiguranja za 8,3%, zatim u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 3,4%.

Najveće smanjenje prosječne neto plaće bilo je u djelatnostima – prijevoz i skladištenje za 3,1%, zatim u poslovanju nekretninama za 0,6%.

Najveće prosječne neto plaće u junu imali su zaposleni u financijskoj i djelatnosti osiguranja u iznosu od 1.925 KM, zatim u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom od 1.847 KM te u djelatnosti informacije i komunikacije u iznosu od 1.658 KM.

Najniže neto plaće imali su radnici zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u iznosu od 672 KM te građevinarstvu u iznosu od 815 KM.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom u junu 2022. u FBiH iznosi 1.723 KM i nominalno je viša za 0,5%, a realno niža za 1,2% u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plaća u junu 2022. godine bila je nominalno viša za 11,4%, a realno niža za 4,6%.

Putujete li iz zemlje koja nije članica EU-a u Hrvatsku, ne smijete sa sobom nositi meso ni mliječne proizvode. Međutim, smijete ponijeti ograničenu količinu voća i povrća te jaja, proizvode od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.

Tako, primjerice, iz Neuma bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica dok je istovremeno zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad te isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja, piše Slobodna Dalmacija.

Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća, u RH se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, cistrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno.

Krumpir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.

Putnici iz trećih zemalja u svojoj osobnoj prtljazi mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 EUR-a u cestovnom i željezničkom prometu te 430 EUR-a u zračnom i pomorskom prometu. U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e-tekućine, 4 litre vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dvije litre alkoholnog pića.

Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10 000 EUR-a ili više obvezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili putovnicu

Centralna.ba

Ambasada Ruske Federacije u bosni i Hercegovini oglasila se saopćenjem za javnost povodom, kako su naveli, porasta broja izjava o perspektivama za implementaciju mirovne operacije EU Althea, koje su, kako kažu iz ruske ambasade, “očigledno spekulativne”.

– Paralelno se nameće ideja da u slučaju hipotetičkog izostanka produžetka misije nakon predstojećeg u novembru ove godine razmatranja ovog pitanja u Vijeću sigurnosti UN-a, prisustvo NATO kontingenta u Bosni i Hercegovini potrebno je hitno pojačati.

Polazimo od toga da, kako proizlazi iz posljednjeg izvještaja snaga EU-a Vijeću sigurnosti UN-a, sigurnosna situacija u BiH je i dalje mirna i stabilna. U tom smislu, obrazloženja o potrebi proširenja vojnog osoblja u EUFOR-u, uključujući i na račun vojnika Bundeswehra, su neutemeljena. A pogotovo neprihvatljivim smatramo pozivanja na uticaj događaja u Ukrajini na situaciju u BiH – navode u saopćenju.

Rastuća propagandna galama oko Althee, navode dalje u saopćenju, nije slučajna.

– Izgleda da pojedine zapadne države, prije svega SAD i Velika Britanija, pripremaju teren za puzeću “NATOizaciju” BiH. To se nikako ne radi u interesu jačanja unutrašnje sigurnosti u BiH, koja, kako sami zapadnjaci napominju, nije ugrožena, već radi geopolitičke dominacije, težnje da po svaku cijenu održi svoju hegemoniju. U tom smislu, ne isključujemo provokacije kojima će se dokazati “slabost” EUFOR-a i potreba njihove zamjene okupatorskim trupama NATO-a.

Pozivamo bosanskohercegovačke zvaničnike da se ne uvuku u vještački nametnutu igru označenim kartama, da bez vanjskog diktata započnu sadržajan dijalog o aktuelnim unutarpolitičkim problemima. Što se tiče Rusije, ona dosljedno polazi od svojih obaveza kao garanta Mirovnog sporazuma u BiH – navodi se u saopćenju Ruske ambasade.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hecegovini objavila je tekst kojim analizira korupciju i spremnost bh. pravosuđa da se bore protiv nje. Samim time, tužioce Džermina Pašića i Mirzu Hukeljića koji su angažovani na predmetu “Respiratori” proglasili su herojima mjeseca.

