Category: BiH

  • Potrošačka korpa za avgust skuplja za 232 KM od julskePotrošačka korpa za avgust skuplja za 232 KM od julske

    Sindikalna potrošačka korpa za avgust, u Bosni i Hercegovini iznosi 2.900,63 KM i za 232,31 KM je skuplja u odnosu na mjesec ranije, podaci su Saveza samostalnih sindikata BiH.

    Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec jun 2022. iznosila je 1.115,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 543,00 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 38,44 odsto. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 18,72 odsto.

    Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

    Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

    1. Prehrana – 42,78%
    2. Stanovanje i komunalne usluge – 12,56%
    3. Higijena i održavanje zdravlja – 7,15%
    4. Obrazovanje i kultura – 12,07%
    5. Odjeća i obuća – 14,48%
    6. Prevoz – 4,76%
    7. Održavanje domaćinstva – 6,20%

    U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.

  • Vlada FBiH traži od Vijeća ministara BiH da zabranu izvoza drvnih sortimenata produži do kraja godine

    Vlada FBiH traži od Vijeća ministara BiH da zabranu izvoza drvnih sortimenata produži do kraja godine

    Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, prihvatila inicijativu za produženje važenja Odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta iz Bosne i Hercegovine do 31. decembra 2022. godine.

    Vlada će Vijeću ministara BiH uputiti inicijativu da zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da, u što kraćem roku, a ne kasnije od petnaest dana od njenog usvajanja, pripremi i uputi Vijeću ministara BiH na razmatranje i odlučivanje odgovarajuću odluku kojom bi do 31.12.2022. godine bilo produženo važenje Odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta iz BiH, u kojoj je zabrana izvoza bila određena i za drvene brikete.

    Također je u inicijativi navedeno da Vlada FBiH smatra da je neophodno produžiti važenje ove odluke, jer sezona grijanja počinje od oktobra i sasvim je izvjesno očekivati drastičan porast potražnje za ovim proizvodima. Produženje važenja Odluke je u funkciji zaštite interesa građana, fizičkih i pravnih osoba, kao i javnih ustanova u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite koji koriste ovu vrstu energenta.

    Imajući to u vidu, u predstojećoj sezoni grijanja bi produženjem važenja Odluke do 31.12.2022. godine bilo osigurano uredno snabdijevanje ogrjevnim drvetom i peletom, ali i ekonomski održivo poslovanje proizvođača, uz socijalnu osjetljivost i društvenu odgovornost primjerenu ekonomskoj realnosti u BiH, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

     

    Dopunjena Odluka o klasifikaciji zanimanja u FBiH

    Na prijedlog Federalnog zavoda za statistiku, Vlada FBiH je dopunila Odluku o klasifikaciji zanimanja u Federaciji BiH. Naime, dopunjen je Šifarski popis zanimanja koji čini sastavni dio donesene odluke.

    Nakon procedura vezanih za predlaganje dopune Klasifikacije zanimanja, Šifarskim popisom definisano je i opisano 45 novih zanimanja.

    Inače, klasifikacija zanimanja je obavezan statistički standard koji su dužni primjenjivati svi organi vlasti, privredna društva, ustanove i druge pravne osobe u Federaciji BiH koje evidentiraju, prikupljaju, obrađuju, analiziraju, prenose i iskazuju statističko-analitičke podatke bitne za praćenje stanja i kretanja na socijalno-ekonomskom području.

    Federalni zavod za statistiku je u obrazloženju odluke naveo, da je u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, krajem 2021. godine pokrenuo aktivnosti na dopunama Klasifikacije zanimanja, te zatražio prijedloge za dopunu Klasifikacije svim relevantnim institucijama s nivoa Federacije BiH. To su Agencija za državnu službu FBiH, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod PIO, Federalni zavodu zdravstvenog osiguranja, Federalni zavod za zapošljavanje, Porezna uprava Federacije BiH i Zavod za javno zdravstvo FBiH.

