Rast cijena peleta, ogrjevnog drveta, pa i plina, uz stalnu neizvjesnost oko njegove isporuke, primorao je veliki broj građana da za zagrijavanje svojih domova tokom zime odaberu ugalj, a potom se daju u potragu za potrebnim količinama. Zima je, sudeći po temperaturama zraka, ove godine stigla ranije, pa je pritisak na rudnike uglja ogroman.
Category: BiH
-

Tonu peleta smo prošle godine plaćali 300 KM, a danas je više od 700 KM
Jedna od najvećih glavobolja za stanovnike Bosne i Hercegovine pred dolazak zime je cijena peleta kojeg mnoga domaćinstva koriste za zagrijavanje prostorija. Prije samo dvije godine pelet je spadao u red najpovoljnijih sirovina za zagrijavanje prostorija.
Pelet se u Bosni i Hercegovini tada prodavao po cijeni od 280 KM za tonu, dok se u toku 2021. godine cijena ovog ogrijevnog materijala kretala od 300 do 330 KM po toni.
Ove godine došlo je do višestrukog porasta cijene. U aprilu je bilo moguće pronaći tonu peleta za 480 KM. Već u maju cijena peleta je bila 640 KM po toni. Trenutno se pelet prodaje po cijeni 700 do 750 KM po toni.
Trgovci peletom upozorili da ukoliko se zabrana izvoza koja je na snazi do 24. septembra ne produži cijena ovog proizvoda bi mogla da bude i veća od 1000 KM po toni. Vijeće ministara je nakon toga donijelo odluku da se Odluka o zabrani izvoza određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta produži do 31. oktobra ove godine. U odluku o zabrani izvoza uključena je i zabrana izvoza drvnih briketa.
Pelet se dobija tako što se piljevina koja ostane nakon obrade drveta osuši do određenog procenta, a zatim melje, suši i presuje u karakteristične oblike. U bukov pelet se ne dodaju nikakvi aditivi dok je za druge vrste potrebno da se izmiješa.
Za poskupljenje navedeno je više razloga od poskupljenja goriva, materijala za mašine koje se koriste u proizvodnji, ali kao ključni se može izdvojiti povećanje potražnje na tržištu Evropske unije.
Vlasti na državnom nivou su na poskupljenje peleta pokušale reagovati time što su uveli zabranu izvoza nekih drvnih sortimenata uključujuči i pelet na tri mjeseca. Ispostavilo se da ograničenje izvoza na tri mjeseca nije dovelo do snižavanja cijene jer su proizvođači procijenili da im je isplatnije pelet ostaviti u skladišta i sačekati evenutalni nastavak izvoza.
Također, snižavanju cijena nije pogodovalo ni to što je dopušten izvoz briketa koji ima jako sličan tehnološki proces proizvodnje kao pelet.
Vlasti u Kantonu Sarajevo su pokrenule proces pokretanja fabrike za proizvodnju peleta, ali ona neće biti u pogonu prije sljedeće. Također najavile su da će subvencionirati građanima kupovinu, ali još uvijek nisu objavljeni detalji ove odluke.
Zemlje Evropske unije su se našle pred energetskim izazovima zbog rata u Ukrajini. Jedna razlog je nestabilnost snabdijevanja plinom, a drugi je što je upravo Ukrajina bila veliki izvoznik peleta. Zbog rata, zemlje EU su se okrenule alternativnim tržištima, a Bosna i Hercegovina je jedno od njih.

Ilustracija: A.L./Klix.ba U Hrvatskoj su vlasti reagovale tako što su PDV na pelet smanjile na 13 posto, a zatim na pet posto. Ovisno o vrsti i kvaliteti tona paleta peleta (1050 kg) u Hrvatskoj se može kupiti za nešto više od 620 eura. Srbija je ograničila maksimalnu cijenu u maloprodaji do prvog novembra na 320 eura po toni, a istoj mjeri je pribjegla i Crna Gora.
Što se tiče zemalja Evropske unije, cijena peleta je rasla i u Njemačkoj. Prema podacima Njemačkog Instituta za pelet (DEPI) a augustu je tona peleta bila 682,98 eura, a u septembru 763,76 eura. U Austriji prema istraživanju proPellets Austria, cijena tone peleta je 560 eura za tonu, te je u odnosu na prošlu godinu porasla 148 posto.
