Cijene goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini ponovo su doživjele porast. Nešto značajniji rast cijena odnosi se na dizel gorivo, koje je poskupilo minimalno za 10 feninga, a na mnogim pumpama i za 15 feninga.
Cijena dizela na sarajevskim pumpama kreće se od 3,11 KM po litru do 3,31 KM po litru. Ipak, treba istaći da je cijena od 3,11 KM na samo jednoj benzinskoj pumpi, dok je puno češća cijena od 3,16 KM po litru.
Benzin super 95 se na benzinskim pumpama u Sarajevu prodaje po cijenama od 2,81 KM po litru do 3, 06 KM po litru. Prije dvije sedmice najniža cijena benzina je iznosila 2,71 KM po litru.
Plin u auta se na sarajevskim benzinskim pumpama toči po cijenama od 1,46 KM po litru do 1,71 KM po litru.
U Banjoj Luci, nakon što je cijena dizela nakratko bila pala ispod 3 KM po litru, prema podacima sa aplikacije Ministarstva trgovine i turizma RS-a sada se kreće od 3,07 KM po litru do 3,35 KM po litru.
Cijena benzina super 95 u Banjoj Luci, je nešto manja nego u Sarajevu i kreće se od 2,76 KM po litru do 3,35 KM po litru. Cijena plina u Banjoj Luci je od 1,59 KM po litru do 1,82 KM po litru.
Cijene goriva dana na benzinskim pumpama u Donjem Vakufu:
Košarkaši Bosne i Hercegovine su poraženi u prvom kolu druge runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u gostima kod selekcije Crne Gore rezultatom 88:69.
Naša selekcija je u dvorani Morača djelovala kao raštimani orkestar, pa je i rezultat na kraju realan prikaz stanja na parketu.U prvih pet minuta susreta se igralo praktično bez odbrana, te su naši igrači sredinom prve četvrtine imali prednost rezultatom 13:11. No, potom je ritam igre pao, a Crnogorci su bili malo bolji rival, te su prvu dionicu igre riješili u svoju korist rezultatom 18:15.
Na početku druge četvrtine Crna Gora je napravila seriju 6:0 i otišla na plus devet, a veoma brzo i na plus deset (27:17). Do kraja poluvremena Crnogorci su postepeno povećavali prednost, te su na odmor otišli s prednošću od 15 poena razlike (41:26).
Na početku treće četvrtine naša reprezentacija je smanjila na minus 12 (47:35), no to je bilo sve od izabranika Adisa Bećiragića. Ubrzo je domaća selekcija otišla na plus dvadeset (55:35) i tada je bilo jasno da će Crnogorci slaviti.
U posljednju četvrtinu su Crnogorci ušli s prednošću 66:46, a sve što je naša selekcija uspjela uraditi je u jednom trenutku smanjiti na 15 razlike (77:62). Ipak, Crnogorci su mirno priveli meč kraju i na kraju slavili rezultatom 88:69.
U redovima naše reprezentacije su podbacili svi izuzev Johna Robersona na kojem se jedinom vidjela želja za pobjedom.
Naturalizovani košarkaš je na kraju susret završio s 20 poena i 7 asistencije, te je uz Džanana Musu (19) i Jusufa Nurkića (13) bio jedini s dvocifrenim učinkom u našoj selekciji.
Ovim porazom naša selekcija je svela šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo na minimum. Naši košarkaši su sada na skoru 3-4 i sada u odnosu na trećeplasiranu Crnu Goru imaju dvije pobjede manje.
Iako je sve još uvijek otvoreno, to praktično znači da bi uz pobjedu kod kuće nad Crnogorcima, vjerovatno većom nego to smo izgubili u Podgorici, te dvije pobjede nad Mađarima, trebali i najvjerovatnije izvući barem jednu pobjedu nad Francuskom kako bismo imali šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo.
Upravo protiv Francuske naša reprezentacija igra naredni meč i to u subotu u dvorani “Mirza Delibašić” u Sarajevu s početkom u 20 sati.
