Category: BiH

Dva američka vojna zrakoplova nadletjet će u ponedjeljak Dubrovnik, u okviru kampanje nad zračnim prostorom  nekoliko zemalja jugoistočne Europe kojom se želi istaknuti “predanost” koju Sjedinjene Države, zajedno s članicama NATO-a pružaju iz pozadine ratu u Ukrajini, objavilo je američko zapovjedništvo.

U priopćenju vojske stoji da će u ponedjeljak poslijepodne američki bombarderi B-52 Stratofortress preletjeti u niskom letu neke gradove jugoistočne Europe.

Zrakoplovi će oko 14:35 nadletjeti glavni gradi Sjeverne Makedonije, Skoplje te potom Skenderbegov trg u središtu glavnoga grada Albanije, Tirane. Nakon toga će letjeti iznad crnogorske obale te će  oko 15:10 po mjesnome vremenu nadletjeti zračni prostor iznad Dubrovnika.

Međutim kako prikazuje stranica specijalizovana za praćenje letova zrakoplova Flightradar24, bombarder B-52 Stratofortress već je preletio Bosnu i Hercegovinu, a let je završio u Mađarskoj.

“Svrha svakog preleta je iskazati predanost i jamstvo sigurnosti Sjedinjenih Država svojim NATO saveznicima i partnerima koji se nalaze u jugoistočnoj Europi”, dok rat u Ukrajini ulazi u sedmi mjesec s malo nade za skoro postizanje mira.

NATO smatra da je ruska invazija na Ukrajinu krajem veljače rezultirala proširenjem i skorim pristupanjem Švedske i Finske savezu. Dvije su se europske države tako odrekle svoje tradicionalne neutralnosti.

Njihovu kandidaturu za proces pristupa NATO-u već su ratificirale Sjedinjene Države i više od polovice od 30 članica NATO-a.

 

N1

Na području Federacije BiH (FBiH) prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju ove godine veća je za 13 posto u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2021. godini, podaci su Federalnog Zavoda za statistiku.

Prosječna cijena novih prodatih stanova u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prošle godine veća je za 8,9 posto.

U drugom tromjesečju ove godine u FBiH prodata su ukupno 232 stana ukupne površine 14.125 metara kvadratnih od čega je u Sarajevu 58, dok je u ostatku entiteta 174 stana.

Broj prodatih novih stanova u FBiH u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2021. godini manji je za 8,9 odsto, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine manji je za 8,7 posto.

Korisna površina prodatih novih stanova u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prosječnu korisnu površinu u 2021. godini veća je za 4,4 odsto, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine veća je za 6,8 posto.

Ukupni indeks proizvođačkih cijena u građevinarstvu i stanogradnji u FBiH u drugom tromjesečju 2022. godine u poređenju sa prethodnim tromjesečjem veći je za 2,7 posto.

Posmatrano prema vrsti građevinskih radova, u istom periodu indeks cijena za arhitektonske i građevinske radove veći je za 3,1 posto, za vodoinstalaterske i kanalizacione radove veći je za 1,5 posto, za elektroinstalacijske radove veći je za 1,2 odsto, a za mašinsko-instalacijske radova indeks cijena je veći za 1,1 posto.

Vrijednost ugovorenih građevinskih radova u inostranstvu u drugom tromjesečju 2022. godine u odnosu na drugo tromjesečje protekle godine je veća za 2,1 posto.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u inostranstvu u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine manja je za 1,3 posto.

Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u inostranstvu u prvih šest mjeseci 2022. godine, najveći dio odnosi se na zemlje Evrope i to 99,6 posto.

Udio objekata visokogradnje u ukupno izvršenim građevinskim radovima iznosi 41,7 odsto, a udio objekata niskogradnje iznosi 58,3 posto.

Federacija BiH je u julu 2022. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 971.100.000  KM, što je za 5,5 posto manje u odnosu na juni 2022. godine ili 27,4 posto više u odnosu na juli 2021.Trgovinski deficit Federacije BiH za juli 2022. iznosi 800.495.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U julu 2022. ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.771.595.000 KM, što je za 4,7 posto manje u odnosu na juni 2022., odnosno 34 posto više u odnosu na juli 2021. godine.

U periodu januar – juli 2022. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 0,28 posto, a uvoz za 2,43 posto.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u julu  je 54,8 posto, što je za 0,5 posto manje  u odnosu na juni 2022. kada je pokrivenost iznosila 55,3 posto.

U julu  se iz FBiH najviše izvozilo u Hrvatsku, Njemačku i Italiju, a najviše se uvozilo iz Italije i Hrvatske i Njemačke.