    Nakon što je Federalni zavod za statistiku pojedinačno analizirao sve pristigle zahtjeve za dopunu Klasifikacije zanimanja u Federaciji BiH, te proveo neophodne procedure, pripremio je dopunu odluke.

     

    Izmjene i dopune Uredbe o pogonima i postrojenjima koja moraju imati okolinsku dozvolu

    Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, izmijenila i dopunila Uredbu kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koji moraju imati okolinsku dozvolu.

    Dopuna je da uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole podnosilac mora dostaviti i ovjerenu kopiju pravomoćnog rješenja o odobrenju za građenje.

    Promijenjen je i prilog ove uredbe kojim je obuhvaćena Lista pogona i postrojenja za koje Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdaje okolinsku dozvolu, a prema djelatnostima ova lista obuhvata energetiku, proizvodnju i preradu metala, industriju minerala, hemijsku industriju, upravljanje otpadom i druge djelatnosti.

    Također izmijenjen je i prilog Uredbe koji se odnosi na Listu pogodna i postrojenja za koje kantonalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu, te ova lista obuhvata energetiku, proizvodnju i preradu metala, industriju minerala, upravljanje otpadom i druge aktivnosti.

    U obrazloženju je kao razlog za donošenje izmjena i dopuna navedeno da su u postupku izdavanja okolinskih dozvola primjenom Uredbe pojedini privredni subjekti i investitori stavljani u nepovoljniji položaj u odnosu na druge. Kao razlog je također navedeno da u fazi postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole pojedini privredni subjekti (investitori) ne raspolažu podacima koji se odnose na konkretnu tehnologiju, vrstu postrojenja, te se nisu mogli definirati najbolje raspoložive tehnologije, broj ispusta (voda, zrak…), količine otpada, sirovine i slično, a zbog čega su okolinske dozvole koje je izdavalo resorno federalno ministarstvo bile neučinkovite.

    S obzirom na činjenicu da je glavni građevinski projekat, na osnovu kojeg se izdaje građevinska dozvola, adekvatan dokument koji definira tehnologiju, izlaze (broj) polutanata, vrstu postrojenja i drugo, u skladu s posebnim propisom iz oblasti građenja, to je ovim dopunama  inkorporirano u odredbe Uredbe kojim se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu.

    Uz to, namjera izmjena i dopuna je da, u skladu s podijeljenim ovlastima u oblasti zaštite okoliša između kantona i FBiH, bude usklađena nadležnost u ovoj oblasti koja je, također, definirana i Zakonom o upravljanju otpadom. Naime, u ovom zakonu je navedeno da je oblast otpada u kantonalnoj nadležnosti, odnosno da poslove upravljanja svim vrstama otpada, kao i određivanje lokacija i zemljišta i postrojenjima vrše kantonalna ministarstva.

    Također, važećom uredbom za djelatnosti upravljanja otpadom nisu bili postavljeni pragovi (u brojevima i jedinicama mjere), što je sada regulirano izmjenama i dopunama Uredbe, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

  • Šta najviše piju od lijekova građani BiH: Za liječenje karcinoma izdvojeno blizu 152 miliona KM

    Šta najviše piju od lijekova građani BiH: Za liječenje karcinoma izdvojeno blizu 152 miliona KM

    Bosanci i Hercegovci najviše su tokom prethodne godine popili Pantoprazola, acetilsalicilne kiseline i Trastuzumaba, podaci su koje smo dobili iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.

    Pantoprazol je lijek koji se propisuje pacijentima sa tegobama u želucu poput žgaravice, a Aspirin (acetilsalicilna kiselina) daje se kao analgetik, antipiretik i antiupalni lijek, ali ima i svojstvo antiplateleta, odnosno sprečava nastanak tromboze. Ponekad se aspirin koristi u manjim dozama i za sprečavanje infarkta srca kod osoba koje imaju rizik od nastajanja tromba.