Drvo i pelet su jedna od energenata koji Bosna i Hercegovina proizvodi dovoljno da zadovolji potrebe svoga tržišta po cijenama odgovarajućim za standard života njenih stanovnika. Čini se da vlasti ne posjeduju dovoljno znanja, volje i sposobnosti da povuku prave poteze kojima bi građanima omogučili pelet po odgovarajućim cijenama, a proizvođačima omogućiili da posluju u plusu.Izvor: Klix.ba -
Jusuf Nurkić na listi 100 najboljih igrača NBA lige
Američki ESPN tradicionalno prije svake sezone objavljuje listu najboljih 100 NBA igrača.
ESPN svoju tradicionalnu listu objavljuje u dijelovima, a dosad je poznato ko je rangiran od 26. do 100. mjesta.
Svoje mjesto među 100 najboljih košarkaša našao je bh. reprezentativac Jusuf Nurkić. Košarkaš Portalnda Trail Blazersa se nalazi na 88. poziciji.
Naš centar za Portland je prošle sezone odigrao 56 utakmica i ostvario je prosjek od 15 poena, 11,1 skoka i 2,8 asistencija.
TOP 25 će biti objavljen tokom naredna tri dana i u petak navečer bit će poznato najboljih pet igrača.
Od košarkaša sa Balkana među favoritima se nalaze Luka Dončić i Nikola Jokića.
-

Košarkašice BiH večeras debituju na Svjetskom prvenstvu
Neposredno pred početak Svjetskog prvenstva za košarkašice FIBA je objavila listu favorita, a reprezentacija Bosne i Hercegovine nalazi se na sedmom mjestu na svijetu. Naša selekcija nastup otvara večeras utakmicom protiv Portorika.
Košarkašice BiH u Australiji imaju šansu da debituju na Svjetskom prvenstvu. To su omogućili sjajni rezultati posljednjih godina te uspjesi na Eurobasketu i u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Ipak, debitantski nastup ne znači da će naše košarkašice u Australiji imati samo epizodnu ulogu, već da će voditi velike bitke za sjajan rezultat.
Toga su svjesni i u Međunarodnoj košarkaškoj federaciji (FIBA) pošto su reprezentaciju BiH svrstali na sedmo mjesto među svjetskim košarkaškim silama i ispred brojnih reprezentacija sa svjetskom reputacijom.
Tako se izabranice Gorana Loje nalaze ispred Francuske, Srbije, Portorika, Južne Koreje i Malija, a to su sve reprezentacije koje učestvuju na predstojećem Svjetskom prvenstvu.
Naravno, prvi favorit su Sjedinjene Američke Države, a slijede Australija i Kina.

FIBA je u opisu reprezentacije BiH naglasila da je naša selekcija u dva navrata savladala petoplasiranu selekciju svijeta Belgiju te da je tako pokazala da se može nositi s najboljim na svijetu.
Također, iz FIBA-e naglašavaju da će BiH najviše zavisiti od Jonquel Jones, ali i da sve ostale reprezentativke moraju doprinijeti kako bi se ostvarili impresivni rezultati.
Košarkašice BiH Svjetsko prvenstvo otvaraju večerašnjom utakmicom protiv Portorika. Susret je na rasporedu u 2:30 poslije ponoći po našem vremenu.
Kada je u pitanju najava utakmice, BiH važi za apsolutnog favorita u ovom duelu. Prema mišljenju bookmakera, koeficijent da će Portoriko slaviti je 10.0, dok je na bh. košarkašice 1.06. Pobjeda latinoameričke selekcije bila bi prava senzacija.
Selektor Goran Lojo poveo je sljedeće igračice: Milica Deura, Nikolina Elez, Nikolina Knežević, Anđela Delić, Nikolina Delić, Matea Tavić, Miljana Džombeta, Dragana Domuzin, Jovana Marković, Hanna Halilović, Ajla Selimović, Ajla Ikanović, a upravo se očekuje dolazak najveće zvijezde Jonquel Jones koja je imala obaveze u finalu WNBA lige.
U grupi s našom selekcijom, osim Portorika, nalaze se još Kina, SAD, Belgija i Južna Koreja. Po četiri selekcije iz grupa A i B izborit će plasman u četvrtfinale Svjetskog prvenstva, a to dostignuće nije nerealno za izabranice Gorana Loje.
Direktan prijenos svih utakmica je u programu Sportkluba.