 

Posljedice ruske invazije na Ukrajinu i uvjetovanja oko isporuke plina i goriva već osjećaju milijuni stanovnika Europe i mnoge ekonomije.

Najave obustave isporuke ruskog plina natjerale su europske države na donošenje planova za smanjenje potrošnje električne energije. Ovakve panike nema u BiH te su uvjereni da do nestašice plina, uglja, ali i drva za ogrjev i peleta – neće doći. No, poskupljenje? To je već druga priča.

 

Poskupljenje pllina u EU ne utječe i na RS

Energoinvest d.d. Sarajevo i Gas-Res d.o.o. Banja Luka dvije su tvrtke-uvoznice plina iz Ruske Federacije. Jedna u vlasništvu Federacije BiH, a druga Republike Srpske. Iz Energoinvesta su već početkom srpnja izvijestili kako su produžili ugovor za isporuku prirodnog plina s ruskim dobavljačem Gazpromom sve do 1. siječnja sljedeće godine, piše Deutsche Welle.

“Potpisivanjem ovog aneksa osnovni ugovor je potpisan na uobičajeni način, što podrazumijeva da će se cijena za isporučeni plin korigirati kao i do sada kvartalno, isključivo na bazi devetomjesečne promjene cijena naftnih derivata”, priopćili su iz Energoinvesta uz opasku kako se planira i produženje ugovora za isporuku plina.

Drastična poskupljenja plina na europskim plinskim burzama izravno ne utječu na cijenu plina u BiH, naveli su iz Gas-Resa

 

Nestašicu u opskrbi ruskim plinom ne očekuju ni u banjalučkom Gas-Resu.

“Što se tiče sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, možemo dati ocjenu u okviru izravnog ugovora koji imamo s Gazprom Eskportom i po osnovu tog ugovora imamo osigurane količine prirodnog plina za naše kupce do kraja 2022. godine. Očekujemo produžetak ugovora i u narednom periodu, i to je redoviti proces produžavanja ugovora na godišnjoj razini. Nema nikakvih naznaka od ruskog partnera da bi opskrba prirodnim plinom moglo biti ugroženo, tako da ne očekujemo nestašice za naše kupce”, odgovorili su na upit Deutsche Wellea.

Međutim, iako ne isključuju oscilaciju cijene, njihov odgovor potvrđuje da je bh entitet RS, pa tako i BiH, u značajno povlaštenijem položaju od europskih dobavljača ruskog plina.

“Ugovorni uvjeti s Gazprom Eksportom predviđaju kvartalno usklađivanje cijene po osnovu kretanja cijene naftnih derivata na svjetskim tržištima. Ovakav vid usklađivanja cijena primjenjuje se od početka izravne isporuke prirodnog plina u Republici Srpskoj. Samim tim, u ovisnosti od kretanja cijena naftnih derivata, cijena prirodnog plina u narednom periodu može rasti, stagnirati ili padati. Drastična poskupljenja prirodnog plina na europskim plinskim burzama izravno ne utječu na našu cijenu prirodnog plina”, naveli su iz Gas-Resa za DW.

 

Opskrba plinom i Dodikova naklonost Putinu

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sredinom lipnja sastao se s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu.

Dodik je tada Putinu rekao da jednim dijelom razumije Zapad, koji želi svojim potezima homogenizirati sve zemlje po pitanju uvođenja sankcija Rusiji, ali i da je njegov stav jasan – da se Republika Srpska tome neće pridružiti.

“To je poznato i Putinu, koji je rekao da ima nekih problema oko onih koji zagovaraju sankcije u BiH, ali i da visoko cijeni našu poziciju u svezi s tim da se sankcije ne uvedu, tako da BiH nikada formalno-pravno nije uvela bilo kakve mjere”, rekao je Dodik, pri tom napomenuvši kako je “Rusija zauzvrat i Sarajevu dala plin po jeftinijoj cijeni, te BiH nije stavila na listu neprijateljskih zemalja”.

Ovaj stav proizveo je mnoga opravdana pitanja, ali je činjenica da, sudeći prema informacijama iz dva vodeća dobavljača, nema dvojbe oko isporuke ruskog plina prema BiH.

Iako BiH u cijelosti ovisi o plinu koji uvozi iz Rusije, prestanak ruske isporuke, primjerice, ne bi posebno pogodila Mostar, najveći hercegovački grad i jedini u BiH gdje uopće ne postoji sustav centralnog grijanja, dok bi obustavom najteže bilo pogođeno Sarajevo.