    Trastuzumab (trgovački naziv Herceptin) je ciljani biološki lijek koji blokira rast malignih ćelija, a propisuje se osobama sa ranim, ali i metastatskim rakom dojke te kod metastatskog karcinoma želuca.

    Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, s obzirom na svoj djelokrug rada i zakonom propisanu nadležnost, kako navode, raspolaže podacima o lijekovima inostranih proizvođača koji su uvezeni u našu zemlju, ali i o lijekovima domaćih proizvođača koje su proizveli i pustili u promet u BiH.

    Prema njihovim riječima, “uvoznici i domaći proizvođači dostavljaju izvještaje u tekućoj godini za prethodnu, nakon čega Agencija sredinom tekuće godine objavljuje godišnji Izvještaj o prometu lijekova”.

    – To znači da ćemo podatke za 2022. imati tek sredinom naredne godine, a najnoviji podacima kojima raspolažemo odnose se na 2021. godinu – objasnili su u Agenciji.

    Prema dostupnim podacima dobijenim iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, najveći promet u prošloj godini imali su lijekovi koji se koriste za bolesti sljedećih organa:

     

    – Antineoplastici i imunomodulatori za koje je izdvojeno 151.686.231,64 KM.

    – Alimetarni trakt i metabolizam – 128.874.587,82 KM.

    – Kardiovaskularni sistem – 119.171.989,74 KM.

    – Nervni sistem – 91.918.658,60 KM.

    – Krv i krvotvorni organi – 86.691.193,52 KM.

     

    Ovo je pet lijekova koji su imali najveći promet u 2021. godini:

    Pantoprazol – 16.986.969,05 KM.

    Acetilsalicilna kiselina – 14.323.332,99 KM.

    Trastuzumab – 14.288.798,32 KM.

    Rivaroksaban – 13.784.070,68 KM.

    Bevacizumab – 12.512.358,00 KM.

  • Znate li u koje zemlje građani BiH mogu putovati sa ličnom kartom?

    Znate li u koje zemlje građani BiH mogu putovati sa ličnom kartom?

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović u utorak je kazao kako je tokom razgovora sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom jedna od tema bila i putovanje državljana BiH u Tursku samo sa ličnom kartom.

    Erdogan i članovi Predsjedništva su saglasni s tim prijedlogom samo ostaje da se ispoštuju ostale procedure i da vide na koji način je to moguće primijeniti.

    Bosna i Hercegovina samo sa zemljama regije ima sporazum prema kojem njeni građani mogu putovati sa ličnim kartama.

    Državljani BiH tako mogu bez pasoša ući u Srbiju, Crnu Goru, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

    Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je u aprilu 2022. godine, nakon razgovora sa članovima Predsjedništva, najavila mogući sporazum sa BiH, međutim – zasad građanima BiH i Kosova trebaju vize.

     

    radiosarajevo

  • Andelija: Električna energija ne može biti osnovni energent za zagrijavanje

    Andelija: Električna energija ne može biti osnovni energent za zagrijavanje

    Javno preduzeće Elektroprivreda BiH danas slavi 77 godina postojanja, stabilnog puta, rasta i razvoja. Elektroprivreda BiH prolazila je kroz organizacijske transformacije i razvojne faze, ali je uvijek imala ulogu nositelja ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine.

    Danas je ovo javno preduzeće društveno odgovorna, moderno organizirana, tržišno orijentirana kompanija, čije je djelovanje, misija i značaj od strateške važnosti za energetsku nezavisnost, privrednu stabilnost, razvoj i ekonomsko zdravlje naše zemlje. Kompanija električnom energijom snabdijeva više od 788 hiljada kupaca.

     

    Generalni direktor EPBiH Admir Andelija kaže da je posljednja godina jedna od najtežih.

    “Od septembra 2021. smo imali neke nagovještaje da će doći do bitnih i značajnih poremećaja na tržištu električne energije. Najvažnije što smo uspjeli u ovoj godini je da izvršimo potpunu reorganizaciju čitavog koncerna, da uđemo u 23. godinu potpuno reogranizovani. Uspjeli smo da značajno popravimo primanja uposlenika i da sredstvima EPBiH uplatimo sve poreze i doprinose za preko 700 uposlenika rudnika. Prilično teška godina.”

