Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Zabrana izvoza peleta i ogrijevnog drveta nije snizila cijenu u BiH

    Zabrana izvoza peleta i ogrijevnog drveta nije snizila cijenu u BiH

    Tromjesečna zabrana izvoza peleta i ogrijevnog drveta koje je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ističe 24. septembra ove godine, a proizvođači peleta i ogrijevnog drveta smatraju da je odluka Vijeća ministara o zabrani izvoza ovih proizvoda kontraproduktivna i da nije rezultirala smanjenjem cijena ovih energenata domaćem na tržištu.

    Proizvođači peleta i ogrijevnog drveta iz Federacije BiH, ističu kako im je zabrana izvoza prouzrokovala brojne probleme u plasmanu proizvoda te nanijela veliku ekonomsku štetu.

    – Zabrana izvoza nije polučila željene efekte, već je bila kontraproduktivna. Cijene sirovina i drugi troškovi su porasli, onemogućen nam je plasman i proizvodnja reducirana. Išlo se s logikom da će cijene pasti ako se zabrani izvoz, a do toga nije došlo – kaže Sead Kečanović, proizvođač peleta iz Sanskog Mosta.

    Neki proizvođači tvrde da cijena peleta i ogrijevnog drveta nije previsoka, jer su poskupjele sirovine, gorivo, odnosno ukupni troškovi proizvodnje.

    Trenutna cijena jedne tone peleta u Federaciji BiH iznosi od 600 do 640 maraka, a metar drva oko 150 maraka.

    To je preskupo za građane u BiH i mnogi odustaju od grijanja na pelet i drva i kupuju radijatore na struju. Dok traje zabrana većina ovdašnjih proizvođača izvozno orijentisana i svoje proizvode skladište čekajući da se odblokira izvoz.

    U Federalnom ministarstvu trgovine kazali su nam da će uskoro održati sastanak sa proizvođačima peleta i ogrijevnog drveta da pokušaju riješiti problem, jer sve zemlje u okruženju pobrinule su se da se ove vrste energenta prvo osiguraju građanima na domaćem tržištu, a na drugom mjestu je izvoz.

    – Tokom analize tržišta i inspekcijskih nadzora uočeno je da je poslovna politika i ambicija privrednih subjekata koji prometuju ogrjevnim materijalom dominantno orijentirana ka izvozu s ciljem ostvarivanja maksimalnog profita, a ne vodi se dovoljno računa o zadovoljenju potreba domaćeg tržišta, kako količinski, tako i cjenovno. Zbog toga je opravdana naša bojazan da do 24. septembra neće doći do željenog ispoljavanja ekonomskog patriotizma – izjavio je ranije za Faktor, Zlatan Vujanović, federalni ministar trgovine.

    Vlada Federacije BiH u inicijativi upućenoj Vijeću ministara BiH tražila je zabranu izvoza do 31.12.2022. godine, ali je Vijeće ministara BiH donijelo Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta, na 90 dana.

    Faktor

  • Teška jesen pred najvećom žitnicom u BiH

    Teška jesen pred najvećom žitnicom u BiH

    Vrelo ljeto spržilo je prinose u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini, a period iza nas negativno će se reflektirati na jesen koja će biti prilično teška i skupa u selima Semberije. Cijene pšenice će biti veće i do 30 posto, a prijetnja su i nestašica mlijeka i mesa.

    Izuzetno visoke temperature zraka negativno su se odrazile na ljetne prinose u selima Semberije, a tamošnji ratari zbrajaju štetu i pripremaju se za jesenju sjetvu.

    “Ova godina je katastrofalna po pitanju poljoprivrede, imali smo najskuplju sjetvu, a trenutno nas je suša dokrajčila. Vremenske prilike sada su nešto bolje, ali nama je trebalo da kiša padne prije mjesec dana, onda bismo imali manje posljedice”, kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.