Ocijenili su da je povjerenje u pravosuđe BiH na historijskom minimumu posebno kada je u pitanju spremnost pravosuđa na suočavanje s korupcijom.

“Pandemija COVID-19 dala je dodatni prostor beskrupuloznim političarima da pljačkaju javna sredstva namijenjena za osiguranje adekvatne zdravstvene zaštite građana BiH. Tužioci Tužilaštva BiH Mirza Hukeljić i Džermin Pašić odbili su da ignorišu štetu koju ljudima ove zemlje nanose pojedinci uključeni u korupciju na visokom nivou i organizovani kriminal. Ovi tužioci preuzeli su ogromnu odgovornost u nekima od najznačajnijih javnih suđenja za korupciju ikada pokrenutih u BiH. Trpjeli su nemilosrdne napade optuženih i pojedinih medija”, naveli su.

Navode da su ova dvojica tužioca ustrajali uprkos nedostatku podrške i resursa, te rizika od odmazde.

“Oni su to uradili jer shvataju važnost borbe protiv korupcije i svi ostali tužioci treba da slijede njihov primjer kako bi osigurali demokratsku budućnost u BiH. S ponosom imenujemo Mirzu Hukeljića i Džermina Pašića herojima mjeseca Ambasade SAD”, poručili su iz ambasade SAD-a.

Važno je istaći da Džermin Pašić i Mirza Hukeljić vode predmet protiv Fadila Novalića, premijera Federacije BiH i ostalih optuženih u predmetu “Respiratori”.

N1

Teške su posljedice požara u Hercegovini za maslinare i pčelare. Ekipa N1 bila je u selu Broćanac kod Posušja gdje su sa maslinarima razgovarali o štetama koje su prouzrokovali požari.

Ogromne su štete. Najveći i najstariji zasadi maslina se nalaze u ovo selu. Ovo mjesto je poznato u regiji i šire. Maslinar Josip Matić kaže da je šteta prevelika.

“Imamo oko 400 stabala, nekih 80 posto je stradalo. Vidimo da su listovi nastradali, plodovi. Stara stabla su se zapalila u panju, te se neće moći obnoviti. Mlade nasade ćemo uspjeti osvježiti i nastavićemo saditi i nove pa pokušati da ne budemo na gubitku. Dolazio nam je agronom i gledao je i rekao da je primjetio da se već pojavljuju pupoljci, da su neka stabla živa i trebaće im dvije tri godine da se ta stabla opet osvježe i daju plodove”, kaže Matić.

Kaže da su ove godine trebali imati 10 tona ubranih maslina i proizvoditi ulje.

“Sad možda imamo tonu i po i prodaćemo ulja za 30 hiljada maraka. Nadamo se da će se vlasti lokalne i županijske javiti da će nam pomoći. Premijer naše županije je dolazio i obećao da će biti pomoć”, kaže Matić.

Za kraj je rekao da ne zna koliko štete u maslinicima imaju njegove komšije i da će komisija koja će pregledati teren dati tu informaciju.

“Daće Bog da će ovo opet oživjeti. Svake godine nešto gori i tako. Mi ćemo se braniti, a požara će biti”, dodao je na kraju razgovora.

N1

Fokus.ba donosi detalje zvanične odluke Vijeća za državnu pomoć: Vlada je nezakonito dala garanciju na puni iznos kako bi se uzeo kredit od Kineza

Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine zvanično je objavilo obimnu odluku kojom je proglasilo nezakonitom garanciju Vlade FBiH za kreditno zaduženje Elektroprivrede BiH kod kineske uvozno-izvozne banke EXIM radi gradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, saznaje Fokus.ba.

Vijeće za državnu pomoć BiH ovom odlukom nalaže Federalnom ministarstvu finansija, kao formalnom davaocu državne pomoći, da poduzme mjere za povrat nezakonito dodijeljene pomoći i to od korisnika Elektroprivrede BIH uvećane za iznos zatezne kamate od dana kada je nezakonita pomoć data na korištenje od dana povrata njenog iznosa, te da obavijesti Vijeće o izvršenom povratu.

