Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Gdje gledati utakmice Eurobasketa: Sport klub posjeduje prava, ali postoji i drugo rješenje

    Gdje gledati utakmice Eurobasketa: Sport klub posjeduje prava, ali postoji i drugo rješenje

    Evropsko prvenstvo u košarci, 41. po redu, počinje sutra i trajat će do 18. septembra. U Češkoj, Gruziji, Italiji i Njemačkoj igrat će se grupna faza, a završnicu će organizirati Njemačka.

    Deseti put na smotri najboljih košarkaških selekcija Starog kontinenta sudjelovat će Bosna i Hercegovina. Zmajevi su smješteni u “grupu smrti” sa favoritima za medalju – Slovenijom, Francuskom, Litvanijom, Njemačkom, a tu je i Mađarska protiv koje će izabranici Adisa Bećiragića otvoriti turnir.

    Reprezentacija BiH utakmice igra u Kolnu, a na parket će prvi put u četvrtak od 14.30 sati.

    Prava prijenosa Eurobasketa za teritorij Bosne i Hercegovine u vlasništvu su Sport kluba. Sport klub trenutno je dostupan kod kablovskih operatera Telemach, BH Telecom i Eronet.

    Problem za brojne navijače mogao bi predstavljati najavljeni kraj saradnje Sport kluba i BH Telecoma, što bi mnoge ostavilo bez utakmica Eurobasketa. Ugovor dvije strane važi do posljednjeg augustovskog dana, odnosno još danas.

    Ukoliko do nastavka saradnje ne dođe, navijači i ljubitelji košarke mogu se okrenuti i drugim opcijama.

    Prema najavama FIBA-e, kompletan program Evropskog prvenstva emitirat će i kanal Courtside1891 TV.

    Sve što je potrebno uraditi jeste vrlo jednostavna registracija na web stranici, a neophodno je imati i dovoljno raspoloživih sredstava na bankovnoj kartici.

    Cijena paketa koji obuhvata sve utakmice Eurobasketa iznosi 6,99 eura, odnosno nešto manje od 14 KM.

    Izvor: Faktor

  • Federaciju BiH u julu posjetilo 127.070 turista

    Federaciju BiH u julu posjetilo 127.070 turista

    U Federaciji BiH je u julu 2022. godine registrirano 94.078 stranih i 32.992 domaćih gostiju, a u Republici Srpskoj stranih 24.736 i domaćih gostiju 20.205.

    U Federaciji BiH je u julu 2022. godine registrirano 127.070 dolazaka turista (94.078 stranih i 32.992 domaćih gostiju), što je za 24,8 posto više u odnosu na juli 2021. godine. Najveći broj turista bio je iz Saudijske Arabije (8.243), Ujedinjenih Arapskih Emirata (7.862), Turske (7.233), Hrvatske (6.591) i Njemačke (5.131), podaci su Zavoda za statistiku Federacije BiH.

    Ukupan broj noćenja turista u julu 2022. godine iznosio je 299.522 (strani turisti 226.709), a domaći 72.813 noćenja), što je za 15,2 posto više u odnosu na juli 2021. godine.

    U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (11,4%), Saudijske Arabije (9,3%), Njemačke (5,4%), Poljske (5,2%) i Hrvatske (5, 1%) što je ukupno 36,4%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 63,6% noćenja.

    Republiku Srpsku je u julu 2022. godine posjetio 44.941 turista (stranih 24.736 i domaćih 20.205), što je u odnosu na juni ove godine više za osam posto, dok je u odnosu na juli prošle godine više za 44,8 posto. Najviše stranih turista bilo je iz Srbije (8.643), Turske (2.026) i Hrvatske (1.874).

    U julu ove godine turisti su ostvarili 100.881 noćenja, što je u odnosu na juli 2022, više za 5,6 posto u odnosu na juli 2021. godine broj noćenja veći za 26,4 posto, podaci su Zavoda za statistiku RS.

    Izvor: Faktor

  • Povećanje polena ambrozije u zraku

    Povećanje polena ambrozije u zraku

    Tokom septembra očekuje se značajno povećanje polena korova u vazduhu, a posebno polena invazivne i visoko alergene biljke ambrozije, istaknuto je u izvještaju Centra za ekologiju i prirodne resurse – Akademik Sulejman Redžić za Sarajevo. U Bosni i Hercegovini cvjetanje počinje sredinom jula i traje do polovine oktobra, sa najvišom koncentracijom polena u drugoj polovini avgusta i u septembru.

