Category: BiH

Domaći farmeri već dugo upozoravaju da im je od svih pošasti s kojima se bore najveća prijetnja prekomjerni uvoz mesa. Iz tog razloga oni ne mogu prodati ono što proizvedu, što je, između ostalog, dovelo i do gašenja farmi.

Radnici sedam rudnika u sastavu Koncerna Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, kao i zaposleni u Rudniku mrkog uglja Banovići, jutros su održali jednosatni štrajk upozorenja. Oni traže hitno pokretanje pregovora koji će dovesti do potpisivanja kolektivnog ugovora za oblast rudarstva.

Upravni odbor Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH odluku o održavanju štrajka upozorenja donio je 22. septembra, ali od tada nije reagirao Nermin Džindić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije.

– Samostalni sindikat radnika rudnika Federacije BiH 15. augusta 2022. godine socijalnim partnerima uputio je inicijativu za vodenje pregovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u FBiH. Potom su upravni odbori reprezentativnih sindikata za djelalnost rudarstva u FBiH uputili zajednički akt po navedenom pitanju 17. augusta 2022. godine, a nakon toga 7. septembra te 20. septembra i urgenciju za otpočinjanje pregovaračkog procesa i dostavljanje konačnog stava socijalnih partnera o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora – navodi se u odluci Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH, koju potpisuje predsjednik Sinan Husić.

Prije odluke o štrajku upozorenja federalni premijer Fadil Novalić uputio je više dopisa ministru Džindiću.

– Dana 7. septembra 2022. godine moj ured Vam je uputio akt kojim je zatraženo postupanje u skladu s nadležnostima Ministarstva, u vezi s prijedlogom izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za oblast rudarstva u FBiH. U Vašem odgovoru od 14. septembra neosnovano ste i paušalno konstatovali da su aktivnosti oko pregovaranja u pogledu Kolektivnog ugovora za oblast rudarstva u FBiH u nadležnosti Ureda premijera – navodi se u Novalićevom dopisu datiranom 20. septembra pod oznakom hitno.

Premijer FBiH u dopisu je podsjetio ministra Džindića “na odredbe člana 9, Zakona o ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, prema kojima je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zaduženo za, između ostalog, obavljanje upravnih, stručnih i drugih poslova koji se odnose na ostvarivanje nadležnosti FBiH u oblasti rudarstva”.

– Prema tome, nosilac aktivnosti u oblasti rudarstva je jedino i isključivo Vaše ministarstvo – istakao je, između ostalog, Novalić u dopisu Džindiću.

Novalić je, nakon što je dobio najavu štrajka upozorenja, 23. septembra uputio još jedan dopis Džindiću pod oznakom hitno, u kojem navodi da je potrebno “poduzeti aktivnosti u skladu sa nadležnostima Ministarstva”.

Kako nam je rečeno u Sindikatu radnika rudnika Federacije BiH, resorno ministarstvo nije poduzelo ništa da spriječi štrajk upozorenja.

Izvor: Faktor

Ukupan izvoz iz BiH u Rusiju za proteklih osam mjeseci iznosio je 35.476.759 KM, dok je u istom periodu ove godine izvoz u SAD bio težak 116.662.000 KM.

Potvrđeno je to “Nezavisnim novinama” iz Spoljnotrgovinske komore BiH, čiji podaci, ujedno, pokazuju zanimljivu raspodjelu bh. proizvoda u ove dvije svjetske sile.

Kada je u pitanju Rusija, najviše smo, u proteklih osam mjeseci, u tu zemlju poslali farmaceutskih proizvoda, a vrijednost iznosi 20.857.605 KM.

“Izvezeni su lijekovi pripremljeni u oblike ili pakovanja za prodaju u vrijednosti od 15.568.450 KM, te ostali lijekovi koji sadrže vitamine, vrijedni 5.285.140 KM, dok ostali farmaceutski proizvodi čine 4.015 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Na drugoj poziciji, kada je riječ o izvozu u Rusiju, našlo se voće, odnosno jabuke, kruške i dunje, vrijednosti 6.181.623 KM, a na trećem mineralna goriva (npr. motorna ulja), u ukupnom iznosu od 3.807.569 KM.

S druge strane, kada je riječ o SAD, tamo smo od januara do avgusta najviše izvezli proizvoda u koje spadaju, primjera radi, nosači madraca, madraci, jorgani itd, a vrijednost je 38.401.004 KM.

Nešto manja vrijednost, u iznosu od 34.034.529 KM, otpada na oružje i municiju, te njihove dijelove, a na trećem mjestu izvoznih proizvoda za SAD našli su se eksplozivi i slični proizvodi, u vrijednosti od 9.686.019 KM.

Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore RS, nije iznenađen zbog toga što u SAD u velikim količinama izvozimo proizvode upravo iz ovog sektora.