Crna Gora – Bosna i Hercegovina 88:69 (18:15, 23:11, 25:20, 22:23)
Jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, sarajevska Vijećnica, zapaljena je agresorskim granatiranjem na današnji dan prije 30 godina.
U noći s 25. na 26. august 1992. godine granate vojske RS-a ispaljene s okolnih brda izazvale su požar u kojem je izgorjela sarajevska Vijećnica. Namjera je bila očita, a to je da se uništi kulturno naslijeđe jedne države, naroda i građana koji u njoj žive.
Uništeno je oko dva miliona bibliotečkih jedinica, knjiga, časopisa kao i rukopisi neprocjenjive vrijednosti, koji svjedoče historiju Bosne i Hercegovine.
Građani i uposlenici pokušali su spasiti knjige. Jedan dio je sačuvan, a Komisija za nacionalne spomenike BiH tu građu prije dvije godine proglasila je nacionalnim spomenikom. Te specijalne zbirke govore o državno-pravnom kontinuitetu, kulturnom identitetu, razvoju i dignitetu.
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUB BiH) danas, s početkom u 11 sati, svečanim programom obilježit će tri decenije od spaljivanja Vijećnice.
U izvod Centralnog biračkog spiska za predstojeće Opšte izbore u Bosni i Hercegovini upisano je 69.979 glasača koji žive u inostranstvu. U Centralnoj izbornoj komisiji BiH ističu da su razlog znatno manjeg broja prijavljenih birača u odnosu na lokalne izbore, pooštreni uslovi za prijavu. Centar za dijasporu “Mreža” najavio je organizovan prevoz za birače koji žive van BiH, a koji se nisu registrovali za predstojeće Opšte izbore u BiH.
Centar za dijasporu “Mreža” saopštio je da će u saradnji sa džematima, udruženjima i privrednicima organizovati besplatan prevoz birača iz brojnih gradova Evropske unije do redovnog glasačkog mjesta u Bosni i Hercegovini. To će biti prvi put da bh. građani organizovano dolaze iz dijaspore da glasaju na biračkom mjestu na kojem su upisani.
“U narednom periodu objavićemo iz kojih gradova Evropske unije će biti organizovan prevoz za birače do redovnog glasačkog mjesta u Bosni i Hercegovini, te kontakt podatke za prijavu”, navode iz “Mreže”.
U Centralni birački spisak upisano je gotovo 70.000 građana iz dijaspore, najviše iz Prijedora, Banjaluke, Cazina, Sanskog Mosta… U Centralnoj izbornoj komisiji ističu da je zbog zloupotreba prilikom prijavljivanja za glasanje putem pošte uvedeno da se za registraciju priloži zvanična potvrda o mjestu boravka u inostranstvu.
“Svi građani koji žive u inostranstvu i na dan izbora dođu u mjesto prebivališta u BiH, mogu da glasaju na nepotvrđenim glasačkim listićima. Ti glasački listići se broje u glavnom centru za brojanje, tako da nema mogućnosti da neko glasa i putem pošte i na nepotvrđenom glasačkom listiću”, navodi Jovan Kalaba, član Centralne izborne komisije BiH.
Novi način prijave za glasanje putem pošte, ocjenjuju u Koaliciji “Pod lupom”, smanjiće mogućnost zloupotrebe podataka drugih osoba, kao što su njihovi posmatrači utvrdili u ranijim izbornim ciklusima. Kažu da će pod njihovom lupom biti i organizovano glasanje iz dijaspore.
“Postavlja se pitanje da li su se te osobe prijavile za glasanje putem pošte, jer je gotovo 50.000 manje prijavljenih putem pošte nego na lokalnim izborima. Ako su se prijavili putem pošte, oni imaju pravo da glasaju na biračkom mjestu na nepotvrđenim glasačkom listiću. U slučaju da se desi da je neko glasao i poštom i u BiH, taj glas upućen putem pošte biće poništen”, ističe Srđan Ostojić iz Koalicije “Pod lupom”.