    Osobama koje pate od alergija preporučeno je da izbjegavaju nepokošene i neuređene površine i da svoje slobodno vrijeme provode u okviru šumskih ili visokoplaninskih ekosistema.

    Svim osobama sa sezonskim rinitisom (peludna groznica) preporuka je da se jave nadležnom ljekaru u slučaju promjene kliničke slike.

    Kako je navedeno, visoke temperature, niska vlažnost, odsustvo padavina i strujajnje vjetra su dominantni faktori koji pogoduju širenju polena ambrozije, dok niska temperatura, visoka vlažnost, padavine i manje strujanje vjetra značajno sprečavaju širenje polena, a samim tim i pojavu polenskih alergija.

    Niske do umjereno visoke koncentracije polena ambrozije su konstatovane i tokom druge polovine mjeseca augusta.

    Šta je ambrozija

    Ambrozija je tipičan korov nezaraslih, golih zemljišta, a nalazi se u zapuštenim vrtovima i dvorištima, kraj cesta i pruga, između nasada poljoprivrednih kultura, a nije je rijetkost vidjeti i u gradu. Jedna zrela biljka ambrozije ima oko 170.000 cvjetova i otpušta i do milijardu zrnaca polena. Polen ambrozije ima aerodinamične osobine i oblik kuglice sa malim šiljcima na površini, a u sebi sadrži alergene bjelančevinaste strukture. Izrazito je pokretan, širi se na oko jedan kilometar, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. U toku dana, koncentracija polena je najviša u zoru i prije podne, a smanjuje se nakon kiše.

    Ambrozija je poznata po tome što može ozbiljno narušiti zdravlje i predstavlja jednu od najopasnijih alergenih biljaka na svijetu. Primijećen je povećan broj posjeta hitnoj pomoći, kao i povećan broj izostanaka sa radnog mijesta i u školi u vrijeme visokih koncentracija polena ambrozije u zraku. Nespecifični agensi, kao što su SO2, NO2, CO,  uz djelovanje UV zraka izazivaju povećanu produkciju polena ambrozije i promjene  hemijskog sastava jedinjenja koji su sastavni dijelovi polenovih zrna i time povećavaju  broj alergogenih proteina. Ovom činjenicom se objašnjava uticaj aerozagađenja na povećanje stope obolijevanja od alergijskih respiratornih bolesti (bolesti disajnih puteva).

    S obzirom da je polen ambrozije izrazito alergogen, koncentracija već od 20-30 zrnaca u 1m3 zraka ili 1000 zrnaca u prostoriji mogu, kod izrazito osjetljivih ljudi, izazvati alergijsku reakciju. Osobe koje imaju problema sa alergijama imaju vrlo osjetljiv imunološki sistem koji burno reagira na polenska zrnca (alergen). Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih ljudi pokrene alergijsku reakciju. Karakteristični simptomi su osjećaj neprohodnosti i punoće nosa, svrbež u nosu, obilan vodenasti iscjedak, kihanje, kašalj, otežano disanje, zatim, crvenilo, svrbež i suzenje očiju, promjene na koži i u probavnom sistemu. Statistički podaci pokazuju da je među osobama alergičnim na polen biljaka, čak 75% alergično upravo na ambroziju.

    S obzirom na to da meteorološki i aerobiološki parametri utiču na pojavu simptoma kod plućnih i srčanih bolesnika, važno je pravovremeno informiranje bolesnika o stanju u atmosferi i očekivanim meteorološkim uvjetima. U cilju preventivnog djelovanja, hroničnim bolesnicima i osobama koje su alergične na polen ambrozije preporučuje se da redovno prate izvještaje o koncentraciji polenskih alergena u zraku, dok se osobama koje imaju učestale alergijske reakcije preporučuje da se obrate ljekaru.

