Jačina zemljotresa je bila 3.8 stepeni po Rihteru.
BiH je pogodio novi zemljotres, a epicentar je bio u blizini Stoca i Mostara, piše EMSC.
Zemljotres je bio na dubini od pet kilometara.
Kako pišu čitaoci zemljotres se osjetio u Ljubinju, Nevesinju, Bileći ali i u Dubrovniku.
– Trajao je oko tri do četiri sekunde – pišu iz Dubrovnika.
avaz
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i šefica bh. diplomatije Bisera Turković, zajedno sa brojim Sarajlijama, danas su povodom obilježavanja 27. godišnjice pogibije građana položili cvijeće na Gradskoj tržnici.
Kako je javila reporterka N1, 27. godina od dana kada su od granata ispaljenih s položaja VRS-a ubijena 43 građanina Sarajeva, a 84 ranjeno kod sarajevske Gradske tržnice, brojni građani odaju počast.
Sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić na zvaničnom Twitter profilu navela je kako “danas obilježavamo 27. godišnjicu masakra ispred sarajevske Gradske tržnice Markale”.
“Sa agresorskih položaja 28. augusta 1995. godine ispaljena je granata koja je ubila 43, a teško ranila 84 civila. Zlo koje je počinjeno na ovom mjestu nikada neće biti zaboravljeno, a obaveza nas, novih generacija je da na istini svakodnevno istrajavamo.To je naš dug prema svim žrtvama. Pravda za stradale, mir za preživjele i bolja budućnost za našu djecu”, kazala je Karić.
Ovaj zločin je bio razlog otpočinjanja prve faze NATO bombardovanja od 30. augusta do 1. septembra.
Svjedočenje u Haagu
Stručnjaci, koji su kasnije svjedočili u haškim procesima, potvrdili su da je granata ispaljena na Tržnicu 28. avgusta 1995. godine proizvedena u srbijanskoj tvornici Krušik, u Valjevu 1993. godine. Jedan od svjedoka optužbe, bivši član UNPROFOR-a u BiH David Harland, kazao je da su snage „bosanskih Srba“ vršile „ciljane napade na Sarajevo kako bi terorizirale civile“. „Tada smo rekli da ne znamo ko je te granate bacio kako bi prikrili planove o vojnoj intervenciji“, rekao je Harland.
N1
Također, dodaju da se već godinama najveći broj radnih dozvola izdaje državljanima Srbije, zatim Turske, Hrvatske i Kine
Brojevi izdatih radnih dozvola za strance u BiH su već godinama slični tako da ne možemo reći da negdje nedostaje radne snage, posebno imajući u vidu da je jedno od najbrojnijih zanimanja na evidenciji nezaposlenih osoba trgovac, rečeno je Feni iz Agencije za rad i zapošljavanje (ARZ) BiH.
Pojašnjavaju da se tradicionalno najveći broj radnih dozvola izdaje za djelatnost trgovine, te da je ova godina izuzetak sa povećanjem broja radnih dozvola za građevinarsvo zbog pokretanja određenih infrastrukturnih projekata na koridoru Vc, ali i drugim projektima.
– Ako gledamo broj izdatih radnih dozvola u BiH, vidimo da taj broj nije veliki i kreće se od 0,3 do 0,4 posto ukupnog broja zaposlenih u BiH i uglavnom se radi o radnim dozvolama koje su izdate osobama koje imaju ključnu ulogu u poslovanju nekog preduzeća, bilo da se radi o vlasnicima djelatnosti ili osobama iz uprave – navode iz ARZ.
Također, dodaju da se već godinama najveći broj radnih dozvola izdaje državljanima Srbije, zatim Turske, Hrvatske i Kine.
Iz Agencije napominju da je zapošljavanje stranaca u BiH zakonski uređeno, sa razrađenim aktivnostima u domenu zakonodavstva, povezanosti institucija i kontrolnim mehanizmima.