Na prošlim lokalnim izborima za glasanje putem pošte je registrovano 120.000 birača iz inostranstva. U CIK-u podsjećaju da su im se, nakon što su na sajtu objavili spisak sa imenima, javljali građani čiji su lični podaci zloupotrebljeni, jer nikada nisu živjeli u inostranstvu. Zbog toga su uveli kao obavezan dokument – potvrdu o prebivalištu u gradu u kojem žive, što je jedan od razloga 40 odsto manje registrovanih za glasanje putem pošte nego prije dvije godine.
U dvorani Doma kulture u Donjem Vakufu održano je unutarstranačko savjetovanje Saveza za bolju budućnost BiH.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik stranke Fahrudin Radončić je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji i potrebi da se Bosna i Hercegovina stabilizira politikom razuma, razvoja i jačanjem njenih veza s Vašingtonom, Briselom, Londonom i drugim zapadnim metropolama, ne zapostavljajući ni zemlje Istoka.
Radončić smatra da su Bosni i Hercegovini i dalje neophodni snažan i autoritativan OHR i visoki predstavnik i da bošnjačka politika ne smije participirati u Dodikovom rušenju autoriteta Kristijana Šmita. Također, Radončić je potencirao važnost zaustavljanja iseljavanja iz naše zemlje i čvrstu opredijeljenost Saveza za bolju budućnost u odbrani BiH i njenih branitelja.
Radončić je na kraju rekao da su najgori političari koji varaju glasače, ne razmišljajući o posljedicama po svoju zemlju i narod
Na skupu su, osim Radončića, govorili i dr. Adnan Jupić, Lejla Hadžiavdić-Zjajo te Rusmir Mlinarević.
U Bosni danas oblačno prije podne, rijetko sa slabom kišom. Djelomično smanjenje oblačnosti u drugom dijelu dana. U poslijepodnevnim satima uz poneki lokalni pljusak. U Hercegovini pretežno sunčano prije podne. Umjeren razvoj oblačnosti u poslijepodnevnim satima može usloviti lokalne pljuskove na istoku, jugoistoku i sjeveru Hercegovine. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18°C, na jugu zemlje do 23°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 30°C, na jugu zemlje do 33°C.
Od početka rata u Ukrajini, 24. februara, do 21. augusta ove godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo 31.153 državljana Ukrajine, a od početka godine 32.349.
Od 24. februara do 21. augusta na ulazu u BiH evidentirano je 29. 147 državljana Rusije.
Prošle godine, u istom periodu, na ulazu u BiH registrirano je 5.850 državljana Rusije, a državljana Ukrajine 20.804, što znači da su se dolasci ruskih državljana otada povećali – ustvrdili su iz Granične policije BiH.
U BiH je od početka godine do 21. augusta evidentirano 32.349 državljana Ukrajine, dok je, u istom periodu, na ulazu u BiH, evidentirano 32.422 državljana Rusije.
– Usporedbe radi, prošle godine, u istom periodu evidentirano je 6.687 državljana Rusije i 21.236 državljana Ukrajine – izjavila je za Fenu glasnogovornica Granične policije BiH Franka Vican Bošković.
Podsjetimo da je Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti u aprilu donijelo odluku kojom se olakšava ulazak i boravak državljana Ukrajine u Bosni i Hercegovini po osnovu humanitarnih razloga uzrokovanih sigurnosnom situacijom u toj zemlji.
Građanima Ukrajine odobren je tako boravak u trajanju do šest mjeseci, s tim da privremeni boravak može biti i produžen po osnovu humanitarnih razloga.
Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine će večeras u Podgorici gostovati kod Crne Gore u prvom kolu druge faze kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
Naša selekcija je iz prve faze prenijela skor od tri pobjede i tri poraza, te joj je pobjeda u večerašnjem duelu neophodna kako bi stekla šanse za plasman na smotru najboljih košarkaških selekcija svijeta.U slučaju poraza izabranicima Adisa Bećiragića bi bio znatno otežan put do Svjetskog prvenstva, odnosno trebalo bi se desiti čudo da se plasiraju na Mundobasket.