    Osjetljivim grupama građana savjetuje se da izbjegavaju područja gdje se nalaze veće livadske površine koje nisu uređene, da redovno održavaju higijenu tijela i odjeće, dovoljno dugo se odmaraju i održavaju optimalnu tjelesnu težinu, kao i da slobodno vrijeme koriste za relaksaciju i rekreaciju na planinama iznad 1000 m nadmorske visine, jer tamo nema zagađenja niti cvjetanja ambrozije. Boravak u šumskim ekosistemima, posebno tokom ljetnog i ranog jesenjeg perioda, veliki je doprinos zaštiti cjelokupnog zdravlja.

    Osim toga, u mjesecima sa najvećom koncentracijom polena ambrozije (kraj avgusta, septembar), osobama koje pate od alergije preporučuje se da:

    • smanje boravak na otvorenom prostoru, naročito u vrijeme kada su koncentracije polena ambrozije najviše (05.00-10.00h);
    • izbjegavaju boravak van kuće tokom vjetrovitih dana;
    • boravak u prirodi planiraju za poslijepodnevne sate i navečer;
    • odjeću ne suše izvan kuće, jer se na njoj u toku dana skupljaju zrnca polena;
    • po mogućnosti svaku večer prije spavanja operu kosu, jer se polenska zrnca sakupljaju i na vlasima kose;
    • izbjegavaju pušenje cigareta i boravak u zadimljenim, neprozračenim prostorijama;
    • izbjegavaju sprejeve protiv insekata i druge slične iritanse, jer pojačavaju simptome alergije;
    • godišnji odmor koriste u vrijeme kada su u mjestu stanovanja najviše koncentracije ovog polena;
    • izbjegavaju rad u bašti u vrijeme cvjetanja ambrozije i drugih alergenih biljaka.
    • Kao korovska biljka, koja se veoma teško suzbija, ambrozija nanosi i ogromnu štetu poljoprivredi. Konkurentna je gajenim usjevima i uzima im hranljive sastojke iz zemlje. To je još jedan razlog zašto se treba boriti protiv nje.

    Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje:

    • mehaničke mjere (uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem prije perioda cvjetanja);
    • agrotehničke mjere suzbijanja korova (međuredno kultiviranje)
    • hemijske mjere (upotreba neselektivnih herbicida u ranim fazama rasta biljke).
    • Uklanjanje ambrozije vrši se u junu i julu, odnosno prije početka njenog cvjetanja, kako bi se izbjegla senzibilizacija na njen visokoalergeni polen, koji ima najveće koncentracije upravo u vrijeme cvjetanja. Kada su u pitanju mehaničke mjere, preporučuje se iščupati biljku zajedno s korijenom, uz obavezno korištenje zaštitnih maski (koje pokrivaju usta i nos) i rukavica (zbog mogućnosti oštećenja kože i pojave kontaktnog dermatitisa). Manje površine obrasle ambrozijom treba pokositi, i to prije cvjetanja, koseći travu na 5 cm od zemlje i niže. Ako se ne kosi nisko, biljka izrasta ponovo u roku od 20 dana. Borba protiv ambrozije se vodi i sađenjem djeteline, koja je jača i izdržljivija biljka, i na “svojoj” teritoriji ne dozvoljava ambroziji da poraste.

    Za velike površine obrasle ambrozijom provode se hemijske i agrotehničke mjere od strane osoba koje su edukovane za tu vrstu poslova.

    Izvor: BHRT
  • Kompanija u BiH uručila prigodne poklone prvačićima, roditelji dobili slobodan dan

    Kompanija u BiH uručila prigodne poklone prvačićima, roditelji dobili slobodan dan

    Najveći domaći proizvođač lijekova Bosnalijek nastavlja sa pružanjem podrške svojim zaposlenicima čija djeca kreću u prvi razred osnovne škole.

    Tako su svim prvačićima uručeni prigodni pokloni, dok su njihovi roditelji dobili plaćeno odsustvo kako bi imali mogućnost sa djecom otići do škole na ovaj, za svako dijete i roditelje, poseban dan.

    “Prvi dan škole jedan je od najvažnijih događaja u životu svakog djeteta, a podrška roditelja jako je bitna kako bi s njima podijelili te trenutke i zajedno zakoračili u novo životno razdoblje. Mi u Bosnalijeku maksimalno podržavamo aktivnosti kojim se promovira i osigurava briga o zdravlju i uspješnom razvoju djece. Bosnalijek je uvijek bio lider u osiguravanju najboljih uslova rada za sve svoje zaposlenike te nastojao pružiti podršku i njihovim porodicama. Ova poslovna politika je rezultirala time da danas imamo motivirane radnike koji su svojim radom i trudom osigurali da Bosnalijek bude lider poslovne zajednice, ne samo u BiH već i šire”, istaknuo je Nedim Uzunović, generalni direktor Bosnalijeka.

