U februaru ove godine prekinut je višemjesečni bojkot rada institucija BiH pokrenut od strane stranaka iz RS-a. Činilo se to kao tračak nade da ovaj mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH neće biti još jedan koji se može okarakterisati kao propali.
Dodatnu nadu su probudile inicijative da se spriječi divljanje cijena nakon ruske invazije na Ukrajinu. Jedna je bila vezana za privremeno ukidanje akciza na gorivo i ona je bila prijedlog SDP-a BiH, a druga za uvođenje diferencirane stope PDV-a, što je trebalo rezultirati smanjenjem cijena osnovnih životnih namirnica, a posebno je bilo značajno da je jedna takva inicijativa pokrenuta iz RS-a, tačnije od SDS-a.
Šest mjeseci poslije od jeftinijih cijena nema ništa, naprotiv u međuvremenu su cijene nastavlile sa rastom, a pojavilo se do danas i mnoštvo drugih inicijativa na različitim nivoima vlasti kako bi se spriječili veliki razmjeri inflacije i kako bi se olakšao život građana.
Obesmisliti mjeru
Obje inicijative iz marta do danas nisu zaživjele, a čini se da su poduzeti svi mogući mehanizmi da one i ne zažive. Nakon ranijih blokada, prvenstveno od strane SNSD-a i pokušaja da se umjesto šest mjeseci ukidanje akciza svede na jedan mjesec i time totalno obesmisli ta mjera, zadnji pokušaj se dešava kroz nesazivanje sjednica oba doma Parlamentarne skupštine.
Nakon nesazivanja te mjere, koja bi vjerovatno u korist išla više opoziciji nego vlasti, obzirom da su predlagači, pretpostavlja se da je procjena bila da to ne treba usvajati u predizbornom periodu. Naravno da usvajanje bilo čega u predizbornom periodu ne bi trebalo biti praksa, ali valja naglasiti da ovi prijedlozi nisu bili dio predizborne kampanje, nego su predloženi 6 mjeseci prije iste.
Na čelu oba doma SNSD-ovi kadrovi
Na čelu oba doma Parlamentarne skupštine se trenutno nalaze iskusni SNSD-ovi kadrovi – Nebojša Radmanović i Nikola Špirić. Oni su bili dužni da od prikupljanja potpisa u roku od tri dana sazovu vanrednu sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o privremenom ukidanju akciza. Rok je istekao, a objašnjenje koje je Nikola Špirić uputio u petak je dosta šturo i nejasno.
Prema njegovim riječima, od Sekretarijata Doma naroda članovima Kolegijuma doma je dostavljena informacija da još nije moguć pristup informacionom sistemu Parlamentarne skupštine BiH radi hakerskog napada.
– U ličnim komunikacijama sa članovima Kolegijuma i delegatima koji su u finišu predizborne kampanje, kako stranačke tako i lične, bio bi doveden u pitanje kvorum. Tako da u dogledno vrijeme ćemo održati sjednicu Kolegijuma i donijeti odluku kada će biti održana sjednica – rekao je Špirić.
Iz ovakvog pojašnjenja, koje je u petak Špirić dao Srni, teško je zaključiti da li je razlog ovakve odluke predizborna kampanja i upitan kvorum ili hakerski napad na informacioni sistem Parlamentarne skupštine.
Dom naroda neće imati brzo konstituirajuću sjednicu
Zbog kršenja člana poslovnika kojim se predviđa zakazivanje sjednice u roku od tri dana od trenutka kada poslanici ili delegati predaju zahtjev moguće su i prijave protiv odgovornih, ali time se i dalje ne dobija ništa osim lične satisfakcije.
Ukoliko u narednoj sedmici ne bude sjednica oba doma do jeftinijih cijena goriva brigom države neće doći još nekoliko mjeseci. Naredne nedjelje se održavaju izbori, a Centralna izborna komisija ima rok od mjesec da proglasi rezultate izbora. Brzo nakon toga bude konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i ovo tijelo je onda spremno za odlučivanje, ali problem leži u tome jer svaku odluku treba potvrditi i Dom naroda PSBiH.
Dom naroda PSBiH ima konstituirajuću sjednicu dosta kasnije nakon Predstavničkog doma, jer se delegati ne biraju na izborima nego posredno. Delegate u Domu naroda PSBiH biraju Narodna skupština RS-a i Dom naroda Federacije BiH, ali tu se i dalje širi problem jer se i delegati u Domu naroda Federacije biraju posredno, odnosno njih imenuje deset kantonalnih skupština. Pojednostavljeno rečeno, nije realno da delegati u Domu naroda PSBiH budu spremni za rad prije 2023. godine.
Opozicija iz RS-a nije isto što i SNSD
Opozicija iz RS-a nije na bilo koji način blokirala ni ukidanje akciza, a predložili su i ukidanje PDV-a. Osim toga, opozicija iz RS-a na ekonomskim pitanjima nije bila opozicija BiH, naprotiv i sami su pokušavali da budu dio rješenja. Na drugoj strani SNSD je učinio sve što je mogao da spriječi ukidanje akciza.
Time je teško shvatiti optužbe u kojim se poredi opoziciju iz RS-a sa SNSD-om.
Nejasno je kako se takvi političari istu ravan sa onim koji sve blokiraju, pa čak i na onim pitanjima koja nisu ideološke prirode, nego striktno egzistencijalne, a tiču se života svakog građana.