Ističu da je zakonski okvir za zapošljavanje stranaca liberalan, neprestano se inovira, usklađen je sa zakonodavstvom zemalja EU i razvijenim zemljama i nudi brojne olakšice u svrhu privlačenja direktnih stranih investicija, mogućnosti sezonskog zapošljavanja, visokokvalifikovanog zapošljavanja, izdavanje radnih dozvola osnivačima i ključnim licima u preduzećima bez ikakvih ograničenja, izuzeća izdavanja radnih dozvola izvan kvote i izuzeća od posjedovanja radnih dozvola.
– U Federaciji BiH radne dozvole izdaju kantonalne službe za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca, uz odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje. U Republici Srpskoj, radnu dozvolu izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske nadležna prema sjedištu poslodavca, dok je u Brčko distriktu BiH, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH nadležan organ za izdavanje radnih dozvola za rad stranaca u distriktu – precizirano je.
Osim ostalih uslova za izdavanje radnih dozvola, iz ARZ tvrde da je ključna stvar da se na evidenciji nezaposlenih prema sjedištu poslodavca ne nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava uslove u skladu sa zahtjevom za izdavanje radne dozvole i da ulazi u utvrđenu kvote radnih dozvola na godišnjem nivou.
– Ključna stvar koju udruženja poslodavaca entiteta i Brčko distrikta BiH traže je povećanje kvota za zapošljavanje stranaca na godišnjem nivou, jer smatraju da se za pojedina zanimanja na tržištu rada u BiH već ne može naći potrebna radna snaga, već se mora uvoziti iz drugih zemalja. To je sada pitanje za nadležne organe vlasti kako uskladiti primjenu kvotnog sistema kao mehanizma kontrole zapošljavanja stranaca u BiH, prvenstveno kao mehanizma zaštite domaće radne snage, vodeći računa o eventualnim potrebama poslodavaca za masovnijim zapošljavanjem stranih radnika – naglašavaju iz ARZ.
Potcrtano je da se u svakim slučaju kvote mogu povećati na zahtjev poslodavaca, kao što je bio slučaj u ovoj godini, a bitno je reći da udruženja poslodavaca sudjeluju u kreiranju kvota za svaku godinu jer ih entitetski zavodi za zapošljavanje, kao nadležne institucije, uključe u ovu proceduru.
Inače, u Bosni i Hercegovini u periodu od 1. januara do 30. juna 2022. ukupno je izdato 1.270 radnih dozvola. Posmatrano po djelatnostima, 331 dozvola je izdata za građevinarstvo, 191 za trgovinu, 137 za poslovanje nekretninama, 106 za umjetnost, zabavu i rekreaciju, te 100 za prerađivačku industriju.
U 2021. izdato je 2.775 radnih dozvola, a prethodnih godina taj broj se kretao između 2.400 do 2.900.
Faktor
Zemlje bivše Jugoslavije do kraja ove ili početkom naredne godine lansirat će prvi satelit u svemir. Zvuči nestvarno, ali zahvaljujući Svemirskoj asocijaciji jugoistočne Evrope, sve je izvjesnije da će se to uskoro zaista dogoditi. Asocijaciju čine Centar za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju iz Mostara, Komitet za razvoj svemirskog programa iz Novog Sada, Montenegro space Research iz Podgorice, Adriatic Aerospace Association iz Zagreba, te Centar za inovacije i tehnološki razvoj Navia iz Skoplja. Svi imaju isti cilj, a to su napredak i preoširenje svemirskog programa u zemljama regiona.
“Uvijek je postojala ta težnja da se ujedinimo. Zajedno smo jači i bolji. To se desilo, ujedinili su se timovi iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Indijska svemirska agencija povodom 75 godina nezavisnosti ispaljuje 75 satelita u svemir – dakle tri rakete po 25 satelita, velikodušno je SESA-i poklonila jedan satelit, i taj satelit će slati poruku koju ćemo kasnije dati javnosti“, kaže u razgovoru za Anadoliju šef CERIT-a iz Mostara, Anes Hadžiomerović.
Svaka država koja je sudionica projekta preuzela je zadatak postaviti antene koje će biti dostupne građanima, a kojima će se moći pristupiti preko interneta. Trenutno je toku postavljanje zemaljskih stanica namijenjenih za komunikaciju sa satelitima.