    Osiguravanje plaćenog odsustva za radnike čija djeca kreću u prvi razred osnovne škole nastavak je prakse društveno odgovornog poslovanja Bosnalijeka, usmjerene primarno ka promoviranju brige i stvaranju uslova za sretnije djetinjstvo. U skladu s tim, Bosnalijek već četiri godine svim svojim radnicama koje postanu majke osigurava novčanu naknadu u visini od 2.000 KM.

    Bosnalijek, jedan od regionalnih farmaceutskih lidera, danas posluje u 28 država. Njegove proizvode svakodnevno koriste stotine miliona ljudi na tri kontinenta. U proteklih osam godina ostvareni su rekordni prihodi u iznosu većem od 1,115 milijardi KM te dobit veća od 102 miliona KM. Bosnalijek direktno zapošljava 850 radnika u BiH i svojim predstavništvima širom svijeta, dok indirektno osigurava još hiljade radnih mjesta u pratećim industrijama u Bosni i Hercegovini.

  • Studentski centar Zenica raspisao konkurs za prijem 220 studenata po istim cijenama

    Studentski centar Zenica raspisao konkurs za prijem 220 studenata po istim cijenama

    Studentski centar Univerziteta u Zenici raspisao je u ponedjeljak konkurs za prijem redovnih studenata na smještaj i ishranu u akademskoj 2022/2023. godini, koji će biti otvoren do 28. septembra, potvrdio je Feni direktor SCT-a Dino Eminović.

    Zenički studentski dom na raspolaganju ima 220 kreveta, a uslovi za prijem su udaljenost mjesta stanovanja od Zenice 20 kilometara.

    Eminović je uvjeren kako manji broj upisanih studenata u prvom upisnom roku na osam fakulteta UNZE-a, 468, neće negativno uticati na već tradicionalnu punu popunjenost kapaciteta te ustanove.

    – Mi imamo dosta studenata i viših godina pa vjerujem da ćemo popuniti kapacitete. Interes za dom uvijek je veliki, a prošle smo godine imali 60 aplikacija više nego što su nam kapaciteti – napominje Eminović.

    Studentima prvih godina, podvlači, rezervisano je 35 posto kapaciteta ili 80 kreveta, a cijene smještaja i dva obroka ostale su na prošlogodišnjem nivou- 106 KM plaćaju studenti te 219 KM kantoni iz kojih dolaze.

    avaz.ba

  • Potrošačke cijene u BiH u julu porasle 0,7 posto, godišnja inflacija 16,7 posto

    Potrošačke cijene u BiH u julu porasle 0,7 posto, godišnja inflacija 16,7 posto

    Potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini su u julu 2022. godine u odnosu na juni u prosjeku porasle za 0,7 posto.

    Prema namjeni potrošnje, u julu u odnosu na juni 2022. u prosjeku je zabilježen rast cijena hrane i bezalkoholnih i alkoholnih pića za 0,5 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 1,3, namještaja i kućnih uređaja za 1,1, zdravstva za 0,2, prijevoza za 1,7, rekreacija i kultura za 1,6, restoranima i hotelima za 0,9, te ostala dobra i usluge za 0,9 posto.

    Po nižim cijenama od 4,7 posto prodavala se odjeća i obuća, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Na godišnjem nivou, u julu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021, u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 16,7 posto.

    Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 24,7%, alkoholna pića i duhan za 2,5%, stanovanje i režijski izdaci za 15,4%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 10,4%, zdravstvo za 1,6%, prijevoz 34,2%, komunikacije za 0,9%, rekreacija i kultura za 8,7%, obrazovanje za 0,8%, restorani i hoteli za 10,8% te ostala dobra i usluge za 6,4%.

    Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 4,5 posto.

    Izvor: Faktor

  • Zašto nisu povećane minimalne penzije u augustu, a po zaključku Zastupničkog doma FBiH?