Bećiragić, ali i milioni Bosanaca i Hercegovaca, najviše nade polažu u Jusufa Nurkića koji je glavna napadačka uzdanica naše selekcije, te će sasvim sigurno biti igrač od kojeg se očekuje da nas odvede do trijumfa u Morači koja će biti krcata do posljednjeg mjesta s obzirom da je ulaz u dvoranu besplatan.
“Mi smo zajedno sa Jusufom Nurkićem više od dvije sedmice, ali to nije dovoljno, volio bih da smo odigrali još tri, četiri utakmice. No, nije to nikakav razlog da ne igramo dobro. Crnogorci su stavili besplatan ulaz da napune dvoranu, a osim toga imaju izuzetno dobru ekipu. Imaju igrače iz NBA, iz Eurolige, imaju odličnog Amerikanca, ali mi ćemo se boriti i mislim da ćemo uspjeti u tome”, poručio je Bećiragić.
Za našu reprezentaciju, koja je u Podgoricu doputovala autobusom, večeras će igrati: Sani Čampara, Kenan Kamenjaš, Amar Gegić, Edin Atić, Aleksandar Lazić, Adin Vrabac, Emir Sulejmanović, Jusuf Nurkić, John Roberson, Džanan Musa, Miralem Halilović i Ajdin Penava.
Utakmica Crna Gora – BiH igra se večeras u dvorani Morača u 19 sati uz direktan TV prijenos na kanalu Sport Klub 1, te tekstualni prijenos na portalu Klix.ba.
Tri dana kasnije košarkaši BiH u Sarajevu dočekuju selekciju Francuske, a potom putuju u Njemačku na Evropsko prvenstvo.
U razdoblju od sedam mjeseci 2022. godine izvoz iz Bosne i Hercegovine iznosio je 10 milijardi 548 miliona KM što je za 37,5 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
Kada je riječ o uvozu, on je iznosio 16 milijardi 174 miliona KM što je za 40,2 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
Prema podacima Agencije za statistiku, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 5 milijardi i 625 miliona KM.
Gdje izvozimo, a odakle uvozimo?
Kada je riječ o zemljama pojedinačno, interesantno je posmatrati s kojim državama je Bosna i Hercegovina imala pozitivan omjer, odnosno suficit u trgovinskoj razmjeni. Ono što treba napomenuti jeste da su podaci izraženi u hiljadama KM.
Na osnovu zvaničnih podataka, može se zaključiti kako je BiH suficit u izvozu za sedam mjeseci ostvarila s Austrijom gdje smo izvezli proizvode u iznosu od 963.243 KM, a uvezli proizvode u iznosu od 590.176 KM.
Suficit je ostvaren i s Hrvatskom gdje je BiH izvozila proizvode u vrijednosti od 1.555.530 KM, a uvezla proizvode u iznosu od 1.540.581 KM.
Izvoz i uvoz BiH po mjesecima tokom 2021. i 2022.
Pozitivan omjer Bosna i Hercegovina ostvarila je još s Kiprom, Latvijom, Litvanijom, Luksemburgom, Nizozemskom, Portugalom i Slovenijom.
Kada je riječ o zemljama EFTA-e, tu je suficit ostvaren u trgovini s Islandom, Švicarskom i Norveškom.
Od ostalih razvijenih zemalja, suficit je ostvaren u razmjeni s Australijom dok je s Japanom, Kanadom, SAD-om, Turskom i Velikom Britanijom ostvaren trgovinski deficit.
Od zemalja regije, osim Hrvatske, Bosna i Hercegovina je ostvarila suficit u odnosima s Crnom Gorom gdje smo izvozili proizvode u iznosu od 329.127 KM, a uvezli u iznosu od 49.465 KM.