“Plan je pored lansiranja, da se postave zemaljske antene, pošto je područje Balkana pogodno za prelijetanje satelita. Ono nije pokriveno antenama. Te antene će se postaviti u ovih pet zemalja, i biti dostupne svakome ko ima potrebu za njima“, ističe dalje Hadžiomerović.
Na koncu, cilj je proširiti znanja o svemirskim tehnologijama, planirajući i skoro pokretanje raketnog programa.
“U planu je provedba svemirskog programa za osnovce, srednjoškolce i studente. Educirat ćemo ih kako da prave male satelite. Ti sateliti će imati isti zadatak kao i pravi sateliti, ali u manjoj mjeri. Oni će izračunavati određene telemetrijske podatke, ispaljivat će se za osnovce uz pomoć vode, odnosno boce ispunjene vode. Otvarat će se potom padobran i pri spuštanju prikupljati podatke i slati ih na računar. Za studente planiramo raditi sa raketnim gorivom. Sigurnost nam je na provom mjestu i na taj način ne želimo da radimo sa osnovcima. Želimo da proširimo svemirski program i krenemo od početka te se razvijemo u nešto dosta više. Bolje je biti developer nego samo user“, ističe Hadžiomerović.
Mladi robotičari iz Mostara imaju ogromnu podršku Turske agencije za koordinaciju i saradnju (TIKA).
“Iznimno smo zahvalni TIKA-i koja je prepoznala naš rad i pomnogla nam, pa su sad naše prostorije tehnološki dosta naprednije nego prije godinu dana. Tu su tri računara, pametna tabla, 3D printer, 60 robotičkih kitova… To je velika stvar za nas. Posebno 3D printer. Prošle godine smo morali ići u škole i moliti ih da nam ustupe svoje 3D printere. Ove godine krećemo sa edukacijama za osnovce, srednjoškolce i studente, a ta oprema će nam uveliko koristiti za dalji razvoj“, rekao je Hadžiomerović.
Sreću i zadovoljstvo ne krije ni mladi robotiočar iz Mostara Armin Đidelija. On je inače student Fakulteta informacionih tehnologija.
“Ja sam sa profesorom Anesom ušao u ovaj projekat. To je veliki projekat koji ima potencijal, i iz kojeg će dosta ljudi dobiti određena znanja i iskustva. Mislim da to otvara i velike mogućnosti i prilike za mlade, tako i za starije, za neke naučnike i slične oblasti. Što se mog iskustva tiče, mislim da će to dosta i meni pomoći i otvoriti određene prilike. Ovo je potpuno novo u Evropi. Veliki svemirski savez će povezati ove države. Imamo dobre, kvalitetne ljude i mislim da će to biti dobro u budućnosti”.
Satelit u orbiti ostaje tri godine
Teorijski fizičar u mirovini Slobodan Danko Bosanac, osnivač je i predsjednik Udruge Jadranska svemirska asocijacija koja broji više od 60 članova čiji je cilj promocija programa za svemir, obrazovanje, međunarodnu suradnju i pokretanje projekata vezanih uz svemirsku tehnologiju, satelite, raketne pogone u Hrvatskoj.
Indija je povodom 75 obljetnice finansirala projekt u okviru kojeg su studenti sveučilišta u Indiji izradili 75 satelita, navodi Bosanac, a u projekt su se zajedno uključile države regije.
Osnivanjem Asocijacije Jugoistočne Europe za svemir (SESA), čiji je sjedište u Beogradu, omogućeno ja da jedan od 75 satelita bude dodijeljen zajednički Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji.
“Mi se samo moramo odlučiti koja poruka će biti upućena od toga satelita, a moramo se i organizirati za prihvaćanje signala kojega će satelit odašiljati prema našem zemaljskom prijemniku. U Hrvatskoj je u izradi jedna takva zemaljska stanica, Srbija je izvršila neke pripreme za izradu takve stanice dok je BiH još uvijek u fazi planiranja”, nabodi Bosanac.
Bosanac očekuje se kako će ovi mali sateliti, koje će lansirati indijska raketa s puno većim teretom, biti u orbiti već do kraja godine, a očekuje se kako će na toj visini, prije pada u Zemljinu atmosferu, ostati oko tri godine.