    Zašto nisu povećane minimalne penzije u augustu, a po zaključku Zastupničkog doma FBiH?

    Iako je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH jednoglasno u junu usvojio Zaključak kojim se obavezuje Vlada Federacije BiH da poveća najniže penzije u augustu za minimalno pet posto, to nije učinjeno. 

    I u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje nam je potvrđeno da nikakva odluka u tom smjeru nije donesena i da povećanja nema.

    Najniža penzija u FBiH iznosi 424 KM.

    “Vlada FBiH je u obavezi da poštuje odluke Zastupničkog doma”

    Predlagač inicijative za povećanje minimalnih penzija ispred Kluba SBB bila je zastupnica Sanela Prašović Gadžo.

    – Zastupnički dom Parlamenta FBiH je na sjednici u junu usvojio Zaključak Kluba SBB-a kojim se od Vlade FBiH traži vanredno usklađivanje minimalne penzije u iznosu od minimalno pet posto, počev od mjeseca augusta. Kao što vam je poznato, Vlada je u obavezi da poštuje i izvršava odluke Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Ja sam u julu na sjednici zatražila od Vlade FBiH da dostave dinamiku realizacije usvojenog Zaključka.

    Oni nisu još ništa odgovorili, ali je 18. augusta federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača zatražio sastanak sa premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem i ministricom finansija i dopremijerkom Jelkom Milićević u vezi sa realizacijom Zaključka i obavezom da se isti izvrši, kao i temeljem zahtjeva penzionera, međutim do danas taj sastanak nije održan – kazala nam je Prašović Gadžo i dodala:

    – Pozivam Novalića, Milićević i Drljaču da provedu usvojeni Zaključak Zastupničkog doma i da povećaju iznos minimalnih penzija. Ako oni ignoriraju Parlament FBiH, onda imamo ozbiljan problem. Za Faktor mogu najaviti da ću predložiti da se poveća i iznos zagarantovanih penzija u FBiH i da od zahtjeva za pomoć penzionerima neću odustati.

    Upitali smo da li Zaključak Zastupničkog doma o povećanju minimalnih penzija treba potvrditi i Dom naroda FBiH.

    “Nikakva odluka nije donesena”

    – Ne treba. U članu 153 Poslovnika o radu Zastupničkog doma FBiH stoji da zaključci koje usvoji taj dom su obavezujući za federalne organe uprave i Vladu FBiH. Također Vlada FBiH ima prostora da izvrši povećanje i kroz Zakon o PIO-u. Imaju i novac jer je priliv bio veliki zbog rasta cijena – kazala nam je.

    U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje su nam potvrdili da povećanja minimalnih penzija u ovom mjesecu nema.

    – Nikakva odluka nije donesena o povećanju minimalnih penzija, tako da u ovom mjesecu od toga nema ništa, a koje bi penzioneri dobili u septembru – rečeno nam je.

    Razgovarali smo i sa Mustafom Trakićem, predsjednikom Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

    “Šta čeka Federalna vlada, nikome nije jasno”

    – I nama je rečeno da nema potrebe da Zaključak o povećanju minimalnih penzija potvrđuje Dom naroda. Prije nekoliko dana je bio sastanak Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH na kojem je traženo povećanje minimalnih penzija, ali 10 posto kako bi se izborilo sa inflacijom. Eto, naše je da čekamo i tražimo. Šta čeka Federalna vlada, nikome nije jasno. Oni mogu da rade šta hoće, ali da li mogu dokle hoće, e to ne znam – govori Trakić.

    Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača nije odgovorio na upit Faktora zašto nije ispoštovan Zaključak Zastupničkog doma Parlamenta FBiH o povećanju najnižih penzije za minimalno pet posto.

    Faktor

  • Ništa od ukidanja trošarina na gorivo

    Ništa od ukidanja trošarina na gorivo

    Izvor: Ivan Katavić/BHRT

    Građani Bosne i Hercegovine su i dalje na čekanju za jeftinije gorivo. Izmjene zakona o trošarinama, kojima se privremeno ukidaju trošarine na naftu i naftne derivate, nisu usvojene u istom tekstu u oba doma Parlamenta BiH, što znači da ne mogu stupiti na snagu.

