Category: BiH

Snažan rast u ovoj godini bilježe stambeni krediti. U proteklih devet mjeseci zabilježen je dvocifren godišnji rast stambenih kredita, za više od 11 posto. Mnogi se, pak, ne odlučuju za takvo, kako kažu, dužničko ropstvo.

Nije lako podići kredit i kupiti stan, ipak za mnoge mlade to je jedini način da dođu do nekretnine.

Kreditno zaduživanje podržava privredni rast, kaže direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i to bi, ističe, trebalo da nas raduje.

“Kada pogledamo na stranu stanovništva, imali smo rast. Nekih 3 posto smo imali rast namjenskih kredita i imali smo 5 posto rasta stambenih kredita. Isto ako pogledamo u strukturi, stambeno zaduživanje je manje rizično u odnosu na ova neka druga zaduživanja. Kako to možemo gledati u odnosu na inflaciju, još uvijek je rano praviti bilo kakve zaključke, zato ćemo sačekati kraj godine”, kaže direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.

Analitičari kao razloge povećanja udjela stambenih kredita navode rast cijena nekretnina, niže kamatne stope, povećanje plaća koje su od 2015. povećane za 29 posto i uopće jačanje raspoloženja potrošača.

“Trenutno je stanje kredita stambenih u BiH na povjesno najvišim razinama. Ono što je još bitnije je da smo do sada ove godine zabilježili prilično snažan rast plasmana, tako da je stanje kredita trenutno 11 posto više nego što je bilo u istom periodu prošle godine to nije ništa iznenađujuće, to je dinamika koja prati trendove u čitavoj regiji i Europi”, navodi ekonomski analitičar Andrej Knez.

Inflacija, uticaj dijaspore i generalno oporavak tržista uvjetuju veću potražnju za stanovima. Analitičari ističu da građani BiH vole da posjeduju vlastite stanove, a iznajmljivanje se smatra nepoželjnim u kulturološkom smislu, piše BHRT.

Na prijedlog Ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada FBiH usvojila je zaključak kojim odobrava prijem rudara u rudnike mrkog uglja (RMU) Breza te Kreka iz Tuzle.

Termoblokovi 4 i 5

Na period od šest mjeseci u pogone „Dubrave“ i „Šikulje“ RMU Kreka bit će primljeno 111, a dok će u pogonima „Sretno“ i „Kamenice“ RMU Breza posao dobiti 30 radnika.

Na ovaj način nastojat će se povećati proizvodnja uglja za termoblokove 4 i 5 u Tuzli i Kaknju i spriječiti scenarij po kojem bi Tuzla, Lukavac i Kakanj mogli ostati bez grijanja, a potrošači struje u FBiH imati probleme u snabdijevanju.

Od početka godine, zbog odlaska u penziju, ali i napuštanja rudnika na lični zahtjev, RMU Kreka ostao je bez 143, a RMU Breza bez 94 radnika, zbog čega je došlo do značajnog smanjenja eksploatacije uglja.

Ministar Nermin Džindić navodi da je i proces reorganizacije u rudnicima pokazao višak radne snage.

– Realan problem u svim rudnicima je nedostatak rudara. Novim kolektivnim ugovorom povećana je plaća svim uposlenicima u rudnicima, linearno po 230 KM, čime smo poslali poruku da želimo stimulirati rad rudara. U ovom trenutku FBiH ima dovoljne količine uglja za ostvarivanje energetskog bilansa. S druge strane, „Elektroprivreda BiH“ je dobila saglasnost od vlasnika da nabavi dodatne količine za svoje termoelektrane – kazao nam je Džindić.

Manja isporuka

Nedostatak rudara i mehanizacije glavni su uzroci zašto je, od početka godine do 28. avgusta, isporuka uglja manja od ugovorene za čak 542.000 tona.