Satelit će slati telemetrijske podatke o svom položaju, temperaturi svojih dijelova kao i glasovnu poruku.
Projekat koji obećava
Nikola Perović iz organizacije Montenegro space Research, u razgovoru za AA kaže da je zajednički projekt država bivše Jugoslavije da se lansira prvi satelit u svemir.
“Podsjećam da je 27. juna osnovana Svemirska organizacija koja je formirana od članica iz bivše Jugoslavije (SESA). Indija ovih dana slavi 75 godina od svoje nezavisnosti i u čast tom jubileju, šalje 75 satelita u svemir. Riječ je o mini satelitima, koji se šalju u svemir uz pomoć tri rakete. Pošto Srbija već sarađuje sa Indijom, njima je poklonjen jedan satelit. Međutim, iz Srbije je stigla inicijativa da taj satelit ustvari bude SESA satelit, da bude zajednički projekat. Indija je na to pristala i očekujemo da će do kraja godine biti poslat prvi satelit. Kada smo dobili satelit, prvo smo diskutovali koja će biti njegova osnovna uloga. Bilo je raznih prijedloga, ali prava uloga satelita za sad ostaje tajna”, kaže Perović.
On ističe da je ovaj projekat nešto što definitivno obećava.
“Nama je cilj da se ujedinimo, dijelimo tehnologiju, da sarađujemo, jer, ako se udružimo, možemo da dostignemo velika djela. Trenutno, u fokusu nam je edukacija osnovaca, srednjoškolaca i rad sa studentima. Imamo velike planove, želimo da budemo konkurenti sa velikih svjetskim svemirskim agencijama”, kaže Perović.
Bosna i Hercegovina je apsolutni rekorder u Evropi po broju političkih stranaka. Njihov broj se u posljednjih 26 godina utrostručio. Opravdano se postavlja pitanje da li je politika najunosniji biznis u državi, i zašto je trka za vodeće funkcije postala toliko atraktivna.
Jedna politička stranka na 30 hiljada stanovnika. Svako bi da bude lider, ili da barem proba da se bori za moć, kaže bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić. Dodaje, to nema veze sa demokratijom i političkim pluralizmom nego sa činjenicom da je politika odavno postala najpoželjnije, i što je još važnije, najplaćenije zanimanje u BiH.
VEHID ŠEHIĆ, bivši član CIK-a BiH
„U narodu se kaže, i to je pravilo „Jednom ambasador uvijek ambasador“, ovdje jednom političar, jednom predsjednik, ministar, premijer – uvijek predsjednik, ministar“.
Isti ljudi, ali znatno veći broj poltiičkih subjekata. Pošto su svi tradicionalni nazivi zauzeti, imena stranaka postaju sve kreativnija.
Čak 31 politička partija i koalicija želi da ima poslanike u budućem sazivu Narodne skupštine Republike Srpske. Na listama je 1439 kandidata koji će na izborima tražiti svoju šansu, a samo su 83 fotelje. Preko fotelja lakše se dolazi i do radnih mjesta u javnim ustanovama i preduzećima.
Komunikolog Mladen Bubonjić kaže da je nametnuta atmosfera da u našoj zemlji bez politike nema ni života.
“Kako se povećava broj stranaka na ovom, uslovno rečeno, opozicionom spektru možemo da posumnjamo da te stranke i ti političari ne mogu da donesu značajan procenat glasova sebi, ali mogu da otkinu glasove utabanim, etabliranim opozicionim strukturama i na taj način doprinesu samo vlasti.“
Javna je tajna da su birački odbori rak rana tehničkih izmjena izbornog zakona.Kupovina biračkih odbora se ponavlja svakog izbornog ciklusa i nema veze sa učestvovanjem u demokratskom izbornom procesu, stav je političkog analitičara Denisa Čarkadžića.
„Tri posto je za entitetski,a pogotovo drzavni nivo je apsolutno nedostizan prag za njih 90%, kada uzmete ukupni broj. Problem sa biračkim odborima – samo pogledajte broj kandidata za predsjednika i podpredsjednika Republike Srpske i sve će vam biti jasno”.