-

Od raspisivanja izbora CIK-u dostavljeno 155 prijava za nepoštivanje zakonskih odredbi
Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) Bosne i Hercegovine od raspisivanja izbora 4. maja do 19. septembra dostavljeno je 155 prijava za nepoštivanje zakonskih odredbi u vezi s predizbornim ponašanjem kandidata i političkih stranaka.
Prijave se razvrstavaju u sedam kategorija i to na: korištenje javnih resursa u izborne svrhe; govor mržnje; lažno predstavljanje; plaćenu kampanju prije početka službene kampanje; žrijebanja biračkih odbora; pozicije, imenovanje biračkih odbora, plakatiranje, kršenje pravila izborne kampanje te na objave u medijima.
Najveći broj prigovora odnosi se na plaćenu kampanju prije početka službene izborne kampanje njih 94, dok je za govor mržnje pristiglo do sada sedam prigovora, ali ni za jednu od sedam prigovora CIK nije izrekao sankciju.
Kako je objavila Centralna izborna komisija, jedna od prijava na korištenje govora mržnje odbačena je kao preuranjena jer se odnosi na period prije početka zvanične kampanje, u četiri slučaja prigovor je obrađen i dostavljen stranci u postupku na izjašnjavanje, dok se u dva slučaja vrši obrada prigovora.
Također CIK-u su dostavljena četiri prigovora koja se odnose na izvještavanje medija tokom predizborne kampanje, ali je CIK prigovore uputila na nadležnost Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK).
Predsjednik Centralne izborne komisije Suad Arnautović na početku izborne kampanje pozvao je političke subjekte da se pridržavaju Izbornog zakona, da vode fer kampanju i ne koriste jezik mržnje ili jezik koji bi mogao izazvati nekoga da koristi silu, da izbjegavaju diskriminaciju, pogotovo stereotipe o osobama suprotnog spola.
Posebno je skrenuo pažnju na zabranu korištenje govora mržnje u kampanji, kao i svakog oblika javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja potiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.
To uključuje i objave i korištenje slika, simbola, audio i video zapisa, SMS poruka, internet komunikacija, društvenih mreža i mobilnih aplikacija ili drugih materijala koji mogu tako djelovati.
Predizborna kampanja trajat će do 1. oktobra, do 07.00 sati ujutro, kada počinje izborna šutnja uoči općih izbora zakazanih za 2. oktobra.
Izvor: Fena
-
Poznati meteorolog najavio Miholjsko ljeto u oktobru
Budući da smo se koliko prošle sedmice u ovo vrijeme “kuhali” na plus 30, zahlađenje od čak 15 stepeni mnogima je palo kao hladan tuš.
Ovakvo jesenje vrijeme, prema najavama meteorologa čeka nas do kraja sedmice, zatim slijede dva dana pauze, pa opet lošije vrijeme.
Ipak, početkom oktobra moguće je Miholjsko ljeto, navode oni.
U nedjelju su pale i prve pahulje na Kopaoniku, Vlašiću, Jahorini u ponedjeljak. Teoretski, snijeg se i može javiti već krajem prve dekade septembra, jer već tada u slučaju izraženog hladnog fronta sa okeana, praćenog padavinama, može doći do prelaza kiše u susnježicu i snijeg.
Međutim, kako smo početkom prošle nedjelje imali pravo ljetnje vrijeme, pojava snijega je za sve osim vjerovatno za meteorologe bila iznenađenje.
Kako je naveo poznati regionalni meteorolog Marko Čubrilo do subote će biti promjenljivo oblačno i hladnije od prosjeka za septembar. On navodi da će se danas i u srijedu naš dio Evrope i dalje nalaziti na periferiji anticiklona kroz koju će se nastaviti strujanje relativno hladnog i povremeno vlažnog vazduha te će oba dana biti relativno hladno, posebno u srijedu, uz pljuskove u središnjim i istočnim predjelima.
“Od četvrtka će biti postepeno toplije, posebno oko 25. septembra ali već poslije 26. septembra izgledno je novo pogoršanje uz padavine”, navodi Čubrilo, prenose srbijanski mediji.
Dobra vijest je da pogled na dugoročnu prognozu pokazuje vjerovatnoću da će nam oktobar, bar početak biti izuzetno prijatan, odnosno da će biti Miholjsko ljeto, navodi meteorolog.
