Na konkurs za poziciju glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine prijavilo se ukupno sedam kandidata, a na razgovor će biti pozvani kandidati – Milanko Kajganić, Dijana Kajmaković, Miroslav Janjić i Seid Marušić, potvrđeno je iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTVBiH).
Iz ovog regulatornog tijela navode kako je nakon unosa i verifikacije prijava kandidata, utvrđeno da svih sedam kandidata ispunjavaju osnovne i posebne uvjete predviđene Zakonom o VSTV-u BiH i drugim propisima za imenovanje.
“Međutim, zbog neurednosti, prijave dva kandidata su odbačene, dok jedan od kandidata nije pristupio polaganju kvalifikacionog testa propisanog Pravilnikom o kvalifikacionom i pismenom testiranju kandidata za pozicije nosilaca pravosudnih funkcija u BiH”, pojašnjavaju iz VSTV-a.
Kako nadalje navode, ukoliko intervjui sa kandidatima budu realizirani u predviđenom terminu, postoji mogućnost da se imenovanje glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine uvrsti na dnevni red druge septembarske sjednice, planirane za 28. i 29. septembra.
Milenko Kajganić, koji po mnogima slovi za najvećeg ‘favorita’, trenutno je na poziciji vršitelja dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH.
Kajmaković je tužiteljica državnog Tužilaštva, a nedavno je isključena iz svih istraga o ‘sky’ aplikaciji, a Tužilaštvo je javno saopćilo: “Tužilaštvu BiH dostavljena je informacija o komunikaciji između dva kriminogena lica koja su u razgovoru pominjala ime tužioca Diane Kajmaković.”
Miroslav Janjić i Seid Marušić također su državni tužitelji.
U Federaciji Bosne i Hercegovine neće, barem za sada, doći do poskupljenja polica osiguranja od autoodgovornosti, potvrdili su za portal Radiosarajevo.ba iz Udruženja društava za osiguranje FBiH.
Kako kažu, analize koje se rade unutar finansijskih tržišta, pa tako i tržišta osiguranja, pokazuju vidljive inflatorne oscilacije te značajno poskupljenja cijena raznih vrsta roba i usluga na području BiH.
Promjena cjenovnika
“To su faktori koji direktno utiču na poslovanje osiguravajućih društava i mogli bi uticati na promjenu cjenovnika, ali za sada se vrše isključivo analize i ništa više od toga. Dakle u ovom momentu nema nikakvih najava o mogućem poskupljenju, niti pojeftinjenju polica osiguranja od autoodgovornosti, pri čemu treba uzeti u obzir i to da je za bilo kakvu promjenu cijena u segmentu obaveznog osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila potrebna i odluka regulatornih organa koji nadziru tržište osiguranja”, kazao je za portal Radiosarajevo.ba generalni sekretar Udruženja Ermin Čengić.
Kako su nam kazali iz jedne osiguravajuće kuće, cijena produženja registracije u Federaciji BiH za dizelski automobil proizveden 2015. godine čiji je motor snage od 71 do 84 kilowata iznosi ukupno oko 600 maraka od čega na policu osiguranja odlazi oko 300 maraka, uz bonus od 50 posto.
Za produženje registracije za dizelski automobil proizveden iste godine čiji je motor snage 85 do 100 kilowata, cijena registracije je oko 730 maraka od čega na policu osiguranja otpada oko 350 maraka, uz bonus od 50 posto.
Dodatni trošak
Ako se vozilo prvi put registrira, dodatni trošak (registarske tablice, saobraćajna dozvola i ostalo) je oko 30 maraka.
Treba kazati i da je registracija vozila u bosanskohercegovačkom entitetu RS drastično poskupjela jer su se osiguravajuća društva koja posluju na teritoriji ovog entiteta dogovorila da ukinu popuste, odnosno bonuse koji su do sada bili.