     

    Naglašava da kupci EPBiH ne treba da se brinu da li će biti dovoljnih količina električne energije u narednom periodu.

    “Sve što smo uradili u prethodnom periodu, pogotovo produžetak rada Bloka 4 i Bloka 5, su bili preduslovi da zadržimo stabilnu cjenovnu politiku kada su u pitanju naši kupci. U narednom periodu ne očekujemo da će doći do povećanja cijene električne energije za sve kupce u kategoriji javne usluge. Kada su u pitanju kupci na tržišnom snabdijevanju, tu ćemo poštovati zakonska rješenja i odluke Vlade FBiH.”

     

    Andelija pojašnjava da da svaka ekstremna potrošnja električne energije može uzrokovati određene probleme.

    “Smatramo da u nekim normalnim uslovima potrošnje mi nećemo imati problem ni sa snabdijevanjem ni sa cijenom. Međutim, ukoliko dođe do radikalnog povećanja potrošnje električne energije, odnosno ukoliko tu električnu energiju budemo morali nabavljati na tržištu, onda ćemo morati korigovati cijene. Pozivam svo stanovništvo da elektirčnu energiju koristimo racionalno. Električna energija ne može biti osnovni energent za zagrijavanje.”

    Ističe da EPBiH, bez obzira na značajno povećanje cijena i toplotne i električne energije, je zadržala cijenu toplotne energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

    “To je naš doprinos prevazilaženju ove teške situacije. Svjedoci smo da, i pored toga što cijena električne energije nije poskupila, Vlada FBiH je odlučila da subvencionira, za početak najugroženije kategorije kupaca. Očekujemo da i ostali nivoi vlasti, prije svega Vlada KS-a, počnu subvencionirati kupce plina na mrežama Sarajevogasa ili toplana Sarajevo. Dugoročno, Kanton Sarajevo se treba spojiti na TE Kakanj i time za jedan dugi period riješiti problem zavisnosti od plina i skupog plina.”

    O Bloku 7 TE Tuzla Andelija kaže da su globalni trendovi odustajanja od proizvodnje električne energije iz uglja.

    “Samim time smanjen je broj firmi i kompanija koje se bave proizvodnjom opreme za takvu vrstu elektrana. Parlament može naložiti Elektroprivredi da nastavi realizaciju tog projekta po izmijenjenim okolnostima, da izmijeni ugovor, a može da prihvati stav EPBiH da krenemo u raskid ovog ugovora.”

     

    Naglašava da je opredjeljenje Elektroprivrede ka zelenoj tranziciji jasno.

    “Trenutno imamo aktuelno preko 15 objekata iz obnovljivih izvora. Ove godine smo imali prvi javni tender za izgradnju prve solarne elektrane.”

     

    Navodi da EPBiH ima takvu sudbinu da je njeno tranzicijsko gorivo ugalj.

    “Moramo se još dugoročno oslanjati na ugalj. Sve dok ne dođemo u situaciju da postanemo kompanija koja proizvodi isključivo iz obnovljivih izvora.”

     