A na tom spisku je 31 ime. Za predstojeće izbore CIK je ovjerio 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija. Za 22 stranke i 2 koalicije više nego tokom izbornog perioda 2014-2018. Političkim strankama opstanak je mnogo lakši nego privatnim firmama, jer se finansiraju javnim novcem, a lakše ih je i osnovati- iz budžeta na svim nivoima, od 2004. do danas izdvojeno je više od 335 miliona maraka.
I dalje je na snazi odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojom se zabranjuje izvoz određenih šumskih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta. Na ovaj način domaće vlasti pokušale su zaštiti domaće tržište od enormnih poskupljenja energenata za ogrjev. No, drvoprerađivači kažu da zbog zabrane izvoza trpe velike štete u poslovanju i da postoji mogućnost gašenja proizvodnih pogona.
Do prije dvije godine pelet je na domaćem tržištu bio među jeftinijim energentima, ali je sa 300 KM, zbog velike potražnje, troškova rada, ali i izvoza dosegao cijenu čak do 650 maraka. Mjera zabrane izvoza, čini se, nije donijela nikakve rezultate.
Drvoprerađivači kažu da cijene diktira poskupljenje sirovina te traže ukidanje izvoza, jer, prema njihovim riječima, inostrana tržišta im daju mogućnost da pokriju gubitke koje im stvara domaće tržište.
“Proizvodna cijena peleta, na pragu fabrike, bez ikakve zarade, trenutno je 450-480 KM. Pitanje šta će oni proizvođači koji imaju skuplje troškove proizvodnje. Ono što smo mi u ovom momentu obećali jeste da ćemo u narednom period isporučivati 10.000 tona peleta mjesečno na domaćem tržištu”, ističe Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta BiH.
Dodaje Ivanović da je usporila tražnja na domaćem tržištu koje je snabdjeveno 80-90 odsto, te da imaju problem i s nedostatkom drvnih sortimeneta za proizvodnju. Solomonsko rješenje, čini se, nađeno je na sastanku u Privrednoj komori u Banjaluci.
“Naš plan je da se dogovori cijena od 480 maraka po jednoj toni peleta i inicijativa Privredne komore i Vlade RS-a da odluka o zabrani izvoza ogrevnog drveta i pelata, koja je na snazi do 21. septembra, bude ukinuta prije vremena”, objašnjava Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka.
Iz državnih institucija još nema nikakvih oglašavanja o ovom pitanju. U Vladi Republike Srpske, s druge strane, kažu da su proizvođači peleta do sada uglavnom gomilali zalihe.
“Nadam se da su dovoljno pametni da shvate da moraju obezbijediti domaćem stanovništvu pelet po pristupačnijoj cijeni, a ne da lageruju taj pelet i čekaju septembar da bi ga prodali po duplo većoj cijeni u Sloveniji, Italiji, Njemačkoj… Od drvoprerađivača dobijamo informacije da oni nude taj pelet na tržištu, a građani nam se žale da oni nemaju gdje da kupe”, govori Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a.
Pašalić dodaje da se nada da će zabrana izvoza biti ukinuta, ali ako peleta ne bude dovoljno na domaćem tržištu, postoji mogućnost da bude i produžena.
Svjetski spektakl prema procjenama organizatora pratilo je između 10 i 12 tisuća ljudi, a u protekla tri dana za vrijeme kvalifikacije na platou ispod Starog mosta prodefiliralo je kako navode oko 20 tisuća ljudi iz BiH, regije i svijeta. Sedmo gostovanje Red Bull Cliff Diving Svjetskog prvenstva u našoj zemlji donijelo je još jedan sportski spektakl za pamćenje. Najbolji danas bili su Australka Rhiannan Iffland i Rumunj Constantin Popović, ponijevši laskave titule kralja i kraljice Starog mosta. – Pročitajte više na: https://bljesak.info/sport/ostali-sportovi/red-bull-cliff-diving-2022-mostar/392093–
Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, evidentan je rastući trend broja izdanih viza od 2012. godine od strane DKP-a, sve do 2019. godine kada je uočen značajan rast broja izdanih viza u odnosu na godinu ranije.