    On navodi da su u najvećoj žitnici u BiH stradale sve ratarske kulture, posebno kukuruz.

    “Suša je u većini slučajeva prepolovila urod, a na određenim parcelama imamo situaciju da je sve uništeno. Zbog toga će mnogi poljoprivrednici sada odustati od određenih proizvodnji. Dok mi pričamo o posljedicama ljeta, nama dolazi još teža jesen”, ističe Bakajlić.

    Dolazi težak period

    Jesenja sjetva u selima Semberije počinje za mjesec dana, a tamošnji poljoprivrednici upozoravaju da će predstojeći period biti izuzetno težak za ratare, uzgajivače tovnih grla, ali i konzumente hrane.

    “Mi smo u ovoj godini imali smanjeni prinos pšenice s odličnim kvalitetom, međutim, refleksije teškog ljeta odrazit će se negativno na jesenju sjetvu. Distributeri sjemena najavljuju poskupljenje sjetvenog materijala do 30 posto, a uz to gorivo će i dalje biti vjerovatno iznad tri konvertibilne marke”, nadovezuje se sagovornik portala Klix.ba, koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

    Shodno trenutnoj situaciji, semberski ratari teško da će moći izdvojiti znatna finansijska sredstva za djelovanje u jesenjoj sjetvi.

    “Mi smo prošle godine u jesenjoj sjetvi pod pšenicom imali između 18 i 20 hiljada hektara, međutim, sada će ljudi zasijati malo više ječma i nekih drugih kultura koje su sigurnije, kako bi se prehranio stočni fond. Ljudi kao nikad dosad obradive površine daju u zakup i odustaju od sjetve tako da još uvijek decidno ne možemo reći šta nam slijedi u nadolazećim mjesecima”, naglašava Bakajlić.

    Rasprodaju tovna grla

    Zbog aktuelih ljetnih posljedica veliki broj uzgajivača tovnih grla bio je prinuđen na brzu prodaju, zbog čega će u jesenjim mjesecima stočni fond biti drastično smanjen, što sa sobom nosi nedostatak mesa, ali i mlijeka.

    “Kada nema hrane ljudi rasprodaju stoku. Trenutno nema matematike ulagati u to jer je cijena kukuruza 85 KM, dok je stoka izuzetno jeftina. Praktično, na živoj vagi prasci koštaju pet maraka po kilogramu, dok su janjci šest i po, a tovna junad pet maraka i 80 feninga. Poljoprivrednici se jednostavno ne mogu uklopiti u takav rad, odnosno proizvodnju mesa i mlijeka koje je također skupo”, nadovezao se Bakajlić.

    Pred kraj upozorava da bi Bosna i Hercegovina u budućnosti mogla imati velike probleme zbog nedostatka hrane jer oporavak ne može biti za godinu ili dvije. Za to je, naglasio je on, potreban znatno duži vremenski period.

    U pokušaju zaštite domaće proizvodnje, predstavnici poljoprivrednih udruženja iz cijele Bosne i Hercegovine od nadležnih su zatražili da se proglasi stanje elementarne nepogode u našoj zemlji. Poljoprivrednici odgovor sa državnog nivoa još nisu dobili, a nadoknadom ljetne štete pokušali bi osigurati adekvatan repromaterijal za nadolazeću jesen.

    Izvor: Klix.ba

  • Mlada doktorica Džana Kapić prva pritekla u pomoć unesrećenim na putu Krupac – Bjelašnica

    Mlada doktorica Džana Kapić prva pritekla u pomoć unesrećenim na putu Krupac – Bjelašnica

    Šest osoba povrijeđeno je danas u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Krupac – Bjelašnica, potvrđeno je ranije iz MUP-a Kantona Sarajevo.