Kao što je poznato, ovaj mega-projekat, koji je od samog početka bio upitan za Evropsku uniju kao i Energetsku zajednicu, koja je još u decembru 2021. godine utvrdila da je državna pomoć nezakonita, već je davno propao. O tome je opširno u svom istraživanju pisao Fokus.ba.

Međutim, ovom zvaničnom odlukom Vijeća za državnu pomoć na koju nije dozvoljeno ulaganje žalbe uslijedit će sada svojevrni košmar za Vladu FBiH. Vlada FBiH je, naime, Odlukom o izdavanju garancije FBiH Elektroprivredi za kreditno zaduženje kod kineske banke od 17. augusta 2018. godine utvrdila da iznos garancije uvećan za kamatu i pripadajuće troškove iznosi 613.990.000 eura! Riječ je dakle o punom iznosu na kredit.

Formalno pravno, taj se iznos uz zatezne kamate, kako navodi Vijeće, mora vratiti. Svakako, sada je pitanje koliko je od toga već (nepovratno) utrošeno.

Do sada je poznato slijedeće: Već je potrošeno više od 300 miliona KM i to, prema zvaničnim informacijama, 92.321.326 KM utrošenih u pripremu realizacije projekta, kao i 211.917.603 KM, koliko je Elektroprivreda BiH uplatila avansno izvođaču, a to je kineski konzorcij.

Treba naglasiti da je Vijeće za državnu pomoć u avgustu 2018. svojom odluku prvobitno odobrilo izdavanje garancije za državnu pomoć, da bi na zasjedanju u junu ove godine, donijelo dijametralno suprotnu odluku, oslanjajući se na odluku Energetske zajednice.

Upravo u rješenju Vijeća za državnu pomoć iz 2018. stoji da je 15 posto vrijednosti ugovora bio predujam, dok je 85 posto vrijednost ugovora u skladu sa dinamikom izvođenja radova. Kada je riječ o predujmu, 140 milion KM Kinezima je isplaćeno iz kredita, dok je Elektroprivreda iz vlastitih sredstava isplatila 72 miliona KM.

Kredit kod Exim banke iznosio je 1,2 milijarde KM, no budući da ukupna investicija iznosi 1,5 milijardi KM, ostatak je ulaganje Elektroprivrede i to 120 miliona KM iz vlastitih sredstava, a 140 miliona KM putem domaćih kredita. Ovdje se još naglašava da kada se vrijednosti investicije dodaju finansijski troškovi za vrijeme gradnje onda se dolazi na ukupnu vrijednost od oko 1,8 milijardi KM.

fokus.ba

Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova sa kojima se svijet, a samim time i Bosna i Hercegovina susreću. Globalne studije klimatskih promjena ukazuju na značajan porast temperature zraka na planetarnom nivou. Navedena konstatacija se naročito odnosi na noviji period, odnosno na period od početka 21. stoljeća.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je još 2015. godine da je prvih 14 godina u ovom stoljeću ušlo među 15 najtoplijih godina u cjelokupnom dotadašnjem razdoblju mjerenja temperature – 134 godine mjerenja.

Gledajući period od posljednjih 12 godina u Bosni i Hercegovini, vidljivo je da je skoro svaka godina imala najmanje jedan ekstremni događaj.

Kako su kazali Feni iz Agencije za vodno područje rijeke Save poplave su zabilježene 2009., 2010., 2014., 2019., i 2021. godine, dok su istovremeno suše i talasi ekstremne toplote zabilježeni 2011., 2012., 2013., 2015., 2016., 2017., 2019. i 2021. godine.

Također, zabilježeni su i talas ekstremne hladnoće početkom 2012., snažan vjetar sredinom 2012. godine, krajem 2017. i 2019. godine, ekstremno velik broj dana sa pojavom grada 2018. godine itd.