U suštini, osiguravajuća društva više neće biti u mogućnosti da daju maksimalan bonus po polici osiguranja od autoodgovornosti koji je iznosio do 50 posto, što praktično znači da će vlasnik prosječnog automobila koji nije imao prijavljene štete na vozilima, registraciju plaćati oko 200 maraka skuplje.
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini je loše, a ne briljiramo i u pokušaju da ono bude bolje. Namir Ibrahimović, jedan od onih koji je dugo dio školstva, je obrazložio koliko je situacija loša. U takvoj situaciji nemoguće je da se nosimo sa savremenim svijetom.
Ibrahimović je profesor maternjeg jezika i književnosti te direktor sarajevske Osnovne škole “Safvet beg Bašagić”. Vodio je kurikularnu reformu u Kantonu Sarajevo, a odnedavno je voditelj reforme obrazovanja u Unsko-sanskom kantonu.
Skoro da su svi saglasni da je obrazovanje potrebno mijenjati, ali Bosna i Hercegovina i u pokušaju promjena upada iz problema u problem. Zapravo, suštinski se ništa nije promijenilo.
“Mi smo konstantno u nekoj reformi i uvijek se priča o nekoj reformi, ali opipljivih planova i rezultata nema. Najbolja moguća prilika za reformu bila je 2003., kada se na nivou države ipak donio zakon o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju. Tada je odlučeno da se uvede devetogodišnje osnovno obrazovanje i tada se očekivalo da se promijeni sama paradigma podučavanja, da se napusti model koji se i danas koristi. Težilo se da u devetogodišnjoj školi bude drugačiji sistem podučavanja i učenja. Suštinski se ništa nije promijenilo”, konstatovao je.
Kao drugu priliku za promjene istakao je 2008., kada su objavljeni rezultati međunarodnog istraživanja TIMSS.
“Testirana su znanja učenika, koji su završili osmi razred, iz matematike i prirodnih nauka. Ispostavilo se da nemaju upotrebljivo, funkcionalno znanje. Tada je rečeno: Ok, obrazovanje nam ne valja i idemo ga mijenjati. Na nivou Vijeća ministara je donesena strategija o razvoju obrazovanja, a koju je potpisao Nikola Špirić (SNSD) kao tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara. Ona je predviđala šta će se od 2008. do 2015. događati u obrazovanju.”, napomenuo je Ibrahimović.
Namir Ibrahimović (Screenshot: Al Jazeera Balkans)
Prema njegovim riječima, tom strategijom su predviđene stvari koje su vodile ka modernizaciji. Potom je detaljnije obrazložio šta je trebala značiti ta modernizacija.
“Da bi se pratio kvalitet nastave, planirano je uvođenje eksterne mature u osnovnim i srednjim školama na nivou države. U tom pravcu se nije daleko otišlo”, dodaje.
Zajednička jezgra i (ne)koordinacija
Ibrahimović smatra da se malo dalje otišlo po pitanju onoga što je nazvao zajedničkom jezgrom. Podsjetio je da državna Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) odlučila da ta zajednička jezgra ne budu sadržaji, već da to budu ishodi učenja. Osvrnuo se na to šta je funkcija zajedničke jezgre.
“Zajednička jezgra je vezivno tkivo za reformu koja je od 2015. poznatija kao kurikularna reforma, iako to nema neke velike veze s kurikularnom reformom, posebno ne s onom koja je rađena u Hrvatskoj. Dogodilo se da su međunarodne organizacije, prije svega OSCE, odlučile pomoći vlastima, koje su to željele, u administrativnim jedinicama da osmisle svoje kurikulume, odnosno da nastavne planove zamijene kurikulumima koji će biti osnova za promjenu paradigme podučavanja i učenja”, ukazao je.
Kurikularna reforma je značila i edukaciju stručnjaka iz različitih oblasti, a koji su u fazama vodili reformu i koji su radili na tome da napišu predmetne kurikulume.
“Trenutno je to urađeno u Kantonu Sarajevo, Zeničko-dobojskom kantonu, a radi se u Zapadnohercegovačkom i Unsko-sanskom kantonu”, dodaje Ibrahimović.