    Povrijeđenima je do dolaska ekipa Hitne pomoći prvu pomoć ukazala predsjednica mladih Crvenog križa FBiH Džana Kapić, certificirani instruktor prve pomoći i od nedavno doktor medicine.Kako je objavljeno na Facebook stranici Crvenog križa FBiH, svojim dugogodišnjim učenjem i znanjem tehnika prve pomoći uspjela je pomoći i sanirati ozbiljne povrede.

    U pitanju su bile dislokacije ruke, lom nosa, otvorena povreda na glavi, krvarenje na nozi, kao i sumnja na povredu kičme i stanje šoka.

    – Bilo je mnogo krvi, jedno auto je bilo u provaliji. Čim sam vidjela o čemu se radi sakupila sam kutije prve pomoći iz svih auta, pregledala sve osobe i počela zbrinjavati najhitnija stanja. Pozvala sam odmah i hitnu pomoć i tražila više vozila – navodi Džana koja je prvu pomoć počela učiti još u osnovnoj školi.

    Ovo je jedan od pokazatelja zašto je važno učiti tehnike iz prve pomoći i biti uvijek u mogućnosti pružiti osnovnu pomoć do dolaska profesionalnih timova, naveli su iz Crvenog križa FBiH.

    Izvor: Faktor

  • Solomun u zagrljaju majke ovjekovječio trenutak ispred desetina hiljada ljudi u Sarajevu

    Solomun u zagrljaju majke ovjekovječio trenutak ispred desetina hiljada ljudi u Sarajevu

    Mladen Solomun, svjetska DJ zvijezda bh. porijekla, prije dvije noći napravio je nezapamćeni spektakl u samom centru Sarajeva, a društvenim mrežama i dalje kruže djelići atmosfere koju dijele njegovi fanovi.

    Posljednju večer 28. Sarajevo Film Festivala obilježio je muzički spektakl DJ Solomuna koji je nastupio ispred Vječne vatre, napravivši tako fantastičnu atmosferu u kojoj je uživao veliki broj ljudi.

    Njegov nastup obilježen specifičnim ritmovima muzike, vizuelnim laserskim efektima i vrhunskom energijom, nije pokvarila ni kiša koja je pala u jednom trenutku. Među brojnim objavama koje su obilježile ovu noć, tu je i jedna koja je izazvala posebne emocije.

    Solomunu se na njegovom nastupu u Sarajevu pridružila i njegova majka (Foto: Instagram)
    Solomunu se na njegovom nastupu u Sarajevu pridružila i njegova majka (Foto: Instagram)

    Naime, Solomunu se u večeri s petka na subotu pridružila i njegova majka, a tom prilikom zagrljeni su ovjekovječili zajednički trenutak dok im se iza leđa pružao pogled na ostatak grada preplavljen ljudima.

    Upravo sa istog balkona, javio se i šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, ali i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić. Oboje nisu skrivali koliko su oduševljeni nastupom Solomuna.

    Solomun je, podsjetimo, rođeni Travničanin, no odrastao je u Njemačkoj gdje se odselio sa roditeljima. Dobitnik je brojnih vrijednih nagrada, te tako uživa u tituli jedne od svjetskih zvijezda.

    Ovo je njegov peti nastup u Sarajevu, a nema sumnje da je svim građanima i posjetiteljima priredio noć vrijednu pamćenja, dok je naš grad zablistao u svom punom sjaju.

    Izvor: Klix.ba

  • Težak udes na putu Krupac – Bjelašnica: Povrijeđeno šest osoba, učestvovalo i vozilo EUFOR-a

    Težak udes na putu Krupac – Bjelašnica: Povrijeđeno šest osoba, učestvovalo i vozilo EUFOR-a

    U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila na putu Krupac – Bjelašnica kod Sarajeva povrijeđeno je šest osoba, rečeno je za Klix.ba iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo.

    Kako nam je rečeno, do nesreće je došlo u 12.15 na području općine Ilidža.

    Povrijeđeni se prebacuju na ukazivanje i pomoći i procjenu težine povreda.