Zbog svega navedenog, odnosno pojave sve veće hidrološke neravnomjernosti te ekstremnih hidroloških događaja, Agencija za vodno područje rijeke Save je izvršila inoviranje hidrološke studije sliva rijeke Save u Federaciji BiH, za najvažnije stanice koje su u nadležnosti te agencije, a koja je pored temeljnog niza osmatranja (period 1961-1990) uzela u obzir i novije nizove (zaključno sa 2016. godinom, s obzirom da su u trenutku izrade Hidrološke studije bili obrađeni podaci zaključno sa 2016. godinom).

U navedenoj studiji je dat i kratak osvrt na klimatske promjene i analiza hidroloških parametara za niz od 1961-1990. godine u odnosu na niz u 21. stoljeću.

Hidrološka situacija na rijekama koje pripadaju vodnom području rijeke Save u FBiH, s aspekta ovogodišnje suše, a u odnosu na obrađene historijske podatke (1960. do 2016. godine), može se analizirati i sagledati na osnovu podataka o proticajima registrovanim na nekim od najvažnijih hidroloških stanica (HS) koje su u nadležnosti AVP Sava.

Kako ističu iz Agencije za vodno područje rijeke Save, na osnovu preliminarnih registrovanih proticaja sa najvažnijih hidroloških stanica tokom 2022. godine, registrovane vrijednosti su ili blizu historijski zabilježenih minimuma ili čak i rekordno niske, kao npr. na HS Vrelo Bosne – rijeka Bosna, uz napomenu da predmetnom analizom nisu obuhvaćene sve stanice na tom području.

Također, bitno je napomenuti da se, historijski gledano, najniži vodostaji i odnosno proticaji javljaju krajem ljetnog perioda, krajem augusta i početka septembra te da, ukoliko ne bude značajnijih padavina u narednom periodu, postoji mogućnost dodatnog smanjivanja minimalnih zabilježenih proticaja u odnosu na dosadašnje podatke za 2022. godinu.

Iz Agencije podsjećaju da je prema dosadašnjim podacima za većinu stanica zabilježen niži proticaj u toku 2021. godinu u odnosu na podatke za 2022. godinu, odnosno do 10. augusta.

Bez obzira na nizak vodostaj sa aspekta uticaja na okoliš, odnosno zagađenost rijeka usljed niskih vodostaja, do sada, u toku ove godine na vodotocima I kategorije, kojima prema Zakonu o vodama FBiH upravlja AVP Sava, nisu zabilježena veća zagađenja.

U slučaju tih saznanja AVP Sava blagovremeno obavještava nadležnu Vodnu inspekciju i provodi sve potrebne aktivnosti.

“Generalno, kombinacija ekstremno visokih temperatura zraka i niskih vodostaja u rijekama može dovesti do značajnijeg porasta temperature vode, odnosno smanjenja koncentracije kisika, što za posljedicu može imati izuzetno negativan uticaj na ekosisteme, odnosno biljni i životinjski svijet u rijekama”, kazali su Feni iz Agencije za vodno područje rijeke Save.

U kontekstu visine vodostaja na rijeci Save i uvjeta za plovidbu tom rijekom, AVP Sava u skladu s odredbama Federalnog Zakona o vodama nije nadležna za navedenu problematiku, ali generalno iz te agencije navode kako trenutna hidrološka situacija može imati nepovoljne reperkusije na navedenu oblast.

bhrt

Smanjenjem cijena putarina, koje transportnim kompanijama zadaju glavobolje, povećao bi se promet vozila autoputem te bi i prihodi bili povećani, kazao je za „Avaz“ Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Drugi fokus

Poslodavci su se ovom temom počeli aktivno baviti prošle godine, međutim, zbog najavljenih poskupljenja električne energije ova inicijativa je pala u drugi plan.

Realizirana su dva sastanka s JP “Autoceste FBiH”, koje je uputilo zahtjev resornom ministarstvu za dobivanje saglasnosti da mogu vršiti korekcije cijena. I tu je sve stalo.