Ukazao je na još jedan problem, a to je da skoro i ne postoji koordinacija između različitih nivoa vlasti u reformi obrazovanja.
“Republika Srpska se zadnjih pet-šest godina potpuno odmakla od Bosne i Hercegovine kao države. Odmakla se i od zakona, od zajedničke jezgre, odlučila se na samostalan put. To je problematično. Teško je vidjeti da se na nivou države može koordinirati. Nekada je postojalo tijelo koordinacije ministara obrazovanja na nivou države, a, koliko znam, ono se rijetko ili nikako sastaje”, naglasio je.
Koordinacija izostaje i među kantonima, tj. unutar Federacije Bosne i Hercegovine.
“Postojala je koordinacija ministara obrazovanja na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, koja odavno nema svoju funkciju. Same administrativne jedinice nemaju volju, želju ni znanje da se pokušaju dogovoriti, ukrupniti stvari, ujednačiti reforme. Ostaje da se radi ono što je nužda”, kazao je.
Kanton Sarajevo je uslovno izdvojio kao pozitivan primjer u reformi obrazovanja.
“Kanton Sarajevo je najduže u tom procesu i najviše je odmakao. S ministrom Elvirom Kazazovićem (SDA) krenulo se s idejom promjene kurikuluma. Bilo je mnogo loših poteza, ali je ideja dobra. Educirao se određeni broj ljudi. Oni, koji su u Kantonu Sarajevo prošli edukaciju, razumiju šta bi reforme trebale biti. Nije dobro što smo preskočili nekoliko koraka. Najozbiljniji korak jeste sveobuhvatna, ozbiljna, obimna edukacija nastavnika u korištenju onoga što predmetni kurikulumi traže od njih, da rade ono što se od njih očekuje”, rekao je Ibrahimović.
Također je obrazložio svoje viđenje suštinske reforme obrazovanja.
“Možemo napisati savršene dokumente, ali ako nismo osposobili ljude koji će ulaziti u učionice da rade s učenicima, ako im nismo osigurali materijale, ako im nismo osigurali drugačije radno okruženje, da sa svojim kolegicama i kolegama dogovaraju šta će raditi, bojim se da će sve to pozitivno urađeno zamrijeti ili će se izobličiti, izvitoperiti. Možda na neki način donijeti kontraefekte zarad same reforme i zagovaranja drugačije škole”, mišljenja je.
Koliko zaostajemo za drugima
Pitali smo ga koliko Bosna i Hercegovina u obrazovanju zaostaje za susjednim državama.
“Što se tiče same metodologije učenja, ne zaostajemo mnogo, tu smo negdje. Ono u čemu zaostajemo jeste odnos prema kvalitetu onoga što radimo i u takvom sistemu obrazovanja. Mi u Bosni i Hercegovini smo odustali od provjere kvaliteta obrazovanja, odustali smo od odgovaranja na pitanje zašto nešto radimo, odustali smo od pomoći nastavnicima, odustali smo od edukacije nastavnika, odustali smo od nastavničkih fakulteta koji ne školuju one koji će biti spremni da uđu u učionicu i raditi na odgovorniji, savremeniji način. Nastavničke fakultete najčešće upisuju učenici koji ne mogu da se upišu na fakultetima koji su im bili prvi izbor. Zaostajemo na insistiranju da se kvalitetnije radi“, rekao je.
Smatra da za razvijenim zemljama po ovom pitanju zaostajemo 20-30 godina.
“Zaostajemo u poimanju onoga što škola može biti – mjesto učenja, susreta, radosti, napredovanja, mjesto na kojem se može pronaći pomoć za bilo koju aktivnost i mjesta koje je primjer kako bi društvo trebalo izgledati. Ako zagovaramo demokratsko društvo, onda se i obrazovna ustanova treba zasnivati na demokratskim, a ne na hijerarhiskim, kontrolirajućim principima. Moramo se dogovarati oko nekih stvari, uspjeti različita mišljenja staviti na jedno mjesto i naučiti kako da se ne slažemo s nekim, odnosno kako da mijenjamo vlastite stavove na osnovu argumenata”, naveo je.