    Foto: Čitatelj
    Foto: Čitatelj

    Kako saznajemo, u nesreći je učestvovalo vozilo EUFOR-a i jedno terensko vozilo stranih registarskih oznaka.

  • Neira Odobašić završila najekstremniji triatlon na svijetu: Na pola plivanja smrzle su mi ruke

    Neira Odobašić završila najekstremniji triatlon na svijetu: Na pola plivanja smrzle su mi ruke

    Bosanskohercegovačka triatlonka Neira Odobašić ostvarila je veliki uspjeh nakon što je završila najekstremniji triatlon na svijetu poznat kao Norseman koji se održao u Norveškoj, a za portal Klix.ba govorila je kako je došla do ovog podviga.

    Neira je ovu izuzetno zahtjevnu utrku okončala na 22. mjestu u ženskoj konkurenciji, dok je ukupno bila 103. Ipak, nakon što su se slegle emocije, najviše osjeća zahvalnost jer je mogla raditi ono što najviše voli.

    “Za mene je bila velika stvar stajati na vrhu Gaustatoppena, jer je to cilj koji sam godinama gledala na raznoraznim snimcima i fotografijama vezanim za Norseman. S druge strane, na dan utrke ste od 3 ujutro u ‘race modeu’, ne dozvoljavate sebi da osjećate bol, hladnoću… Fokus je na plivanju, pedalanju, trčanju, kretanju, ishrani i kada konačno možete stati na cilju, sve emocije od tog dana, mjeseci treninga, od činjenice da ste tu, jednostavno vas preplave”, prenijela nam je Neira svoje prve utiske, ističući da ipak ne osjeća da je to podvig.

    “Iako je moj rezultat odijeknuo u medijima, ne osjećam kao da je to veliki podvig. Godinama sam u treningu i na planini, dobila sam priliku iako nije lako dobiti slot za Norsemana i jednostavno sam otišla i uradila najbolje što mogu ono što volim. Trenutno bih rekla da najviše osjećam zahvalnost što sam imala priliku da budem dio priče, što je prošlo sve bez problema i što sam stajala na tom vrhu”, priča bh. triatlonka.

    Utrku je završila u vremenu 14 sati, 36 minuta i 35 sekundi. Plivanje je završila za jedan sat i 22 minute, potom je vozila biciklo sedam sati, a onda je trčala gotovo šest sati.

    “Ne bih mogla izdvojiti koja dionica je bila najzahtjevnija. Koliko god da je bilo teško ipak sam uživala na neki način. Ali, recimo, na pola plivanja su mi se smrzle ruke, pa sam imala čisto tehničke probleme da zamahujem kako treba. I u prvom dijelu bicikla je bilo jako hladno, ‘real feel’ je bio -7 u jednom trenutku zbog vjetra i kiše i to je samo trebalo izdržati. Na triatlonu kažu da utrka počinje na trčanju, jer je tijelo tu već potrošeno, a predstoji još napora do cilja. Prvih 20 kilometra sam fino trčala, ali sam imala određene krize od 20 do 25 kilometra, jer nisam željela dopustiti sebi da samo hodam. Na 25. kilometru počinje poznati ‘zombie hill’ (7km serpentina 10-12% uspona) i tu većina takmičara hoda. Vidjela sam da nekim bržim hodom prestižem ljude tako da sam nastavila tim tempom i nisam više imala nekih većih problema”, priča nam Odobašić.

    Neira Odobašić (Foto: Facebook)
    Neira Odobašić (Foto: Facebook)

    Neira je dobila “crnu majicu” budući da se našla među 160 najboljih takmičara i takmičarki, što nikome iz regije do sada nije pošlo za rukom. Ujedno je prva žena iz regije koja je učestvovala na Norsemanu.