 

I ove zime će bh. gradovi, poput Sarajeva, najvjerovatnije biti okovani smogom, jer će se građani najviše grijati pomoću ugljena i lož-ulja

 

Brz rast cijena energenata ne prati pomoć vlasti građanima

Ipak, dok niti jedan dobavljač plina ne isključuje poskupljenja, cijene i potražnja peleta i ogrjevnog drva ove godine dramatično su veće. Zbog ovog poskupljenja Vijeće ministara BiH već sredinom lipnja zabranilo je izvoz oblovine, peleta i ogrjevnog drveta.

“Zabrana izvoza uvodi se iz prostog razloga jer je pelet poskupio 155 posto u odnosu na prošlu godinu. Izvoz je povećan za 78 posto s tendencijom daljnjeg povećanja. I ogrjevno drvo je poskupjelo za skoro 40 posto. Za oblovinu je cijena porasla za skoro 400 posto, a izvoz porastao za blizu pet posto. Da nismo donijeli ovakvu mjeru, što bi naši građani?”, rekao je tada ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Zbog ovih drastičnih poskupljenja energenata i Vlada Federacije BiH krajem srpnja donijela je odluku o subvencioniranju troškova električne energije za 70.000 korisnika, umirovljenika s najnižom mirovinom i socijalno ugroženima, od 25,5 KM do 27 KM i to od 30. lipnja ove do istog datuma sljedeće godine.

Međutim, je li to dovoljna pomoć građanima s obzirom da je u, nakon Albanije, najsiromašnijoj zemlji u Europi inflacija viša od 15 posto, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u Federaciji je u srpnju iznosila čak 20 posto?

 

“Nemamo zalihe plina”

Dr. Faruk Hadžić, predavač na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Techology (SSST) i makroekonomski analitičar, ocjenjuje da će cijene i dalje rasti, a time i pritisak na gospodarstvo i građane. Smatra da se rast cijene energenata u zemljama EU-a mora odraziti na novi rast cijena i u BiH, što će poskupjeti i bh uvozne proizvode čime, kako ističe, može doći do novog inflacijskog pritiska na standard građana u BiH. On podsjeća i na sustavne probleme u BiH, ali i skrivenih planova Rusije.

 

“Moguće je više scenarija, ali možda najrealniji scenario jeste da će cijena plina biti dosta viša nego što je to bilo prošle godine, što će dovesti do dodatnih inflacijskih pritisaka na građane i privredu. BiH nije veliki potrošač plina, gdje bi se jedan dio mogao nadoknaditi putem električne energije, resursa u kojem smo i izvoznik, ali to bi značilo možda i podizanje cijene ovog energenta na domaćem tržištu. Najveći je problem što mi nemamo zalihe plina i što bismo morali prijeći na alternativni način korištenja energenata u samo nekoliko dana”, kaže Hadžić za Deutsche Welle.

 

Ovaj makroekonmski analitičar se osvrće i na ocjene mnogih stručnjaka iz područja energetike koji smatraju da se već u trećem kvartalu ove godine može očekivati novo povećanje cijena, koje će se odraziti značajno na potrošnju stanovništva.

 

Pritisak Rusije i izazivanje socijalno-ekonmskih problema

“To je, prema takvim tvrdnjama, pritisak od strane Rusije, da prvo kroz veće cijene plina, a drugo kroz manju ponudu dovede do socijalno-ekonomskih problema u mnogim državama. Zbog toga se mnoge zemlje EU-a pripremaju za zimu, najavljuju mjere kako bi se racionalizirala potrošnja, te kako bi štetni učinci bili što manji. Ipak, ako dođe do povećanja cijene plina, imat ćemo novi inflacijski udar prema stanovništvu”, Hadžićeva je ocjena.

 

radiosarajevo

Speleološko društvo “Mijatovi dvori” iz Tomislavgrada, a koje čine i speleoloz iz Livna, u nedjelju su istražili jamu Čavnjača na Maljkovači u blizini sela Zvirnjača, u općini Kupres razbivši istodobno mit i legendu u njezinom povjesnom značaju.

Naime, prema usmenom predanju, u ovu jamu upale su čobanice s ovog područja u prošlom stoljeću i izašle u Ramskom jezeru te da je ubacivana boja koja je podzemnim tokom izašla u tom istom jezeru kao i da su iz jame izlazile vile i vilenjaci.

Prilačalo se također da su za vrijeme Drugog svjetskog rata u jami svoje živote skončali i neki od lokalnih mještana.

Sve to je zanimalo i većinu mještana Zvirnjače pa su jednom prilikom spustili kameru sa rasvjetom na konopu dugom 100 metara, a da nisu uspjeli dotaknuti dno.