“Pogled na sinoptiku za početak oktobra daje signal za dominaciju anticiklona uz svježe noći ali prijatne, tople, jesenje dane. Međutim, kako je to jako daleko, a pokazatelji ovih dana jako osciliraju, vidjet ćemo hoće li se prognoza održati“, zaključuje Čubrilo.
Izvor: Radio Sarajevo
-
Još ništa od povećanja najnižih penzija u FBiH
Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno je donio zaključak u junu o povećanju najnižih penzija (424 KM) za minimalno pet posto, kojim je obavezao Vladu Federacije BiH, a koji nikada nije realiziran iako se to trebalo učiniti sa augustovskim penzijama.
Premijer je zatražio od resornog ministarstva analizu
Zaključak je usvojen na prijedlog zastupnice Sanele Prašović-Gadžo, ispred Kluba SBB-a u Zastupničkom domu FBiH.
U Federalnoj vladi kažu da je to resor Federalnog ministarstva rada i socijalne politike na čijem čelu je Vesko Drljača (SBB).
– Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je zatražio od resornog ministra Veska Drljače (SBB) da se analizira zaključak, utvrdi je li u skladu sa zakonom. Ako jeste, da se sačini konkretan prijedlog realizacije, izvor finansiranja i ponudi na razmatranje Vladi Federacije BiH. To do sada nije učinjeno – rečeno nam je u Vladi FBiH.
Dodali su da je resornom ministarstvu upućeno pismo 22. augusta.
Iz Ministarstva rada i socijalne politke smo ostali uskraćeni za odgovore na pitanja da li su analizirali zaključak, da li je u skladu sa zakonom, zašto korisnicima najnižih penzija nisu povećane augustovske penzije…
Trebalo je ispoštovati Zaključak
– U Federaciji je oko 170.000 korisnika najnižih penzija. Moram kazati kako je njih više od 80 nezarađenih. To kažem jer ih ima koji su po starom Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju išli u penziju sa pet-šest-osam godina staža i oni sada imaju penziju 424 KM isto kao i neko ko je radio 35 godina i otišao u penziju.
Ali svakako je trebalo da se ispoštuje Zaključak Zastupničkog doma FBiH i povećaju najniže penzije za pet posto – rekao nam je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona.
On sumnja da će do povećanja minimalnih penzija i doći.
– Što se tiče povećanja penzija za ovu godinu, to je završeno prema informacijama koje ja imam. Može se dogoditi da do kraja godine dobijemo još jednu jednokratnu pomoć. Te pomoći nisu zapravo nikakva pomoć, nama treba sistemsko rješenje, a ono je povećanje penzija – govori Trakić.
-

Hoće li parlamentarci u FBiH dobiti pomoć od po 1.080 KM?
Jedan broj poslodavaca kako u realnom, tako i u privatnom sektoru u Federaciji, po preporuci Vlade Federacije BiH u Uredbi o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, isplatio je radnicima jednokratnu pomoć od po 1.080 KM ili manje.
U Parlamentu Federacije BiH smo provjerili da li su i zastupnci i delegati dobili pomoć, odnosno hoće li im biti isplaćena do kraja godine.
Eventualno pred kraj godine
– Ne znam ništa o tome i mogu samo reći da bi bila velika sramota za sve nas da nam se isplati po 1.080 KM – kazao nam je Senad Ahmetović, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Više informacija smo potražili u Sekretarijatu Doma naroda FBiH.
– Sada je neće biti. Nema isplate dok se ne vidi ima li para u budžetu. Eventualno pred kraj godine da se vidi ima li novca da se nešto isplati državnim službenicima i parlamentarcima. Kažem, eventualno – rekao nam je Izmir Hadžiavdić, sekretar Doma naroda FBiH.
Ivan Miličević, sekretar Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kazao nam je da u ovom domu pomoć od po 1.080 KM nije isplaćena.
– Ukoliko bi se i donijela odluka za isplatu pomoći zaposlenima u Parlamentu Federacije BiH, ovu odluku za sve korisnike u budžetu bi trebala donijeti Vlada Federacije BiH uz prethodno osiguranje novca za tu namjenu. Donosilac akta je ovlašten za tumačenje i provedbu propisa – rekao nam je Miličević.
Od javnih preduzeća do sada su BH Pošte isplatile radnicima po 1.080 KM pomoći i Autoceste FBiH, dok je BH Telecom isplatio 70 posto od 1.080 KM svojim uposlenicima.