    “Možda bih prvo trebalo pojasiti kako se dobija ‘slot’ za ovu utrku. Svake godine se održava lutrija na koju se prijavljuje hiljade ljudi iz cijelog svijeta. Izvlače 250 sretnika, s tim da ljudi koji su aplicirali nekoliko godina zaredom imaju prednost i mislim da i Norvežani imaju prednost. Oko 40-50 slotova se dodijeljuje učesnicima drugih ekstremnih triatlona. Za 1. i 2. mjesto (muškarci i žene) automatski dobivaju slot i neke utrke imaju još četiri random slota koja se dodijeljuju učesnicima slučajnim odabirom. Ja sam prošle godine učestvovala na jednoj takvoj prelijepoj utrci u Crnoj Gori na Durmitoru – ‘BLACKLAKE Xtreme Triathlon Montenegro’. Format je isti kao Norseman, staza je vrlo slična ako ne i teža … i tu sam kao druga žena zapravo osvojila ‘slot’. I mogu reći da mi je prvenstveno satisfakcija što sam zaista osvojila taj ‘slot’ na drugoj utrci i na neki način se izborila za mjesto.

    Crna majica je bila želja, ali trebate shvatiti da ljudi koji tamo dolaze uglavnom imaju nekoliko ekstremnih triatlona iza sebe, neki su već bili na Norsemanu i ove godine su učestvovali ljudi koji su izvuceni 2020., ali zbog pandemije nisu mogli učestvovati, tako da je većina imala dvije godine da se pripremi. Znajući sve to, zaista nisam bila sigurna da li sam dovoljno spremna za crnu majicu, ali se pokazalo da ipak jesam i da sam je po poretku imala od početka. Godinama sam u dosta kvalitetnom triatlonskom treningu, bavim se alpinizmom i navikla sam na planinu, a zadnjih nekoliko mjeseci sam puno trenirala po našim planinama oko Sarajeva i to se zaista pokazalo kao pun pogodak, što mi je iznimno drago”, kaže nam Neira.

    Govoreći o budućim izazovima, Odobašić se prije svega nada da će njen uspjeh potaknuti i druge, pogotovo djevojke, da budu još aktivnije.

    “Veliki cilj trenutno nemam i za mene veća satisfakcija u triatlonu od ovog ne postoji. Definitivno želim popraviti vrijeme na half i full Ironman distancama i kada posložim neke privatne i poslovne stvari, vidjet ću koji su dalji ciljevi i utrke. Nadam se da će moj rezultat malo probuditi i žensku triatlonsku zajednicu u BiH, jer znatno je više muškaraca nego žena trenutno i vjerovatno bi mogli poraditi na tome. Zapostavila sam i alpinizam i to mi nedostaje, pa ću malo i to nadoknaditi”, zaključila je Odobašić u razgovoru za Klix.ba.

    Izvor: Klix.ba

  • Voćari iz Gradačca u velikim problemima: Šljive rodile, a berača nema

    Voćari iz Gradačca u velikim problemima: Šljive rodile, a berača nema

    Voćari u Gradačcu našli su se u velikom problemu, jer su šljive rodile, a berača nema. I pored toga što za dan branja nude dnevnicu od 50 do 60 maraka, šljive jednostavno nema ko brati. Jedan od najvećih proizvođača šljive na području Gradačca Raif Čolić kaže da je došlo čudno vrijeme.

    Visoke dnevnice

    – Lani sam za kilogram industrijske šljive dobivao 1,10 KM, a ove godine je to dvostruko manje. Sve je poskupjelo u proizvodnji ovog važnog voća koje mi zovemo „plavo zlato“, od obrade zemlje, okopavanja i đubrenja stabala, prskanja protiv štetočina, do branja koje je postalo problem, jer berači traže dnevnicu 50-60 maraka i opet ih je teško naći. Neće narod da radi, to je prava istina – kaže Čolić.

    Napominje da je dobro što su se javljali oni koji su šljive po bagatelnim cijenama otkupljivali, inače bi istruhnule ili na grani ili na zemlji.