Ekipa Speleološkog društva “Mijatovi Dvori” se spustila na dno jame Čavnjače na dubinu od preko 100 metara, ali ništa nisu pronašli.

Po izlasku iz jame, speleologe je dočekalo desetak lokalnih mještana željnih rezultata istraživanja.

Iako su bili malo razočarani, jer u jami nije pronađeno baš ništa, druženje je nastavljeno u ugodnoj atmosferi u selu jer su ipak mještani na kraju saznali što se kriju, odnosno ne krije u jami.

“Istraživanje jame obavila je ekipa petorice speleologa koja je izradila speleološki nacrt prema kojem je dubina jame 110 metara, jednostavne morfološke (bunaraste) građe sa zemljanim dnom. Uz to su prikupljene i neke zanimljive ‘bube’”, kazali su iz Društva “Mijatovi dvori”.

 

bhrt

Proizvođači malina na području Unsko-sanskog kantona nezadovoljni su cijenom koju im nude ovdašnji otkupljivači, a koja se kreće od pet do šest maraka po jednom kilogramu.

Prema riječima Emira Mahmutovića, predsjednika Udruženja proizvođača jagodičastog voća USK, to je mnogo manje u odnosu na cijenu koja im je prvobitno ponuđena, a iznosila je 10 maraka po kilogramu.

“Ranije je dogovorena ova cijena i dogovor je bio da otkupna cijena prati onu u Srbiji. Međutim, oni su uzeli malinu, a sada nas uslovljavaju i nude mnogo manju cijenu nego što je u Srbiji. To je za nas neprihvatljivo, jer su troškovi proizvodnje višestruko povećani i ova cijena nije isplativa”, kaže Mahmutović.

Dodaje kako su dugotrajne suše značajno umanjile prinose, a procjene su kako će biti proizvedeno oko 30 posto manje u odnosu na planirano. “Prave kiše nije bilo oko dva mjeseca, a tačne gubitke ćemo procijeniti kasnije, jer nam predstoji još branje polke, koja kasnije dospijeva. Otkupljivači, odgovorno tvrdim, sve uspiju plasirati na tržištu po dobroj cijeni, a žele sada ekstraprofit preko naših leđa”, navodi Mahmutović.

On se nada kako će otkupljivači promijeniti svoj stav, a ukoliko se to ne dogodi, najavljuje kako će se svim sredstvima boriti za svoja prava.

Inače, proizvodnja malina na području Unsko-sanskog kantona doživljava posljednjih godina revitalizaciju, pa se ponovo obnavljaju malinjaci uništeni u proteklih nekoliko godina. Ono što je pozitivno jeste da je i ova kultura uvrrštena u sistem poticaja na području Unsko-sanskog kantona, pa proizvođači mogu očekivati pomoć i sa te strane.

Na području USK prije nekoliko godina, za vrijeme ekspanzije ove kulture, bilo je više od dvadeset hektara pod malinama, dok su sada procjene da se proizvodnja odvija na oko desetak hektara.

 

nezavisne

Brojne reakcije su uslijedile na izjavu bosanskohercegovačkog glumca Enisa Bešlagića da su se Bosanci i Hercegovci međusobno ubijali, a što je poručio ispred zgrade OHR-a u Sarajevu gdje je snimio video reagujući na ljutnju i buran odgovor visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.

Naime, Schmidt je u Goraždu vidno iznerviran i u izdanju u kojem smo ga rijetko mogli viđati poručio da su za trenutnu situaciju odgovorni političari koji se ne žele dogovoriti te da je “sve to smeće”.

Bešlagić se, zatim, u videu prije svega osvrnuo na Schmidtovu platu navodeći da je “smiješno da neko pukne (izgubi živce) s tolikom platom”.

“Građanin sam BiH. Obraćam se ispred vaše kancelarije gdje vi imate finu platu 25.000 eura, pa ne vidim razlog zašto ćete vi onda da reagujete, puknete i izgubite živce. Smiješno je gledati da neko iz Međunarodne zajednice sa tolikom platom pukne. Pa šta bi trebali raditi građani koji jedva preživljavaju?! U ratu ste gledali kako se ubijamo međusobno. Mogli ste zaustaviti taj rat. Nakon rata ste nam obukli tu luđačku košulju koja se zove Dejtonski mirovni sporazum i onda ste 25 godina samo dizali plate. Ništa niste radili. Čak ste nam uveli vize da ne možemo izaći iz BiH i da ne možemo se družiti”, rekao je u videu Bešlagić.