Za sigurno snabdijevanje električnom i toplotnom energijom svih kupaca za 2022. i 2023. godinu neophodna je nabavka oko dva miliona tona uglja za TE Tuzla i TE Kakanj.

Ne može se koristiti

Na primjedbe da zbog izvoza, prvenstveno u Srbiju, uglja neće biti dovoljno za građane BiH, Džindić kaže da se, prema informacijama koje ima, u Srbiju plasira ugalj koji se ne može koristiti u domaćim termoelektrana i domaćinstvima.

– Svi rudnici u Federaciji BiH proizvode i određenu količinu za građane. Očekujemo da će rudnici ispoštovati plan i da će svaki građanin moći kupiti količinu koja mu je potrebna – istakao je Džindić.

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, isplate penzija za mjesec august preko jedinstvenog računa riznice FBiH počele su u ponedjeljak, 5. septembra.

Prosječna samostalna penzija, koju prima 354.832 korisnika, iznosi 544,98 KM. Minimalna penzija iznosi 424,43 KM, zagarantovana 531,86 dok je najviša penzija 2.174,48 KM.

Penziju za august primit će ukupno 431.032 penzionera. Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za august iznose oko 215 miliona KM, saopćeno je iz Federalnog zavoda MIO/PIO.

federalna.ba/Fena

Na prostoru ove općine ekonomska se aktivnost odvija i kroz dokazani model poslovnih zona koji je nastao kao želja općinske administracije za olakšavanjem pokretanja biznisa.

Imati otvoren odnos prema investitorima, maksimalno olakšavajući procedure za registraciju i pokretanje biznisa te istodobno pružajući korisne i pravodobne informacije o pogodnostima, ali i potporama s viših razina vlasti recept je za snažnije ulaganje u jedinice lokalne samouprave. Na području BiH nekoliko je općina koje se mogu pohvaliti dobrim rezultatima, a ono što je zanimljivo jest i činjenica da prostor, kao i broj stanovnika, nisu presudan čimbenik za odabir investitora. Dapače, neki od najboljih primjera ulaganja prisutni su u geografski i demografski manjim općinama. Jedna od njih je i Usora u Zeničko-dobojskoj županiji, a koja se, kako piše BHRT, može pohvaliti učinkovitom pomoći investitorima, a poglavito u kontekstu brže registracije poduzeća ili obrta.

Pomoć na terenu

Zvonimir Anđelić, načelnik općine Usora, u razgovoru za Večernji list objasnio je kako je zapravo cijela općinska administracija na usluzi svima onima koji bi na prostoru ove općine pokrenuli biznis, a pritom se spektar pomoći kreće od prikupljanja potrebne dokumentacije za obrt, preko praćenja natječaja za potpore koje dolaze s viših razina vlasti, pa do općinskih poticaja, poput onih za start up-ove.

Anđelić ističe kako su zaposleni u općinskoj administraciji maksimalno angažirani u kontekstu pomoći obrtnicima te im izlaze ususret, a između ostaloga tako da ih pravodobno informiraju i savjetuju kada je riječ o poticajnim mjerama koje dolaze s viših razina vlasti. To je rezultiralo i značajnim povećanjem broja obrta na prostoru ove općine, između ostaloga, i onih poljoprivrednih, a o rezultatima rada Uprave dovoljno govori i podatak kako je u zadnjih šest godina broj zaposlenih, potvrdio je Anđelić, narastao sa 760 na 2060.

Na prostoru ove općine ekonomska se aktivnost odvija i kroz dokazani model poslovnih zona koji je nastao kao želja općinske administracije za olakšavanjem pokretanja biznisa. Iz Usore ističu kako je svrha uspostave i opremanja poduzetničkih zona poticanje razvoja poduzetništva kako bi se poduzetnicima omogućio povoljniji i jeftiniji način gradnje poslovnog prostora, odnosno doprinos stvaranju poduzetničkog okruženja, tako da općina Usora u okviru svojih nadležnosti poticajnim mjerama stvara preduvjete za ulaganje i razvoj. Inače, prilikom izrade prostornog plana općine Usora posebna je pozornost posvećena upravo potrebama gospodarstvenika i investitora te je postavljena jasna vizija gospodarskog razvitka općine Usora uspostavom i opremanjem poduzetničkih zona.