    Nema sušnice

    Za vlasnike šljivika najbolja solucija u ovakvoj situaciji, govori Čolić, bila je da se šljiva suši, jer kilogram suhe šljive košta osam maraka. Međutim, u selima nema prave sušnice. Imaju po jedna ili dvije mini sušnice, kao što je slučaj u Malešićima.

    Ibrahim Iljazović sačuvao je jednu malu, suši šljive i ostalo voće, ali ni on ne može udovoljiti svima koji bi kod njega sušili šljive.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Lijek za spinalnu mišićnu atrofiju nije na listi, oboljeli postaju biljke i gase se

    Lijek za spinalnu mišićnu atrofiju nije na listi, oboljeli postaju biljke i gase se

    August je mjesec podizanja svijesti o spinalnoj mišićnoj atrofiji. U BiH nema podataka o broju oboljelih od ove bolesti, a liječenje je svedeno na humanitarno solidarisanje i odlazak van države.

    Radi se o nasljednom progresivnom oboljenju koje ima četiri oblika. Prva dva se javljaju u jako ranoj dobi, posebno prvi koji se java do tri mjeseca nakon porođaja a drugi od trećeg do 18 mjeseca nakon porođaja.

    Manifestuje se slabijim pokretima ploda u utrobi, nakon porođaja djeca slabije doje, imaju slabiju snagu i generalno se održava na slabost mišića a takva djeca u 95 posto slučajeva ne dožive drugu godinu života.

    – Kada su u pitanju spinalna mišića atrofija tip 3 i 4 oni se javljaju u nešto kasnijoj dobi. Posebno tip 4 koji može da se javi između treće i pete decenije života, a nekada ju je teško razlikovati od drugih oboljenja. U osnovi ove bolesti imamo propadanje perifernog motornog neurona koji polazi iz mozga i dolazi do kičmene moždine, a donji odlazi od kičme prema mišićima. Upravo kod ove bolesti je progresivno ubrzano propadanje tih donjih motornih neurona i kada dođe do mišića oni se granaju u najmanje niti i vežu se za određene niti mišića, i tu mora doći impuls da bi se održavao tonus i snaga – pojašnjava dr. Muhamed Lepuzanović, specijalista neurologije u Kantonalnoj bolnici u Bihaću.

    Oboljenje se prenosi genetski preko SMA gena na hromozomu 5. Ono što je na zapadu praksa jeste da se radi screening nakon porođaja radi pravovremenog otkrivanja bolesti i propisivanja adekvatne terapije.

    Muhamed LepuzanovićMuhamed Lepuzanović (FOTO: Fena)

    – Osnovni problem je na vrijeme to prepoznati, ali i uključiti adekvatan lijek. Trenutno lijek koji postoji za to je spinraza. Lijek se daje svako četiri mjeseca, a jedna doza košta 85.000 eura. O toj bolesti ostali ljekari, sem neurologa, vrlo malo znaju i često dolazi do kršenja osnovnih prava ovih pacijenata – ističe dr. Lepuzanović

    Oboljeli od mišićne atrofije u Unsko-sanskom kantonu vode tešku bitku protiv ove opake i progresivne bolesti. Nema ih u budžetu Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona (ZZO USK), nije moguće da potrebni lijek dobiju na bilo koji drugi način osim da ga kupe za vlastiti novac. Budžet ZZO USK-a za sufinansiranje svih mogućih liječenja koje ne spadaju u redovnu esencijalnu listu iznosi 500.000 KM što je nedovoljno za sufinansiranje svih potrebnih lijekova oboljelim od raznih teških bolesti.