Poručio je da škola, kao i svi drugi segmenti društva moraju biti, kako je izjavio, fino demokratsko mjesto u kojem se stiču bitne vještine i bitne generičke kompetencije za suočavanje sa svim životnim izazovima.
Ovako više ne može
Ibrahimović je saglasan da se reformom obrazovanja ne smije desiti komercijalizacija obrazovanja. Međutim, ponovio je da nije održivo obrazovanje u kojem učenici ne dobijaju znanja primjenjiva u svakodnevnici. Da trenutno obrazovanje nije prihvatljivo, pozvao se na međunarodno istraživanje PISA iz 2018., a koje je pokazalo da je tada svaki drugi 15-godišnjak bio funkcionalno nepismen.
“Nikada nismo razjasnili šta je tržište rada, kakvo bi to bilo obrazovanje za tržište rada. Mi zaista ne možemo zadržati ovakvu školu u kojoj više od 50 posto učenika, dakle, svako drugo dijete ne može primijeniti znanje koje ima. Oni su funkcionalno nepismeni. Za to su u najvećoj mjeri odgovorne nekvalitetne škole. Sistem obrazovanja nije postavljen na način da to bude bolje. Djeca nisu različita u Bosni i Hercegovini, Finskoj i Estoniji, nego je stvar sistema kako se odnosi prema obrazovanju”, kazao je.
Naglasio je da prosvjetari moraju biti bolje plaćeni, da moraju biti potpomognuti ozbiljnim edukacijama i da moraju imati čitav spektar, kako je naveo, humanističkog naučavanja, gdje neće biti sve svedeno na to ko će biti budući radnik, već kakav će biti čovjek, a koji će biti i sposoban radnik, stanovnik koji promišlja društvo u kojem živi, koji zna koga bira i koji zna u kojem pravcu društvo treba ići. Kao razlog zašto je važno da Bosna i Hercegovina učestvuje u međunarodnim istraživanjima poput TIMSS-a i PISA-e, istakao je to što ona pokazuju kakav je (ne)kvalitet domaćeg obrazovanja.
Obrazovanje kao uslov suštinskih promjena
Zapravo, ova istraživanja su odraz ukupnog stanja jedne države u globaliziranom svijetu. Status Bosne i Hercegovine je loš i zbog lošeg obrazovanja. S lošim obrazovanjem teško da ćemo moći biti konkurentni, a na to ukazuje i Evropska unija, čija članica želimo biti. U mišljenju EU o članstvu Bosne i Hercegovine je istaknuto to da se obrazovanje mora poboljšati.
“Bosna i Hercegovina treba usmjeriti pažnju na nizak kvalitet obrazovanja i nedovoljnu orijentiranost na potrebe tržišta, kvalitet fizičkog kapitala, kao što je nedovoljno razvijena transportna i energetska infrastruktura i sporo prilagođavanje gospodarske strukture zemlje, da bi se mogla srednjoročno nositi s konkurentnim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije”, naglašeno je.
Bosna i Hercegovina je dobijala i dobija pomoć od EU za reformu obrazovanja, a ona je realizovana i kroz program CARDS, vrijedan 11,3 miliona eura, a koji znači stalnu podršku u reformi obrazovanja. Bosna i Hercegovina ima pristup nekoliko programa EU, a detalji o njima dostupni su na ovom linku.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je dala 10 preporuka za unapređenje obrazovanja.
Preporuke OECD-a za poboljšanje obrazovanja (Infografika: A. L./Klix.ba)
Za napomenuti je da je Bosna i Hercegovina država koja iz budžeta za obrazovanje izdvaja manje od jedan posto.
Oštra zima i energetska kriza mogu da izazovu socijalne nemire u Evropi, izjavila je predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda. Predstavnici MMF-a podijelili su s vlastima u Bosni i Hercegovini zabrinutost u pogledu nestašice energenata i krize s kojom bi se Evropa mogla da suoči. Kakva zima je pred građanima Evrope, ali i BiH?