U kontekstu država iz kojih smo najviše uvozili proizvode u proteklih sedam mjeseci, tu spadaju Italija (1.970.651 KM), Njemačka (1.669.552 KM) te ranije spomenuta Hrvatska (1.540.581 KM).
Šta se najviše uvozilo, a šta izvozilo?
Među tri proizvoda koje je Bosna i Hercegovina najviše izvozila u sedam mjeseci 2022. godine u kategoriji harmoniziranog sistema spadaju obični metali i proizvodi od običnih metala (2.498.081 KM), strojevi i elektrotehnička oprema (1.418.679 KM) te mineralne tvari (1.246.139 KM).
S druge strane, tri proizvoda koja smo najviše uvozili su također obični metali (2.852.757 KM), strojevi i elektrotehnička oprema (2.007.725 KM) i produkte hemijske industrije (1.300.088 KM). Također, među većim ciframa kada je riječ o uvozu spadaju i plastične mase – kaučuk u iznosu od 1.146.481 KM.
U kontekstu standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, Bosna i Hercegovina je najviše izvozila metalne rude (437.629 KM), električnu energiju (745.612 KM) i proizvode od metala (1.049.873 KM).
Kada je riječ o uvozu proizvoda međunarodne trgovinske klasifikacije, Bosna i Hercegovina je u sedam mjeseci najviše uvozila naftu i naftne derivate (1.697.359 KM), obojene metale (1.278.734 KM) i željezo i čelik (946.547 KM).
Službeno, predizborna kampanja nije počela, ali su se vladajuće stranke u Bosni i Hercegovini potrudile da se maksimalno posvađaju, i da ne rade posao u okviru institucija u kojima imaju mandate. Za sve probleme krive jedni druge. Tako se stiče dojam, da se zapravo ne priča o lošem ili gotovo nikakvom angažmanu kojim bi se olakšao život građanima u doba najveće ekonomske krize.
Ovo je bh. svakodnevica, bez obzira na to, da li je godina izborna ili nije. Međusobne optužbe, prepucavanja…i tako zadnjih gotovo 30 godina, bez da se bilo ko bavi egzistencijalnim pitanjima građana. Minimalna plata od 550-600 maraka u vremenu u kojem je 400-gramski hljeb marku i po i puter devet maraka, nikog posebno ne brine.
Racionalan odgovor na pitanje “Zašto građani to tolerišu?” teško je naći i to graniči sa Štokholmskim sindromom- što nam je gore, to nam je bolje, kaže nam profesorica Smiljana Vovna. Rješenje je u apstinenciji onih koji ne izlaze na izbore.
“Očito je da ne misle na svoja egzistencijalna pitanja. Nemoguće je da je čovjek sretan ako je gladan, a da mu je bitnije kako se zove i kojem plemenu pripada”, kaže sociologinja Smiljana Vovna.
Dok je pripadnost plemenu očito važnija, Federacija naprimjer bilježi najveću inflaciju u posljednje 22 godine- 17,6 posto.
“Kada je recesija, onda se povećavaju rashodi. Kad je inflacija, mora se smanjivati. To je elementarni udžbenički pristup problemu. U BiH je situacija takva da se rashodi povećavaju. I to na šta? Povećavaju se, ne na poboljšanje socijalne pozicije penzionera i osoba u stanju socijalne potrebe, nego na povećanje plata političarima. Eto šta je politika uradila vezano za inflaciju”, ističe ekonomista Vjekoslav Domljan.
Plin, struja, namirnice, cijene i globalni poremećaji snabdijevanja je nešto na što mi ne možemo utjecati, kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje, ali unaprijediti poslovni ambijent, potaći biznise, reformisati preduzeća, to zasigurno možemo.
Političari u pomoći građanima, vidljivo, nisu dobacili dalje od jednokratne pomoći od 100 maraka u oba entiteta. Sindikalna potrošačka korpa je u julu iznosila više od dvije hiljade i 600 maraka. Iznos koji s ovim tempom moći nikada neće biti dostižan prosječnom stanovniku.