Natron-Hayat isplatio po 1.080 KM svim uposlenicima
Sporadični su slučajevi isplate pomoći u realnom sektoru, kao svijetao primjer navest ćemo kompaniju Natron-Hayat iz Maglaja koja je u augustu svim svojim radnicima a ima ih 868, isplatio po 1.080 KM.
Poslodavci mogu pomoć isplatiti samo jednokrato u iznosu za koji se odluče, a krajnji je 1.080 KM i ova pomoć je neoporeziva.
-

U Bosni i Hercegovini 86 novozaraženih koronavirusom, preminule dvije osobe
U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini zaraza koronavirusom (SARS-CoV-2) potvrđena je kod 86 osoba, a zabilježena su dva smrtna slučaja od posljedica zaraze.
U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno 506 uzoraka, od čega su 54 pozitivna na SARS-CoV-2. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u entitetu Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10.
Do sada je testirano ukupno 1.327.879 uzoraka, a virus je potvrđen kod 263.054 osobe.
U tom periodu u Federaciji BiH nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda, a ukupan broj preminulih na području Federacije BiH je 9.039.
U pоsljеdnja 24 sata u laboratorijama u entitetu Republika Srpska izvršeno je testiranje 124 lаbоrаtоriјska uzоrkа, а nоvi koronavirus pоtvrđеn je kоd 23 оsоbe.
Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS priјаvljеnа su dvа smrtnа slučаја.
Dо sаdа је u RS-u pоtvrđеnо 118.846 slučajеvа koronavirusа, а prеminulе su ukupnо 6.533 оsоbе. Tеstirаnо је ukupnо 441.031 оsоbа.
U Brčko distriktu Bosne i Hercegovine danas je registrovano devet novih slučajeva zaraze koronavirusom.
-

Iako su cijene više za skoro 20 posto: Građani masovno kupuju grijalice
Dok cijene peleta, ogrjevnog drveta, uglja, pa i plina dostižu rekordne iznose, iz trgovina širom BiH stižu informacije o povećanoj potražnji za klima-uređajima, radijatorima i grijalicama na struju.
Nema drva
Ovaj trend, za razliku od ranijih godina, prisutan je još od polovine ljeta, uprkos upozorenjima nadležnih da će struja koja se bude koristila za zagrijavanje prostorija morati biti plaćena po znatno višoj cijeni.
– Možemo reći da je povećana potražnja za grijnim tijelima na struju baš iz razloga nestašice ili povećane cijene peleta, drva i ostalih tradicionalnih sistema za grijanje. Povećana je potražnja ne samo sada, najesen, već od ljeta, pogotovo inverter klima, koje mogu raditi toplo/hladno – kazala nam je Doris Rac, marketing menadžer kompanije „Penny Plus“ iz Sarajeva.
Sličan trend bilježe i u „Tehno Magu“, gdje kažu da su cijene svih proizvoda, zbog troškova transporta, u porastu od početka godine. Već u maju klima-uređaji su bili skuplji za 25-30 posto u odnosu na prošlu godinu.
– Bilo je više problema s nabavkom jer je transport iz Kine kasnio svima, pa kad su stigli, klima-uređaji su brzo rasprodati. Možda je razlog veće potražnje tokom ljeta veće interesiranje ljudi iz dijaspore, ali u posljednja dva mjeseca, kada je obično dolazilo do stagnacije, prodaja inverter klima i dalje traje. Modeli namijenjeni za zagrijavanje do minus 15 stepeni i dalje idu, a što se tiče grijalica, ono što smo imali na lageru, već smo prodali. Čekamo novu isporuku u naredne dvije sedmice – kazao nam je Erdžument Čerkez, direktor maloprodaje u kompaniji „Tehno Mag“.
Veća potražnjaKako smo zabilježili u jednom tržnom centru, građani masovno kupuju grijalice. Cijene su, za razliku od godinu ranije, više za oko 20 posto.
No, to nije razlog što građani pred predstojeću zimu kupuju mahom konvektore. Potražnja je i za klima-uređajima koje mogu raditi toplo/hladno. U narednom mjesecu, kada počinje grijna sezona, očekuje se još veća potražnja.
Smanjiti troškoveEšrefa Hasanović kazala nam je da je već zahladnjelo i da se ljudi uveliko spremaju za zimu.
– Vidite šta nas čeka, cijene samo skaču. Kupila sam konvektor od 119 KM, najviše zbog toga što želim smanjiti troškove centralnog grijanja pred zimu koja nas sve čeka – kazala je Hasanović.