Barbara iz Berlina pokazuje reporteru svoje račune za struju. Ekonomske sankcije koje je Europska unija uvela protiv Rusije, odrazile su se na enormna poskupljenja energenata, prvenstveno struje.
“U prošlosti smo plaćali 160 eura za grijanje i toplu vodu svaki mjesec. Ali sada to ide na 268 eura, što znači da moramo platiti dodatnih 108 eura svaki mjesec”, pojašnjava Barbara.
“Pokušavamo trošiti što manje struje, gasiti svjetla tamo gdje nam ne trebaju, ali svejedno je nezamislivo da je gospođi, kako sam čuo, stigao račun od 1200 eura, ali, kolika je plaća?”, pita se Anđelo Korsi iz Italije.
“Tek smo izlazili iz pandemije koja nas je stvarno nokautirala i upravo sada kada radimo i ostvarujemo neke profite, trpimo povećanje računa za plin i energiju”, kaže vlasnica restorana u Italiji Luđina Pantalone.
Trpe građani Europske unije, ali pogotovo trpe građani Bposne i Hercegovine, čiji je standard daleko niži od europskog. Hladnije dane dočekuju u strahu i neizvjesnosti.
Osim poskupljenja, globalna situacija neviđenih razmjera s prijetnjom masovne gladi neprestano raste, procjene su svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda.
“Ovdje je bilo nevjerojatno zabrinjavajuće – unutar tih 345 milijuna ljudi koji marširaju do gladi, njih 50 milijuna živi u 45 zemalja kojima glad kuca na vrata”, navodi Dejvid Besli iz Svjetskog programa hrane Ujedinjenih naroda.
Ekonomisti smatraju kako se kriza može odraziti i na Bosnu i Hercegovinu, ali ističu i kako smo u povoljnijoj situaciji od nekih europskih zemalja.
“Svakako da neke efekte i mi možemo očekivati da osjećamo. Ali one ključne opd čega strahuje Europa, ne bismo trebali iskusiti: nedostatak plina, jer nema prijetni za obustavu plina Bosni i Hercegovine, struje imamo za domaće potrebe, najveći problem su veće cijene”, smatra ekonomista Igor Gavran.
Predstavnici MMF-a, boraveći u BiH, podijelili su s domaćim vlastima zabrinutost u pogledu nestašice energenata i krize s kojom bi se Europa mogla suočiti. I dosadašnja poskupljenja su prevelik udar na sve praznije džepove građana BiH.
Ogrjevno drvo vrijedno oko stotinu miliona eura propada u skladištima, a proizvođači upozoravaju nadležne da će šteta biti јоš veća ukoliko se rampa za izvoz što prije ne podigne, jer je potražnja na domaćem tržištu za paletirano drvo daleko manja u odnosu na lagerovanu robu. Tromjesečna zabrana izvoza peleta i ogrjevnog drveta koju je donio Savjet ministara ističe 24. septembra, a prema mišljenju proizvođača ogrjevnog drveta bila je kontraproduktivna i nije osigurala smanjenje cijena ovih energenata na domaćem tržištu.
Situacija u koju su zapali zbog zabrane izvoza, kažu proizvođači ogrjevnog drveta u paletama, više je nego alarmantna. U slučaju da se zabrana izvoza produži za još tri mjeseca, što traži federalna Vlada, u pitanje će doći opstanak više od 160 domaćih firmi i 15 hiljada radnih mjesta. Tvrde da je domaće tržište podmiremo, da im roba sada propada, a prijete im tužbe ino-kupaca zbog nepoštovanja ugovora.
“Mi imamo velike lagere i veliku roba koja nam sada na ovom vremenu kisne. Lageri su svi puni. Na otvorenome. Znači gnjije nam roba. Propada roba”, kaže Đorđe Brkić, Es-trade d.o.o. Banja Luka.