    federalna.ba

  • Košarkaši BiH se porazom od Litvanije oprostili od Evropskog prvenstva

    Košarkaši BiH se porazom od Litvanije oprostili od Evropskog prvenstva

    Košarkaši Bosne i Hercegovine oprostili su se od Evropskog prvenstva nakon što su danas u Kelnu doživjeli poraz u petom kolu grupne faze od selekcije Litvanije rezultatom 87:70. Litvanija i BiH su grupnu fazu okončali s identičnim omjerom od dvije pobjede i tri poraza pa u tom slučaju o plasmanu dalje odlučuje međusobni omjer. Zbog toga je današnja utakmica bila presudna te su Litvanci ostvarili plasman u nokaut fazu. Početak utakmice bio je dosta ujednačen i ekipe su se smjenjivale u vodstvu. Litvanci polovinom prve četvrtine dodaju gas i odlaze na osam poena razlike, ali se naš tim vraća sjajnom serijom pa je prva dionica okončana rezultatom 28:28. Uslijedio je potom potpuni pad u igri naše selekcije, dok je Litvancima polazilo za rukom sve što su zamišljali. Prednost je konstantno rasla, u jednom je trenutku bilo i +15 za Litvance, a na odmor se otišli s rezultatom 56:42. Vrijedi istaći da naš tim u prvom poluvremenu nije imao rješenja za Mariusa Grigonisa koji je postigao 14 poena, upravo koliko je imao usamljeni Džanan Musa u našoj selekciji. Litvanci su i nastavku utakmice dominirali, pogotovo pod košem, pa nije bilo iznenađenje što su u jednom trenutku imali čak 22 poena prednosti (69:47). Ipak, krajem treće četvrtine naš tim se malo probudio i uspio je uoči posljednje dionice prednost smanjiti na 16 poena. Obje selekcije su imale potom nevjerovatne promašaje u posljednjoj četvrtini pa je viđeno veoma mali broj poena. I u takvoj igri Litvanija nije gubila konce igre iz svojih ruku te su mirno priveli meč kraju za prolaz u osminu finala Eurobasketa. Najbolji u selekciji BiH danas je bio Džanan Musa s 19 poena i pet asistencija. Jusuf Nurkić je imao 13 poena. S druge strane, Marius Grigonis je postigao 16 poena uz pet skokova, dok su Jonas Valanciunas i Ignas Brazdeikis postigli po 13 poena. Konačno stanje na tabeli grupe B bit će poznato nakon što se odigraju i dvije preostale utakmice posljednjeg kola. Tada će biti poznati i parovi osmine finala budući da se naša grupa križa sa četiri najbolje selekcije iz grupe A. Utakmice osmine finala igraju se u subotu u Berlinu, a naši košarkaši se vraćaju kući. Izvor: Klix.ba
  • Bosnu i Hercegovinu pogodila nestašica mlijeka, očekuje se veliki rast cijena

    Bosnu i Hercegovinu pogodila nestašica mlijeka, očekuje se veliki rast cijena

    U trgovinama širom Bosne i Hercegovine već se osjeti značajna nestašica mlijeka, a kako saznaje Klix.ba uskoro bi se mogao dogoditi veliki rast cijena, ali i prazne police. Mnogi situaciju s mlijekom sada porede sa onom koja se dogodila s uljem prije nekoliko mjeseci.

    Kako saznajemo značajno se smanjila proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini. U prvih šest mjeseci ove godine je proizvedeno oko 12,5 miliona litara manje nego u istom periodu prošle godine. Od toga je oko 7,7 miliona litara u Federaciji BiH, a ostatak u Republici Srpskoj. Veliki problem je i nemogućnost uvoza mlijeka iz Evrope.Smanjila se proizvodnja UHT mlijeka koje ima maksimalnu maržu odnosno ograničena mu je cijena u trgovinama. UHT mlijeko je dugotrajno mlijeko visoke kvalitete i to je zapravo najtraženije s 2,8 posto mliječne masti koje najviše konzumiraju djeca i stariji.

    Razlog nestašice leži u poskupljenju cijena hrane za životinje, sušna godina, nedovoljne količine vještačkog đubriva, a tek se očekuju pravi problemi nakon žetve koja je u toku.

    Više razloga za nestašicu mlijeka u Evropi

    Đubrivo koje je poskupilo do 300 posto nije korišteno onoliko koliko se mora prema agrotehničkim normama, pa i tu leži jedan od razloga ovog velikog problema.

    Problem nestašice mlijeka ne pogađa samo našu državu već i cijelu Evropu, a ništa bolje nije ni u našem komšiluku. Zbog svega toga, onemogućen je uvoz mlijeka.

    Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS-a Vladimir Usorac rekao je za Klix.ba da mlijeka nema ni u Bosni i Hercegovini ni u regionu ni u Evropi.

    “Opšta je nestašica mlijeka radi toga što mladi odlaze sa sela i nema ko da proizvodi mlijeko. Pod dva, ova nenormalna suša u čitavoj Evropi je dovela do dispariteta cijena mlijeka i ulaznih cijena na farmi gdje je cijena mlijeka i sada maksimalno 80 feninga što govori da se ne može proizvoditi. Jučer smo razgovarali u Mlijekoproduktu o cijeni mlijeka gdje smo predočili da proizvodna cijena mora biti minimalno 1,20 KM. Sada je cijena litra mlijeka u trgovini 2,50 KM (3,2% masti). Mi mislimo da proizvođačka cijena mora ići s 0,80 KM na minimalno 1,20 KM da bi se spasio mljekarski sektor. I po toj cijeni od 1,20 KM računamo da ćemo izgubiti 20-30 posto proizvođača”, rekao je Usorac.

    On je upozorio da nema više uvoznog mlijeka, pa ni mesa.

    “Sve je poskupjelo, pa mora i mlijeko. Ne možemo čuvati mir na mlijeku, jer ako budemo to radili nestat će i ovo malo proizvođača što ima u BIH. U maloprodaji je cijena 2,50 KM, a nama plaćaju 0,70 KM. To je triput veća cijena”, dodao je.

    On je naglasio da će građani BiH jesti ono što imamo u državi, ali kaže da je to malo. Za sve krivi aktuelnu vlast koja nije uradila ništa da spriječi ili ublaži krizu.

    “Nisu uveli zaštitu domaće proizvodnje, nisu dali plavi dizel, nisu uradili ono što je uradila EU. Ni oni nemaju puno, a gdje smo tek mi. Ja sam o tome govorio prošle godine, ali nisam izgleda imao kome reći. Ne brinem se za ministre koji imaju platu po 5-6 hiljada KM mjesečno, ali šta će jesti sirotinja?!”, zapitao je naš sagovornik.

    Tuzlanski kanton značajan je dio BiH kada je riječ o proizvidnji mlijeka, a tamošnjih 1.350 farmera ranije je upozorilo na moguću nestašicu ovog proizvoda.

    Kao razlog su naveli probleme s proizvodnjom stočne hrane te prehranom osam i po hiljada muznih grla.

    Srbija zabranila izvoz, Hrvatska uvodi mjere

    Srbija je jučer zvanično zabranila izvoz sirovog i pasterizovanog mlijeka (osim za Sjevernu Makedoniju i Albaniju) s ciljem omogućavanja redovnog snabdijevanja stanovništva mlijekom i sprečavanja odliva sirovine van granica zemlje, dok Vlada Hrvatske planira mjere koje podrazumijevaju ograničenje cijena osnovnih prehrambenih namirnica među kojima je na prvom mjestu mlijeko.

    Koliko je situacija alarmantna govori izjava proizvođača mlijeka u Srbiji koji su jučer naveli da je nestašica mlijeka “uvertira” i da će biti sve gore i gore jer je taj sektor uništen, a dodatno su stanje pogoršali suša i zamrzavanje cijene mleka.

    “Gubici u mljekarstvu se gomilaju godinama. Predlagali smo još prije nekoliko godina da se dvoje teladi odnese u zoološki vrt, da djeca znaju da su u Srbiji nekad uzgajane krave”, rekao je vlasnik farme krava u selu Ljutovo kod Subotice Josip Mačković.

    Da je cijeli svijet u potrazi za mlijekom govori i vijest da je prije dva dana kineski ambasador u BiH u razgovoru s federalnim premijerom Fadilom Novalićem iskazao zainteresiranost svoje zemlje za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz BIH kao što su mlijeko, mlječni proizvodi, voće i vino.