Odnosno, te godine izdana su rekordna 47.694 odobrenja za ulazak u BiH, pišu Nezavisne novine.
Međutim, u 2020. godini dolazi do drastičnog pada broja izdanih viza zbog pandemije koronavirusa, pa su nadležni u više navrata mijenjali zakonski osnova za ulazak u BiH. Ali, prošle godine zabilježen je novi rast izdanih viza, što je i rezultat popuštanja mjera prouzrokovan pandemijom, naveli su u Ministarstvu vanjskih poslova.
Analizirajući podatke o broju izdanih viza u DKP-ima u 2021. godini u odnosu na 2020, razvrstane po zemljama čijim državljanima je izdano najviše viza za ulazak u BiH, uočeno je povećanje broja izdanih viza za gotove sve državljane.
Najveći broj viza u 2021. godini izdan je državljanima Saudijske Arabije i to 13.694, Jordana – 1.033, Filipina – 615, dok je građanima Indije izdana 391 viza. Izdane vize za državljane ovih zemalja predstavljaju 85 posto od ukupnog broja svih izdanih”, navode u ministarstvu i dodaju da su lani zaprimili 20.121 zahtjev za izdavanje viza, od čega je pozitivno riješeno 18.427. Član Povjerenstva za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamenta BiH Saša Magazinović rekao je da se na sjednicama nisu bavili pitanjem izdavanja viza stranim državljanima.
Dobro je da što veći broj ljudi dolazi u BiH jer to generira i određeni iznos novca od njihovog boravka. Prava adresa za odgovor na pitanje tko i zašto dolazi je Ministarstvo vanjskih poslova jer prilikom podnošenja zahtjeva za vizu potrebno je navesti i razlog posjete. Pretpostavljam da su te vize izdate za turističke posjete. Sigurno nije u pitanju 18.000 privrednika, kazao je “Glasu Srpske” Magazinović.
I Nenad Nešić, koji je član spomenutog povjerenstva, navodi da je na području sarajevsko-romanijske regije primjetan veliki broj državljana Saudijske Arabije.
Ne znam što je razlog tolikog dolaska ljudi na naše područje. Oni na neki način pokušavaju da nam nametnu i svoje običaje jer vjerske obrede vrše gdje god stignu. Ne biraju mjesto ni vrijeme, kazao je “Glasu” Nešić.
Savjet ministara je prošle godine u svibnju odbio prijedlog Ministarstva vanjskih poslova BiH da se građanima Saudijske Arabije privremeno, dok traje turistička sezona, suspenziraju vize za ulazak u BiH.
Odluka je odbijena jer za nju nisu glasali ministri iz HDZ-a, a ministar pravde BiH Josip Grubeša tada je naveo dva razloga zašto nije glasao za privremenu suspenziju viza za turiste iz Saudijske Arabije.
Prvobitno je razlog vezan za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Drugi razlog je što mi ne znamo tko dolazi, kada dolazi, zašto dolazi, zbog čega im se ukidaju vize, koje su to osobe, jesu li te sobe visokorizične, koji je broj, koje su agencije. Nikakvih mi podataka nemamo. Za nešto što nije razjašnjeno ne mogu glasati, poručio je tada Grubeša.
Izdavanje viza na granici je dozvoljeno Graničnoj policiji BiH kroz Zakon o strancima, ako to zahtijevaju razlozi sigurnosti, humanitarni te ozbiljni profesionalni ili osobni razlozi.
Granična policija može izdati vizu za kratkoročni boravak (viza C) za jedan ulazak do 15 dana ili aerodromsku tranzitnu vizu (viza A). Tako je lani na granicama izdano sedam viza, a godinu ranije svega tri.
(www.jabuka.tv)
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić saopćila je kako će Grad Sarajevo podići spomen ploču Aidi Buturović, ženi heroini koja je poginula prilikom spašavanja knjiga i ostale građe iz zapaljene Vijećnice 1992. godine.