“Kada otvore 31.12. da možemo izvoziti, kome ćemo izvoziti? Narod tamo u Evropi ili su kupili deke ili su nabavili neku alternativu. U januaru se ne kupuje drvo. Znači ovo je drvo osuđeno na propast ukoliko dođe do produženja zabrane”, ističe Sulejman Šušić, Biobnrik d.o.o. Sanski Most.
Da bi eventualna odluka o nastavku zabrane izvoza bila kontraproduktivna, mišljenja su i u Privrednoj komori.
Inspektori Porezne uprave Federacije BiH (PUFBiH) su u četvrtak na širem području Federacije BiH izvršili 293 inspekcijske kontrole tzv. akcije kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju različite uslužne djelatnosti.
U izvršenim kontrolama otkriveno je 66 neprijavljenih radnika, 78 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, četiri obveznika koja nisu imala fiskaliziran fiskalni uređaj i sedam objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.
Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanja fiskaliziranog fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja, zapečaećno je 39 objekata, a u 136 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 355.450,00 KM.
Aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije će se nastaviti i u narednom periodu, stoga se pozivaju porezni obveznici kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima.
Porezna uprava FBiH podsjeća građane da od 2016. godine mogu online putem internet portala https://edoprinosi.fpu.gov.ba da provjere da li su prijavljeni u Jedinstveni sistem po osnovu radnog odnosa i da li im poslodavci uplaćuju obavezne doprinose za penzijsko – invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Ovom prilikom Porezna uprava FBiH poziva građane da putem portala https://edoprinosi.fpu.gov.ba izvrše provjeru prijave u Jedinstveni sistem i provjeru uplate obaveznih doprinosa, a sve slučajeve neplaćanja doprinosa kao i saznanja o radu na crno, te druge nepravilnosti, mogu prijaviti i anonimno putem: e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba, SMS poruke na broj mobitela 061 724 610, besplatnog poziva na broj 080 020 333 i pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku “Nepravilnosti“, saopćeno je Porezna uprava Federacije BiH.
Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Padvine se najprije očekuju u južnim i jugozapadnim područjima, a tokom dana i u ostalim dijelovima. U Hercegovini se očekuju obilniji pljuskovi, usljed čega je moguća i pojava bujica i urbanih poplava. Vjetar umjeren, na momente i pojačan južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18, na jugu do 22, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27 stupnjeva.
Građani BiH koji posjeduju automobile uskoro bi mogli biti suočeni s neočekivanim troškom, kupovinom zimskih guma, koje će, prema posljednjim podacima, biti skuplje za najmanje 20 posto u odnosu na prošlogodišnju cijenu.
Kućni budžet
Budući da je u BiH posjedovanje zimske opreme bez obzira na vremenske uvjete obavezno u periodu od 1. novembra tekuće do 1. aprila naredne godine za sva motorna vozila, izuzev svih motocikala, priprema vozila za zimu, očito, debelo će se odraziti na kućni budžet.
Podsjetimo, prošle godine su cijene zimskih guma dosegle rekordno visoke cijene, a specijalizirani automagazini predviđaju da će ove zime njihove cijene porasti za 20 posto!
Do prije nekoliko mjeseci industrija guma još je uglavnom dobivala važne sirovine, kao što su čađa i sintetička guma, iz Rusije i Ukrajine.
U „Energyju“, firmi koja se bavi prodajom i montažom autoguma, već su formirali nove cijene.
– Došlo je do povećanja svih ulaznih parametara, faktura, tako da nam nije preostalo ništa drugo nego formirati nove cijene. Za 20 posto je došlo do povećanja cijena guma evropskih proizvođača, a za 30 posto kineskih u odnosu na prošlu godinu – kazali su nam iz ove firme.
Određene naznake
Iz kompanije „RPM GlobalTrade“, koja se bavi uvozom, distribucijom i prodajom guma i maziva svjetski poznatih brendova, kazali su nam kako postoje određene naznake da bi trebalo doći do ponovnog povećanja cijena guma.