    – Ljekarima su ‘vezane ruke’, znaju da postoji lijek ali ga ne mogu dati. To znaju i oboljeli i ružno se osjećamo svi skupa jer smo nemoćni po tom pitanju. Tako da oboljeli od ove bolesti kod nas, zbog neuzimanja lijeka najprije završe u kolicima, zatim teško gutaju i dišu, postaju ‘biljke’ na respiratoru i polako se gase i nestaju. Često ljudi kada otkriju to oboljenje u ranoj fazi kod sebe ili kod nekog iz svoje porodice, odlučuju se na odlazak van BiH kako bi ostvarili prava na lijek, ističe dr. Lepuzanović.

    Izvor: Faktor.ba

  • Obilježavanje 30. godišnjice zločina na Korićanskim stijenama

    Obilježavanje 30. godišnjice zločina na Korićanskim stijenama

    Na lokalitetu Korićanskih stijena na planini Vlašić danas će biti obilježena 30. godišnjica zločina na Korićanskim stijenama.

    Obilježavanju će prisustvovati članice Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša “Prijedor `92.”, Udruženje logoraša Kozarac, te Udruženja porodica poginulih i nestalih “Vrbanja” Kotor Varoš -Travnik.

    Savez obilježava masakr, dvostruku egzekuciju, nad najmanje 224 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti zarobljenih u prijedorskim logorima, a izvršen po nalogu Kriznog štaba opštine Prijedor 21. augusta 1992. godine, od pripadnika Interventnog voda prijedorske policije. Dvostruka egzekucija je podrazumjevala prije svega kukavičko pucanje u leđa poredanih logoraša uz povike njihovih ubica, a zatim i pad u ambis Korićanskih stijena, iako je logorašima prethodno obećana razmjena. Prethodno su logoraši opljačkani od policajaca, a na kraju ovog čina, u ponor stijena su bacane bombe i sasipani rafali po tijelima logoraša. Laž, krađa, maltretiranje i ubijanje nevinih, oduvijek bili ogledalo neljudi, saopćeno je iz Saveza logoraša u BiH.

    Međutim, pošto nije čovjek taj koji određuje sudbinu, nekoliko logoraša je ipak preživjelo i bivalo svjedocima monstruoznih egzekucija na Korićanskim stijenama, te su dali doprinos u procesima protiv zločinaca na sudovima u Hagu i Sudu Bosne i Hercegovine.

    Ukupno 10 pripadnika policije je zbog masakra na Korićanima osuđeno na sudovima na skoro 200 godina robije, dok je tadašnji predsjednik Kriznog štaba općine Prijedor, Milomir Stakić, osuđen na 40 godina zatvora za ratne zločine na prijedorskom području, a između ostalog i za ovaj zločin nad najmanje 224 logoraša.

    Savez logoraša u BiH, ovim i svim drugim aktivnostima koje implementiramo na područjima cijele Bosne i Hercegovine, potvrđuje svima da je lider u borbi za istinu i pravdu na ovim našim prostorima i da ćemo zajedno sa članicama, udruženjima logoraša širom BiH, drugim organizacijama i institucijama, ambasadama i pojedinicima, domaćim i stranim, istrajati i uspjeti u konačnom rješavanju statusa logoraša kroz Zakon o zaštiti žrtava ratne torture, ispraviti nepravdu staru skoro 30 godina, poboljšati status logoraša i doprinos Saveza jedinstvenoj BiH, i od te borbe nećemo nikada odustati, poručili su iz Saveza logoraša u BiH.

    Izvor: Fena

  • Troškovi registracije za bh. vozače od septembra će biti veći

    Vozači u Bosni i Hercegovini će od početka septembra plaćati naljepnice koje označavaju rok važenja registracije devet maraka – skoro duplo više nego dosad.

    Do sada su vozači ova sredstva uplaćivali u budžet BiH, a novim Pravilnikom o registraciji je određeno da bi ih od početka septembra mogli uplaćivati privatnoj firmi, tzv. stručnoj instituciji s kojom Ministarstvo prometa i komunikacija bude sklopilo ugovor.

    Ta firma bi od vozača godišnje naplaćivala najmanje 10 miliona maraka, piše CIN.