“Amerika prije nije bila ni u top 10 zemalja u koje izvozimo ove proizvode, a u prošloj godini je tu ušla i to je nastavljeno i u ovoj godini. Kinezi su u RS prošle godine počeli poslovati s firmom koja izvozi dušeke odnosno madrace u Ameriku”, pojasnio je Šinik u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kako je naglasio, kapital nema granica i očigledno je da s ovim izvoznim proizvodom imamo perspektivu.

“Međutim, jačina dolara, između ostalog diktira, odnosno utiče na trgovinske tokove”, naglasio je Šinik.

Prema podacima Agencije za statistiku, od januara do avgusta bh. izvoz je iznosio 11 milijardi 889 miliona KM, što je za 35,8 odsto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 18 milijardi 523 milijuna KM.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da se ni SAD ni Rusija nisu našle u top 10 država u koje najviše izvozimo. Na prvom mjestu je, naime, Njemačka, na drugom Hrvatska, na trećoj poziciji je Srbija, a na četvrtoj Italija, na petoj Austrija. Slijede Slovenija, Crna Gora, Nizozemska, Mađarska i Francuska.

U istom periodu najviše smo uvozili iz Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije, Italije, Turske…

“Pokrivenost uvoza izvozom od januara do avgusta 2022. iznosila je 64,2 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio šest milijardi i 634 miliona KM”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

Vodećih pet zemalja investitora po iznosu ulaganja u 2021. u FBiH su Švicarska, Turska, Njemačka, Austrija i Hrvatska

Najveće investicije od 166,5 miliona KM odnosile su se na trgovinu na malo

Vlada FBiH je usvojila informaciju Ministarstva trgovine o direktnim stranim ulaganjima u Federaciji BiH za 2021. godinu u kojoj je navedeno da je (podaci Centralne banke BiH) stanje direktnih stranih ulaganja u periodu od 2012. do 2021. godine u Federaciji BiH iznosilo 10 milijardi i 221,9 miliona KM.

U 2021. godini direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini iznosila su 971,2 miliona KM, od kojih se na Federaciju BiH odnosi 825,6 miliona KM.

Također, u prošloj godini bio je značajno veći priliv ulaganja u FBiH u odnosu na 2020. godinu koji su, prema revidiranim podacima, iznosili 447,2 miliona KM.

Vodećih pet zemalja investitora po iznosu ulaganja u 2021. godini u Federaciji BiH, čiji zbirni iznos ulaganja iznosi 595 miliona KM, bile su Švicarska (223,1 milion KM), Turska (146,6 miliona KM), Njemačka (91,3 miliona KM), Austrija (70,8 miliona KM) i Hrvatska (63,3 miliona KM).

Istovremeno je ukupno smanjenje stranog kapitala nastalo njegovom prodajom, ustupanjem cjelokupnog ili dijela kapitala i brisanja iz registra iznosilo 83,4 miliona KM.

Kada je riječ o direktnim stranim ulaganjima prema djelatnosti, najveće investicije od 166,5 miliona KM odnosile su se na trgovinu na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) i od 107,5 miliona KM na proizvodnju gotovih metalnih proizvoda (osim mašina i opreme).

Konstantna poskupljenja osnovnih životnih namirnica i ostalih proizvoda, koja ne prate rast plata i penzija, uz nekontrolisano dizanje marži trgovaca – muče brojne građane BiH. Iz Udruženja za zaštitu potrošača Brčko distrikta BiH uputili su apel vlastima da pojačaju kontrole i pomognu ugroženim kategorijama stanovništva.

Nekada veoma popularna i posjećena, Zelena pijaca u Brčkom danas je pusta tokom svih godišnjih doba. Poskupljenja, male plate i penzije te generalno nizak životni standard razlozi su zašto je kupovna moć građana oslabila.

Iz Udruženja za zaštitu potrošača Brčko distrikta BiH uputili su apel vlastima da pojačaju kontrole i pomognu ugroženim kategorijama stanovništva. Najviše ih muči nekontrolisano dizanje marži trgovaca, ali i brojne prevare pri kupovini raznih proizvoda.

„Predlažemo Vladi da upotrijebi svoja zakonska i druga ovlaštenja da pokuša zaustaviti rast cijena kod trgovaca tako što će pojačati inspekcijsku kontrolu kod trgovaca i proizvođača te i angažovati inspekciju u većoj mjeri“, kaže Šukrija Dupčanin, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Brčko distrikta BiH.

Izjavu iz Inspektorata Brčko distrikta BiH o kontrolama trgovaca nismo uspjeli dobiti. Distrikt je u maju ove godine usvojio Zakon o regulisanju cijena, koji je u entitetima donesen mnogo ranije, a predstavlja instrument za kontrolu formiranja cijena na tržištu i omogućava novčano kažnjavanje.