– Međutim, još nemamo neka konkretna saznanja, a još manje jasne brojke, no usljed povećanja cijena sirovina i transporta, svakako je očekivati novi rast, nažalost – odgovorili su nam.
Njegoš iz Brčkog zaljubljenicima u prirodu i planinu Prenj darovao drvenu kućicu, a sada je ta lijepa priča dobila svoj nastavak.
Naime, poznatom bh, fotografu Dženadu Džini javili su se i drugi koji žele sudjelovati u opremanju kućice.
“Poruka na stranicu: ‘Za ovu ljepoticu (misli se na kućicu) trebaju i lijepe drvene klupe i stol. Ovo Vam je poklon od ‘Prerada drveta’ – Olovo. Druga poruka : Firma ‘Moj San’ želi da vam donira madrace za kućicu samo nam trebaju dimenzije’. Šta da kažemo osim zajedno možemo sve!! Ponosan”, napisao je Džino uz fotografiju stola i klupa.
“Jedna kap vode slabo šta može da uradi ali kad se udruži sa drugim kapima i vodopad naprave”, “Svaka čast! Još samo da se svi ujedinimo u inicijativi za proglašenje Prenja i okolnih planina Nacionalnim parkom, kako bi mu pružili adekvatnu zaštitu, ali i promociju”, “I to je Bosna i Hercegovina”, “Dobrota je nepobjediva”, neki su od komentara oduševljenih građana.
Do Općih izbora u BiH je ostalo svega dvije sedmice, međutim javili su se iznenadni problemi za određen broj bosanskohercegovačke dijaspore koja se registrovala glasanje na predstojećim izborima.
Na adresu redakcije portala Klix.ba stiglo je nekoliko primjedbi Bosanaca i Hercegovaca koji žive van BiH, a koji su planirali glasati na predstojećim izborima.Naime, određen broj glasača iz dijaspore, zbog godišnjih odmora, nije blagovremeno preuzeo glasački paket na pošti u državi koja je mjesto njihovog stalnog boravka – Njemačka, Austrija, ili ostale države u kojima živi bh. dijaspora.
Predsjednik Pokreta Snaga domovine Ahmed Husagić nam je rekao da je CIK počeo slati glasačke listiće 18. augusta i pored upita koje je njegov pokret uputio CIK-u da se glasački listići za udaljenije destinacije šalju sredinom augusta, a za bliže kao što je Austrija, Njemačka, Slovenija itd. tek početkom septembra.
“Znali smo da listići poslani iz BiH u ove zemlje stižu najkasnije za pet dana i da se može desiti da ljudi budu na odmoru u vrijeme kada stignu jer je august period godišnjih odmora, a rok za podizanje je sedam dana”, kazao nam je Husagić.
Problem za bh. dijasporu je taj što ne mogu naknadno preuzeti glasačke pakete koje je poslao CIK, već da je jedina opcija za birače koji su propustili preuzeti glasački paket jeste da na dan izbora, 2. oktobra, glasaju lično na nepotvrđenim glasačkim listićima na biračkom mjestu predviđenom za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima u općini u BiH za koju su registrirani, što su nam i potvrdili iz Centralne izborne komisije.
“Centralna izborna komisija BiH je blagovremeno obavijestila javnost o početku slanja glasačkih paketa u inostranstvo i sam postupak je vremenski ograničen od datuma završetka štampanja glasačkih listića do blagovremenog slanja putem pošte da bi se isti mogli vratiti u BiH u zakonom propisanom roku”, saopćili su nam iz CIK-a.
Dodaju dalje kako nije moguće naknadno, ili u skladu sa godišnjim odmorima, slati glasačke pakete za skoro 70.000 registriranih birača.
“Centralna izborna komisija BiH nije u mogućnosti niti je u obavezi slati glasačke pakete u inostranstvo u skladu sa godišnjim odmorima za skoro 70.000 registriranih birača za glasanje putem pošte”, kazali su nam iz CIK-a.