    Saradnici ministra Vojina Mitrovića tvrde da je on potpisao promjenu pravila registracije ne poštujući zakone i utvrđene procedure.

    “Nisam uopće znao da se radi na Pravilniku. Nikako, nemam blage veze”, rekao je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) sekretar Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine (BiH) Igor Pejić.

    Pravilnik bi se trebao početi primjenjivati od 1. septembra 2022. godine.

    “Za tekst Pravilnika, koji je objavljen u Službenom glasniku BiH, saznao sam nakon što je potpisan i tada sam uputio dopis i obavijestio ministra da ću se obratiti Upravnoj inspekciji i podnijeti zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora”, kaže zamjenik ministra prometa i komunikacija Nedžad Branković.

    Branković tvrdi da je više puta upozoravao ministra Mitrovića da je novi pravilnik u suprotnosti sa: Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, Zakonom o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH te Zakonom o upravi, ali Mitrović nije reagovao.

    Ministar nije želio razgovarati ni sa novinarima CIN-a.

    U Bosni i Hercegovini se prosječno godišnje registruje 1,2 miliona vozila. Svako vozilo prilikom registracije dobija naljepnicu koja je od 2009. godine koštala 5 KM. Tako je budžet BiH svake godine dobijao oko šest miliona maraka koji su se raspoređivali nadležnim institucijama za osiguranje radne snage, opreme i drugih troškova za potrebe izdavanja dokumenata za registraciju vozila.

    Novi pravilnik nije propisao namjenu sredstava od naplate stikera.

    Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH je nadležna za nabavku naljepnica i već je nabavila zalihe za naredne četiri godine.

    Oni ukazuju da je nova odredba, koja predviđa davanje poslova privatnoj firmi, nezakonita jer se samo institucijama s javnim ovlaštenjima može povjeriti obavljanje upravnih i stručnih poslova iz nadležnosti Ministarstva te da se to uređuje samo zakonom.

    “U konkretnom slučaju, Ministarstvo poslove vezano za stikere pokušava urediti odredbama pravilnika a koji je akt niže pravne snage”, objasnili su iz Agencije i upozorili Ministarstvo da će Pravilnik biti neprimjenjiv i nezakonit ukoliko bude sadržavao odredbe o dodjeli posla privatnoj firmi.

    No, iz Ministarstva nisu reagovali na dopise, a zanemarili su i njihovo mišljenje o donošenju Pravilnika.

    Zamjenik ministra Branković kaže da je zanemareno mišljenje drugih nadležnih organa na Nacrt pravilnika – Vanjskotrgovinske komore BiH, Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova (MUP).

    MUP-ovi Republike Srpske, Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog, Tuzlanskog, Zapadnohercegovačkog i Zeničko-dobojskog kantona ukazali su Ministarstvu na nezakonitost odredbe Pravilnika kojom bi se privatna firma ovlastila za izdavanje i aktivaciju stikera.

    CIN je već pisao o nametima koji se uvode bh. vozačima, a kojima su povećani profiti privatnika. Novinari su otkrili da je federalni ministar prometa Denis Lasić uvođenjem nove cijene ekotesta u Federaciji BiH zaobišao zakonska pravila i procedure, omogućivši veliku zaradu stanicama tehničkog pregleda i privatnim firmama koje vrše nadzor nad radom stanica. Među njima su i firme u vlasništvu članova stranke kojoj pripada i federalni ministar.

    Vlasnici vozila u Federaciji BiH su za četiri godine platili najmanje 74 miliona KM za ekotestove, od čega je najveći dio – 72,5 miliona KM – završio u rukama privatnika. Budžetima entiteta i kantona je proslijeđeno 1,5 miliona KM čiji utrošak nije poznat.

    Nakon pisanja CIN-a Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH je uputio Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija preporuku da razmotri visinu cijene za ekotest, ali to još nije učinjeno.

    Izvor: Radio Sarajevo/CIN