Ističu kako općinski upravni organi stoje na raspolaganju svima u vidu pružanja stručne pomoći pri rješavanju administrativnih zapreka i imovinsko-pravnih odnosa te svih drugih barijera koje otežavaju poslovanje gospodarstvenika danas.

Svojim trudom i zalaganjem nastoje biti pozitivan primjer sredine u kojoj se pravodobno rješavaju problemi s kojima se investitori susreću u Bosni i Hercegovini. Primjeri iz Usore mogu se pronaći i u nekim drugim općinama, a sve one rade na stvaranju povoljnijih uvjeta za realizaciju poslovnih ideja.

Stimuliranje

Investicijski potencijali u Bosni i Hercegovine, pokazuju primjeri u praksi, najbolje se ostvaruju na najnižim razinama vlasti – u lokalnim samoupravama i to procesima izgradnje sve većeg broja poslovnih zona koje krase brojne općine od Save do Jadranskog mora. Iste generiraju visoki profit, zapošljavaju veliki broj stanovnika općine na čijem se prostoru nalaze, fleksibilno se postavljaju prema izazovima i zahtjevima tržišta, dok s druge strane same općine na ovaj način stimuliraju poduzetničke vještine te olakšavaju poslovanje poduzetnicima kroz povoljne najamnine zemljišta.

dnevnik.ba

Farmeri su dovedeni do zida. Suša i izostanak sluha od vlasti za nebrojene apele za pomoć doveli su do gašenja farmi. Posljedice će osjetiti i građani jer će cijena mlijeka na policama prijeći 2 marke po litru.

Nema hrane

U razgovoru za „Avaz“ predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH Admir Kahriman potvrdio je da je najavljeno poskupljenje mlijeka.

– Na policama će cijena prijeći 2 KM. Nestašica stočne hrane, silaže i lošeg uroda sijena doveli su do toga da farmeri već razmišljaju o smanjenju broja grla jer nemamo dovoljno hrane da možemo prehraniti trenutna grla. Osim toga, doći će i do smanjenja mlijeka. To su prerađivači, odnosno otkupljivači mlijeka tek sad prepoznali pa su podigli cijenu za 0,5 feninga, ali to ne može zadovoljiti trenutne troškove proizvodnje mlijeka – kaže Kahriman.

Iako postoje najave da će se cijena sirovog mlijeka još dizati, farmeri se na to ne smiju osloniti.

– Farmeri će zadržati onoliko grla za koliko imaju pripremljene hrane. Već imamo jedan dio farmi koje su zatvorene u proteklom periodu, ljudi su jednostavno odustali. Pretežno su to male i srednje farme. Kad su u pitanju veće farme, tu se ide na reduciranje broja grla – naglašava Kahriman.

Nedovoljna pomoć

Spominje nam da su Vladi FBiH uputili zahtjev za pomoć, ali da još nisu dobili odgovor. Jedino što je sad izvjesno jeste mala pomoć za jesenju sjetvu.

– Međutim, farmeri koji se odluče nastaviti proizvodnju taj kabasti dio hrane morat će nadomjestiti koncentratom, a on trenutno košta od marku pa naviše, zavisno od proizvođača. Nama su prijeko potrebna sredstva od vlasti kao interventna mjera. Da li će ko imati sluha ili neće, ne znamo – ističe Kahriman.

Poskupljuje i kafa

Zbog rasta cijena na berzama, ali i poremećaja na svjetskom tržištu, kako saznaje „Avaz“, poskupljenje kafe najavljuju i prerađivači u BiH.