– Iskren da budem, nismo ni mi poslije toga pravili neki veliki pritisak, jer nam je u međuvremenu došla struja, pa smo se fokusirali na nju, tako da nam to nije bilo toliko u fokusu. Nažalost, nismo ništa uradili – kazao nam je Smailbegović i dodao kako će se na ovaj problem vratiti u narednom periodu.

Pravljenje gužve

Zbog cijena putarina firme koje se bave transportom izbjegavaju autoceste te je Udruženje poslodavaca FBiH ponudilo rješenje od kojeg bi obje strane imale koristi.

– Oni koriste lokalne ceste, a onda se na lokalnim cestama napravi gužva, a autoceste su već izgrađene, investirane, date su pare. Glavna ideja je bila da se smanjenjem putarine što više prometa s lokalnih cesta prebaci na autoceste. Time, ja sam siguran, ne bi njima pali prihodi, već bi se možda čak povećali, ali bi se povećao i broj vozila – istakao je Smailbegović.

Godišnji trošak

Puno je razloga za korištenje autocesta, navodi on, poput brzine i kvaliteta puta. Njihov prijedlog je bio da se uvedu godišnji tagovi.

– Tako da, barem što se tiče malih auta, platite godišnji tag od nekoliko stotina maraka, koliko već odrede, nezavisno od toga koliko ćete puta prijeći. Jer onome ko prođe autoputem jednom u mjesec je svejedno hoće li platiti dionicu tri ili četiri marke, ali onaj ko svaki dan ide na posao, s posla, ili koristi dva-tri puta dnevno, njemu nije svejedno. Takvima treba smanjiti – istakao je Smailbegović.

Njemačka kompanija Lidl, koja je u martu prošle godine registrovala svoju firmu u Bosni i Hercegovini, raspisala je nove konkurse za zapošljavanje.

Trenutno su otvorene tri pozicije za rad u Sarajevu.

Njemačka kompanija traži dva radnika za upravljanje lancem nabavke. Oglas je otvoren do 4. septembra ove godine.

Između ostalog, od uslova se traži poznavanje njemačkog ili engleskog jezika, prethodno radno iskustvo na ovoj poziciji je prednost, ali nije obavezno. Također, potencijalni kandidat mora biti spreman na odsustvo van BiH u roku od 18 mjeseci. Neophodna je i vozačka dozvola B kategorije.

Za poziciju specijalista za lanac snabdijevanja otvorena su također dva radna mjesta, a uslove prijave možete pogledati OVDJE.

I ovaj konkurs se završava 4. septembra, a objavljen je prije 3 dana, 12. augusta.

Do 28. augusta otvoren je konkurs za jedno radno mjesto sekretarice/tajnice u odjelu Nekretnina.

Kandidat mora odlično poznavati njemački jezik, na nivou B2.2., a sve detalje možete pročitati na OVOM linku.

Podsjetimo, kompanija Lidl potvrdila je ranije da ne raspolažu sa informacijama kada će biti otvorena Lidl prodavnica u Sarajevu.

Također su već izabrane dvije lokacije u Sarajevu na kojima će biti otvorene Lidl-ove trgovine. Stup i Marijin dvor, to su dvije zvanično regristrovane podružnice u glavnom gradu BiH.

Prva lokacija koja je registrovana nalaze se na Stupu, u ulici Stupska na broju 19. Radi se o adresi u naselju Tibra, sarajevske općine Ilidža.

Druga lokacija koja je registrirana nalazi se u Općini Centar, u ulici Vrbanja na Marijin Dvoru.

Osim u Sarajevu, ovaj njemački gigant registrovao je podružnice u Banjoj Luci, na adresi Šime Šolaje br.1, i u Brčkom u ulici Bulevar mira br. 22.

Jedan od uvjeta da bi Lidl u nekom mjestu otvorio svoj objekt jeste da taj grad, odnosno općina, broji minimalno 30.000 stanovnika.