Iako je bilo onih koji su podržali njegovu poruku Schmidtu, ipak su mu mnogi zamjerili upravo zbog te konstatacije da su se “u BiH ljudi međusobno ubijali”.

To je izazvalo burne reakcije na Facebooku ispod njegovog videa ispod kojeg su mnogi korisnici osuđivali te njegove tvrdnje o karakteru rata u BiH.

Jedan od njih je napisao da se ljudi u BiH nisu međusobno ubijali već da su “postojali agresori i ljudi koji su nastojali odbraniti državu i ljudske živote”.

Ta rasprava je potakla Bešlagića da se ponovo oglasi pa je on tako u komentarima opet potvrdio to što je i prethodno rekao.

“Da, između sebe su se ubijali i pucali tada isti narod Bosanci i Hercegovci. Jedni na druge pucali i ubijali se kao i braća i najrođeniji po cijeloj BiH, pa i Krajini, tj. Velikoj Kladuši. Sve se to gledalo i navijalo za jednu, drugu ili treću stranu. A sada se trudimo ponovo sa tim bolom živjeti jedni s drugima”, napisao je Bešlagić.

“Dakle, kolega Bešlagić je došao u Sarajevo kako bi vodio dane dijaspore u Hastahani. Znači, plaćen put, dnevnica, honorar, troškovi goriva, neka mašAllah. Usput je svratio do OHR-a da poruči Schmidtu kako se ne smije nervirati jer ima visoku platu. I poručio kako smo se mi međusobno ubijali, a Schmidt nije reagovao i Schmidtovi i oni koji nisu Schmidtovi. I šta je kolega Bešlagić uopće htio da kaže? Zaista nisam shvatio”, poručio je Bajrović.

 

N1

Do kraja godine, Bosna i Hercegovina bi zajedno sa partnerima iz regiona trebala lansirati prvi satelit u svemir. Zvuči nestvarno, ali zahvaljujući osnivanju Svemirske asocijacije Jugoistočne Evrope čiji dio je postala i BiH, sve je izvjesnije da će se to i dogoditi.

Dio Svemirske asocijacije Jugoistočne Evrope BiH je postala zahvaljujuć timu Centra za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju iz Mostara. Uz njih, Asocijaciju čine još Komitet za razvoj svemirskog programa iz Novog Sada, Montenegro space Research iz Podgorice, Adriatic Aerospace Association iz Zagreba, te Centar za inovacije i tehnološki razvoj NAVIA iz Skoplja.

 

ANES HADžIOMEROVIĆ, Centar za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT)

Tako da svi smo veoma ponosni što izdvajamo i svoje vrijeme i što imamo svi isti cilj da napredujemo i da proširimo taj svemirski program u svim zemljama regiona.

 

NIKOLA PERKOVIĆ, Crna Gora

Ako se podijele troškovi na nas 5, recimo Crna Gora se bavi razvojem rakete, Hrvatska komunikacijom, Srbija gorivom, mislim da je ovo idealna šansa i baš mi je drago što smo se ujedinili i može da bude ozbiljna priča od svega ovoga.

Cilj je do kraja godine lansirati zajednički satelit koji će Indija, u čast svoje 75 godišnjice nezavisnosti, pokloniti asocijaciji. Glavni cilj svih pet nevladinih organizacija je, ističu naši sagovornici, edukacija mladih.

Naši sagovornici ističu da je svemirska tehnologija kompleksna oblast koja zahtijeva određene resurse do kojih će lakše doći ako se drže zajedno. Pomoć institucija nemaju.

 

bhrt

Prvi radnici iz Bangladeša, njih 6 i prevodilac, stigli su u Prnjavor, u fabriku namještaja Standard koja je poznata po saradnji sa švedskom Ikeom.

Edin Dacić, vlasnik i predsjednik Upravnog odbora fabrike ne krije zadovoljstvo. Najavio je da uskoro dolaze još četiri radnika iz ove zemlje.

Također je rekao da su ovo počeci u dovođenju stranih radnika u BiH, te da će to uskoro postati nova realnost.

– Prošle godine u ovom periodu nama je u Njemačku i Austriju otišlo 10 posto zaposlenih iz proizvodnje. Još smo imali koronu, izolaciju itd, tako da nam je u jednom trenutku falilo 20 posto predviđene radne snge – ispričao je Dacić.

Računa da su zbog toga 10 do 15 posto manje proizveli nego što su mogli. Stoga su poduzeli sve da dovezu radnu snagu iz iznostranstva.

Kontakt su ostvarili preko posredničke agencije iz Srbije.

 

biznis.info