    Izvor: Klix.ba

  • Danas novi protesti građana ispred OHR-a

    Danas novi protesti građana ispred OHR-a

    Ispred zgrade OHR-a u Sarajevu večeras (7. septembar) sa početkom u 17:30 sati bit će održani protesti građana i riječ je o trećem okupljanju pred ovom institucijom otkad je visoki predstavnik Christian Schmidt najavio da će nametnuti izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    Ovu informaciju za N1 je potvrdila Azra Zornić, apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu koja je i ranije, odmah nakon posljednjih konsultacija u OHR-u pozvala sve “domoljube i patriote da dođu na proteste”.

    “Poziv svim patriotama i domoljubima na proteste 7. septembra u 17:30 sati ispred OHR-a. Ili izađite i iskažite svoju volju ili šutite zauvijek“, poručila je tada Zornić.

    Zornić nam je danas rekla da su na večerašnjim protestima dobrodošli svi građani, ali i političari samo bez bilo kakvih stranačkih obilježja, jer kako je navela, politiku treba odvojiti od ovog okupljanja, a i skup je policiji prijavljen kao neformalno okupljanje građana.

    Organizator protesta je neformalna grupa građana “Restart” čija je članica i Zornić.

    Podsjetimo, posljednje konsultacije u OHR-u nisu urodile plodom, predstavnici Demokratske fronte (DF) su ubrzo napustili sastanak jer na njemu nije prisustvovao Schmidt.

    Schmidt je, podsjećao, ostavio prostora političkim liderima u BiH da pronađu zajedničko rješenje za trenutnu situaciju u BiH inače će, kako je dodao, biti prinuđen koristiti bonske ovlasti.

     

    N1

  • Akcija prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode biti organizirana od 17. septembra do 02. oktobra

    Akcija prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode biti organizirana od 17. septembra do 02. oktobra

    Uprava za vjerske poslove i Ured za zekat Rijaseta Islamske zajednice u BiH obavještavaju muslimane, pripradnike Islamske zajednice u BiH, da će ovogodišnja akcija prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode biti organizirana od 17. septembra do 02. oktobra.

    Poljoprivredni proizvodi prikupljeni u ovoj akciji usmjerit će se za ishranu korisnika odgojno-obrazovnih ustanova Islamske zajednice i za pomoć socijalno ugroženim osobama.

  • Deset Nijemaca i Austrijanaca stiglo u bh. selo. Kupili su kuću, a planiraju ih kupiti još deset. Mještani podijeljeni…

    Deset Nijemaca i Austrijanaca stiglo u bh. selo. Kupili su kuću, a planiraju ih kupiti još deset. Mještani podijeljeni…

    Iako je kooperacija koju osnivaju u BiH dio istog okvira kao ona u Njemačkoj, pričaju da su uvjeti za realizaciju ovdje bolji. Žele da ih ovdašnji domaćini gledaju kao dio zajednice u kojoj mogu svi sudjelovati

    U selo Vranovce, nadomak Kozarske Dubice, odakle lokalno stanovništvo iseljava, stiglo je desetak entuzijasta iz Njemačke i Austrije koji su ovdje pronašli novo mjesto za život. Riječ je o članovima kooperacije “Siebenstern eG”, odnosno prvom timu ove zajednice, koji ovdje žele omogućiti bolji život za sve. Za Deutsche Welle su ispričali da su u ovo selo stigli prije dva mjeseca. Kupili su kuću, koju trenutno renoviraju, sa zemljištem na kojem za početak planiraju izgradnju još deset kuća, za svakog člana po jednu.

    “Mi već imamo osnovanu ovakvu organizaciju u Njemačkoj, koja se zove Zadruga. Sada to radimo ovdje. Naš projekt je da pokrenemo ovaj prostor, da ga reaktiviramo sa svim bogatstvima koja su na dohvat ruke”, rekao je Patrik, najstariji među njima, koji kaže da svi rade kao tim.