Dok se prazne zalihe u zemljama proizvođačima poput Vijetnama, gdje bi do polovine septembra mogle biti prepolovljene, uz loše procjene prinosa iz ovogodišnje žetve, sirova kafa je u odnosu na prošlu godinu skuplja za oko 35 posto, a očekuje se nastavak ovakvog trenda za dodatnih desetak posto.

Izvor: Dnevni avaz

Na vijest o deložaciji Kinoteke Bosne i Hercegovine iz zgrade na adresi Alipašina 19, Sarajevo, koja je zakazana za 5. 9. 2022. godine, Bošnjačka zajednica kulture Preporod predlaže rješenje za smještaj ove državne institucije kulture, s čim u vezi je direktorici Kinoteke Devleti Filipović predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod Sanjin Kodrić uputio dopis.

U dopisu stoji kako su zaprepašteni viješću o deložaciji Kinoteke Bosne i Hercegovine i njenog izrazito vrijednog filmskog arhiva iz zgrade na adresi Alipašina 19, Sarajevo, što je po njima, samo jedan od teških problema s kojima se godinama suočava i ova ključno važna državna institucija kulture.

– Bošnjačka zajednica kulture Preporod kao najstarija i temeljna organizacija kulture Bošnjaka, s tradicijom od 1903. godine, duboko se saosjeća s Kinotekom Bosne i Hercegovine i drugim državnim institucijama kulture, posebno u pogledu njihova društveno-pravnog statusa, načina finansiranja njihova rada i djelovanja te njihove imovine, a budući da se i sama, na svoj način, suočava s istim problemima.

Kako bi se na neki način riješio barem aktuelni problem smještaja Kinoteke i njezina filmskog arhiva, kao izvorni vlasnici zgrade na adresi Obala Kulina bana 11, Sarajevo, predlažemo da se Kinoteci Bosne i Hercegovine omogući privremeno korištenje odgovarajućih prostorija u ovoj zgradi, a do iznalaska primjerenog rješenja za smještaj Kinoteke i njezina filmskog arhiva.

Kako smo spomenuli, zgrada na spomenutoj adresi izvorno je vlasništvo današnje Bošnjačke zajednice kulture Preporod kao pravnog nasljednika društava Gajret i Narodna uzdanica, odnosno jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana Preporod, nastalog spajanjem društava Gajret i Narodna uzdanica.

Zgrada je sagrađena kao Gajretov dom za đake i šegrte, a nakon što je 1949. godine zabranjen rad i djelovanje Kulturnog društva muslimana Preporod, zgrada su tadašnje vlasti oduzele, kao i svu drugu imovinu društava Gajret i Narodna uzdanica, odnosno jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana Preporod, te je danas koriste Pedagoški fakultet i Akademija scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.

Prema našim informacijama, u spomenutoj zgradi postoji dovoljno prostora koji nije nužan za rad i djelovanje Pedagoškog fakulteta i Akademije scenskih umjetnosti, pri čemu je planirano i skoro iseljenje Akademije u njezinu namjenski građenu zgradu na drugoj adresi.

Zato, kao izvorni vlasnici zgrade na adresi Obala Kulina bana 11, Sarajevo, predlažemo da se aktuelni problem smještaja Kinoteke Bosne i Hercegovine riješi na način privremenog smještaja u ovoj zgradi.

U tom smislu, a ukoliko Vam ovo rješenje odgovara, ohrabrujemo Vas da se zalažete za ovo rješenje, s čim u vezi apeliramo na nadležne vlasti da omoguće njegovu realizaciju i tako makar za neko vrijeme riješe problem smještaja Kinoteke Bosne i Hercegovine i njezina filmskog arhiva.

S obzirom na prava izvornog vlasnika, Bošnjačka zajednica kulture Preporod u ovoj stvari neće biti prepreka, već, naprotiv, podrška Kinoteci Bosne i Hercegovine, nastojeći djelovati društveno konstruktivno – navedeno je u dopisu.

Faktor