Karić je navela kako Sarajevo mora sačuvati od zaborava one koji nisu dali da bude uništeno bosanskohercegovačko knjižno blago, rizikujući vlastiti život te vatrene augustovske noći.”Ljudi me ponekad pitaju zašto se toliko brinem oko knjiga kad je toliko ljudi ubijeno. Moj odgovor je da ukažem na slučaj Aide Buturović jer su sudbine knjiga i ljudi neraskidive”, rekao je citirala je Karić Andrasa Riedlmayera, bibliotekara na Harvardu.
Također, naglasila je kako je ova inicijativa i zbog onih koji dolaze, da njihove neraskidive sudbine imalju ljepše ispisane stanice.
Podsjetimo, na današnji dan prije 30 godina, 25. augusta 1992. godine, uslijed granatiranja s položaja Vojske RS-a zapaljena je i gotovo u potpunosti izgorjela sarajevska Vijećnica, jedan od simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, Vijećnica je predstavljala mjesto u kojem je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH). Samim tim, objekat ne samo da je imao vrijednost zbog svoje historije, već je u tim prijeratnim vremenima predstavljao simbol slobodne misli, studenata i svih ljudi koji su bili željni znanja.
Jedna ličnost koja se tog 25. augusta 1992. uzdigla do heroine bila je nesumnjivo 32-godišnja bibliotekarka Aida Buturović koja je život položila – za knjige, spašavajući vrijedna djela iz fašističkih lomača našeg vremena.
Aida je bila tek zaručena i radila je doktorsku disertaciju kad je počela agresija na našu zemlju. Nakon što je provela noć pokušavajući spasiti što se spasiti može, Aida je na putu kući poginula od gelera granate.
“U Vijećnici je radila i tokom rata i bila u timu ljudi koji su u noći između 25. i 26. avgusta 1992. godine, kada je Vijećnica zapaljena, pokušavali spasiti knjige. Izgorjelo je oko 90 posto knjiga, među kojima su mnoge bile jedini primjerci. Pokušala je, zajedno sa kolegama/icama i građanima/kama koji su došli da pomognu, spasiti sve što je preostalo iz pepela Nacionalne biblioteke.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, na čijem čelu je Edita Đapo (SBB), upoznalo je Vladu FBiH sa informacijom o izvozu opasnog otpada iz Federacije BiH za 2021. godinu.
Ovaj zaključak će, s propratnom dokumentacijom, biti dostavljen Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao centralnom kontakt mjestu za Bazelsku konvenciju u Bosni i Hercegovini, saopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
U informaciji je, uz ostalo, navedeno da, na osnovu zakonske regulative, na području Federacije BiH postoje ovlašteni subjekti za prikupljanje i izvoz opasnog otpada na ekološki prihvatljiv način, a to su C.I.A.K. d.o.o. Grude, KEMEKO-BH d.o.o. Lukavac, Kemokop d.o.o. Tuzla i Modernizacija d.o.o. Gradačac.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je, u skladu s važećim propisima, uime privrednih subjekata, nadležnim institucijama podnijelo 23 zahtjeva (prethodne saglasnosti) za prekogranični promet otpada u državama uvoza i za tranzit u državama tranzita.
Nakon što su privredni subjekti dobili saglasnosti, Federalno ministarstvo je izdalo konačne saglasnosti za izvoz opasnog otpada iz BiH/FBiH, te su na osnovu toga privredni subjekti u 2021. godini prikupili i izvezli 7.883,34 tona opasnog otpada. Ove količine su, i pored izazova sa kojim su se privredni subjekti susretali u 2021. godini, veće nego u 2020. godini, kada je izvezeno 5.710,75 tona.
U Sloveniju je izvezeno 2.602,81 tona, u Srbiju 2.528, Hrvatsku 1.424,83, Austriju 808,57, Njemačku 454,42, Belgiju 40,78 i u Makedoniju 23,89 tona opasnog otpada.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je u 2021. godini odobrilo tranzit 670 tona opasnog otpada kroz Federaciju BiH, a koji je izvezen iz Republike Crne Gore u zemlje Evropske unije na konačno zbrinjavanje, stoji u saopćenju.
izvor: avaz.ba