    Iako je kooperacija koju osnivaju u BiH dio istog okvira kao ona u Njemačkoj, pričaju da su uvjeti za realizaciju ovdje bolji. Žele da ih ovdašnji domaćini gledaju kao dio zajednice u kojoj mogu svi sudjelovati..

    “Želimo se baviti i poljoprivredom, ali ekološki prihvatljivom. Imamo stolare, umjetnike… funkcioniramo na susjedskom principu. Svaki član mora imati svoju kuću ili svoje mjesto boravka, ali radimo zajedno. Imamo dovoljno ljudi da počnemo. Htjeli smo mjesto gdje možemo živjeti i raditi i to smo našli ovdje”, kaže jedna od članica, Katja, pozivajući susjede da ih posjete.

    Plan im je da prodaju svoj proizvode, poljoprivredne ili umjetničke, odnosno da osiguraju radna mjesta. Ističu i kako su u kontaktu s općinskim vlastima koje imaju sluha za njih. Ipak, lokalno stanovništvo je podijeljeno, iako se većina raspituje postoje li kupci i za njihova imanja. Vijest je otišla i do susjedne Kozarske Dubice i Prijedora, čiji dobar dio stanovništva ima korijene u okolnim selima i imanja koja bi, kako kažu, odmah prodali.

    “Imam u Čitluku (selo nadomak Knežice) djedovu kuću i dosta zemljišta. Rijetko idem gore, a sve će ionako da zaraste. Čuo sam da neki doseljavaju i da kupuju imanja, pa ako uspijem, prodat ću”, priča jedan stanovnik Kozarske Dubice.

    Neki su skeptični i pitaju se zašto su baš izabrali selo Vranovac. Povijesno gledano, postoji izvjesni kuriozitet. Riječ je o jednoj od prvih njemačkih naseobina u BiH, koju su još za vrijeme Austrougarske naseljavale uglavnom obitelji iz Saksonije i Hessena, a koja je poticala doseljavanje zemljoradnika, privrednika, ali i tadašnjih činovnika. Pa je tako Vranovac trebao poslužiti kao uzor domaćim seljacima i pokrenuti modernizaciju BiH, što je rezultiralo zemljoradničkom zadrugom (gazdinstva u državnom vlasništvu). Prema podacima koji su dostupni u istraživačkim radovima iz tog perioda, njihovi poljoprivredni prinosi su bili tri puta veći od prinosa lokalnog stanovništva.

    Između dva svjetska rata djelovali su u nekoliko udruga, a nakon izbijanja ustanka u Drugom svjetskom ratu u Dubici, iz ovog sela, kao i iz većine dijelova BiH, veliki dio njemačkih obitelji napustio je BiH i naselio Srem, Banat i Bačku u Srbiji. Mještani kažu da je nekada postojalo i groblje u blizini, ali da je nakon 80 godina sve zaraslo te da je malo onih koji se sjećaju točne lokacije.

    Iako je teško povjerovati, pričaju danas mještani Vranovca, da ovdje postoji neka veza, dio njih je skeptičan.

    “To je bilo njihovo. Oni su bili naseljeni tu. I za vrijeme onog rata, oni su iseljeni odatle”, priča Biljana Balaban, koja živi u istom selu. “Ma nije to ništa loše, ne kažem ja…..samo je to malo unijelo nemir kod nas. Pričaju ljudi da su oni možda malo tu ušli i nepromišljeno, očekujući nešto više. I oni su vidjeli da nije ovdje baš jeftino kao što su mislili.”

    Dio mještana s kojima je ekipa Deutsche Welle razgovarala nema ništa protiv njihovog boravka, napominjući da su sela ionako prazna i da je dobro da ljudi žele da dođu i žive od svog rada. Zajednica koja trenutno broj deset članova želi živjeti od svog rada. Nadaju se da će to moći na ovom mjestu, bez obzira na sitne poteškoće na koje nailaze. Plan je proizvoditi, a nakon toga i prodavati proizvode.

    Dnevnik.ba