    Iako se prijevoznici nadaju smanjenju cijene goriva, velik dio javnosti smatra da parlamentarci cjelokupni proces oko ukidanja trošarina neće završiti u ovom mandatu zbog nadolazećih Općih izbora.

    Zastupnički dom državnog Parlamenta proces ukidanja trošarina u BiH počeo je prije nešto više od pet mjeseci.

    Tada su usvojene izmjene zakona kojim se trošarine na sve vrste goriva suspendiraju na šest mjeseci.

    Na posljednjoj sjednici Doma naroda usvojen je tekst s amandmanom Dušanke Majkić, kojim je predviđena suspenzija trošarina na 30 dana.

    Sve to je usložilo cijeli proces, što znači da se parlamentarna procedura oko ovog pitanja nastavlja.

    Ipak, u Udruženju međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta VTK BiH naglašavaju kako vjeruju da će bh. vlasti ipak suspendirati trošarine, jer će kriza s energentima u svijetu potrajati.

    Opširnije u prilogu:

  • Košarkaši BiH napredovali na Power Rankingsu uoči početka Eurobasketa

    Košarkaši BiH napredovali na Power Rankingsu uoči početka Eurobasketa

    Međunarodna košarkaška federacija (FIBA) objavila je danas takozvani Power Rankings reprezentacija koje će učestvovati na predstojećem Eurobasketu koji počinje za dva dana. Nije riječ o klasičnoj rang-listi, već redoslijedu skrojenom prema procjeni igračkog kadra i posljednjim rezultatima. Muška košarkaška selekcija Bosne i Hercegovine nalazi se na 13. mjestu, što znači da je napredovala za dvije pozicije u odnosu na prethodni Power Rankings. U obrazloženju se navodi da je naš nacionalni tim poslao snažnu poruku nedavnom pobjedom nad Francuskom i da bi možda nešto slično mogao uraditi protiv favorita na Evropskom prvenstvu. Na prvom mjestu se nalazi Srbija, slijede Slovenija, Grčka, Litvanija, Francuska… Kompletan Power Rankings možete pogledati na ovom LINKU. Izvor: Klix.ba

  • Usvojen Zakon o uvođenju diferencirane stope PDV-a, evo šta to mijenja

    Na današnjoj, 32. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojen je Zakon o dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, odnosno uvođenju diferencirane stope PDV-a.

    Na prijedlog zastupnice Dušanke Majkić (SNSD), stopa PDV-a na osnovne namirnice će umjesto stope od pet posto, kako je to ranije predloženo, biti nula.Podsjetit ćemo, prethodno je Dom naroda Parlamenta BiH usvojio Prijedlog dopune da stopa PDV-a za egzistencijalne potrepštine bude nula posto, odnosno za luksuzne potrebe 22.

    Dosadašnja jedinstvena stopa poreza na dodatnu vrijednost je bila 17 posto.

    Novom odlukom, po sniženoj stopi PDV-a od nula posto, oporezuje se promet dobara i usluga i to na: lijekove, brašno, hljeb, mlijeko i mliječne proizvode, ulje, so, šećer, hranu za bebe.

    Također, po višoj stopi PDV-a od 22 posto, oporezivat će se promet i uvoz dobara i usluga i to na: visokokvalitetna vina i cigarete, parfeme, nakite, satove, luksuzna vozila, umjetička djela te ostale porizvode koji se svrstavaju u luksuzne potrebe.

    Ovaj Zakon će biti na snazi do kraja godine, tačnije do 31. decembra.

    Zajedničku komisiju oba Doma naroda koja je donijela usaglašenu odluku o diferenciranoj stopi PDV-a činili su Dušanka Majkić, Lidija Bradara, Amir Fazlić, Predrag Kožul, Mirko Šarović i Šemsudin Dedić.

    Međutim, ranije su iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) upozorili da uvođenje diferencirane stope PDV-a nije moguće učiniti u roku od osam dana, što zakon čini neprovedivim.

    iz UIO su ranije kazali da primjena ovog Zakona bi bila moguća najranije u roku od šest mjeseci nakon njegove objave. S obzirom da je, kako je to usvojeno danas na Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ovaj Zakon na snazi samo do kraja godine – teško je reći da će se uopće i implementirati.

    Izvor: Klix.ba