Dajana Nikolić volonterka je Udruženja za zaštitu potrošača Brčko distrikta BiH. Ona upozorava kako je danas puno neispravne robe na tržištu – igračke, uređaji…

„Hajdemo naći rješenje – da se sva roba koja je prehrambena umanji sa PDV-om i da taj procenat bude 0. Onda će narod uštedjeti, ako ništa, na svakom artiklu mjesečno 15-20 maraka. Na 15-30 artikala će imati 150-200 maraka. Da mogu kupiti drva, ogrev i zimnicu“, ističe Stojan Novaković, volonter Udruženja za zaštitu potrošača Brčko distrikta BiH.

Vlada Brčko distrikta BiH prije nekoliko dana je usvojila Odluku o ograničavanju marže na naftne derivate kojom se propisuje maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 6 feninga po litru derivata za preduzeća, poduzetnike, podružnice i druga pravna lica koja obavljaju djelatnost trgovine naftnim derivatima na veliko, dok je za obavljanje djelatnosti trgovine naftnih derivata na malo propisana maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 25 feninga po litru derivata.

federalna.ba

U skladu sa Planom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o dostavi izbornog materijala, jutros je općinskim i gradskim izbornim komisijama u BiH počela distribucija osjetljivog izbornog materijala, u koji spadaju i glasački listići,

Prvog dana distribucije osjetljivog izbornog materijala će sedam kamiona, pod policijskom pratnjom i nadzorom službenika Sekretarijata Centralne izborne komisije BiH, materijal dostaviti u 31 općinu i grad u Bosni i Hercegovini te će uz zapisnik o primopredaji biti predati nadležnoj općinskoj ili gradskoj izbornoj komisiji.

Planirano je da distribucija osjetljivog izbornog materijala traje pet dana, odnosno zadnja isporuka je planirana za četvrtak, 29.09.2022. godine.

Općinske i gradske izborne komisije predaju izborni materijal biračkim odborima dan prije, a najkasnije 12 sati prije otvaranja biračkih mjesta.

U skladu sa članom 16. stav (4) Pravilanika o provođenju izbora, birački materijal se u noći prije otvaranja biračkog mjesta čuva u zaključanim prostorijama na lokaciji biračkog mjesta. Policija osigurava birački materijal u noći prije otvaranja biračkih mjesta na lokacijama biračkih mjesta.

Predsjednik i članovi biračkog odbora odgovorni su za sigurnost izbornog materijala na biračkom mjestu od trenutka prijema materijala pa do završetka svih svojih dužnosti nakon zatvaranja biračkog mjesta, okončanja procesa brojanja i dostave glasačkog materijala općinskoj ili gradskoj izbornoj komisiji.

federalna.ba

Rast proizvođačkih cijena u Njemačkoj zabilježio je novi rekord u augustu, poguran cijenama energenata, pokazuju podaci koje je u utorak objavio Destatis.

Hrana je poskupjela 22,3 posto, uz skok cijena maslaca za 74,6 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. Proizvođačke cijene u Njemačkoj porasle su u kolovozu za 45,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, najviše od 1949. godine kada je njemački statistički ured počeo objavljivati podatke.

Porasle su i proizvođačke cijene neprerađenih biljnih ulja za 51,4 posto. Mlijeko i kafa bili su skuplji za trećinu, a meso bez peradi za četvrtinu nego u augustu 2021. Cijene namirnica i drugih proizvoda i usluga u Njemačkoj drastično su porasle, ali ni trenutačne cijene nisu veće od onih u BiH.

Pa je tako cijena kilograma banana nešto manje od 2 KM (u BiH oko 3 KM), kivi gotovo 0,60 KM (u BiH blizu 3 KM), čokolada Schogetten 1,15 KM (u BiH oko 1,60 KM), dok je mladi luk gotovo 1 KM, na akciji gotovo 0,80 KM (u BiH oko 1 KM), piše Večernji.ba.

Kilogram maslaca košta 9,16 eura (19 maraka), a u BiH 28 maraka. Treba napomenuti da akcije u Njemačkoj smanje mnogo više cijenu namirnica nego što je slučaj u Bosni i Hercegovini.

Cijena kruha u BiH porasla je više u odnosu na daleko razvijenije zemlje, što pokazuje podatak da je taj proizvod u Europskoj uniji u prosjeku 18 posto skuplji nego lani, dok domaći potrošači moraju izdvojiti čak 30 posto više novca za ovu osnovnu životnu namirnicu.

Prema podacima Statističke agencije EU-a Eurostat, kruh je u Europi skuplji nego ikada, kako kažu, prvenstveno zbog sukoba između Rusije i Ukrajine koji je poremetio globalna tržišta jer su te dvije zemlje glavni izvoznici žitarica.

Njihova analiza pokazuje da je u augustu ove godine cijena kruha u EU u prosjeku 18% viša nego u istom mjesecu lani. To je, kako kažu, ogromno povećanje u usporedbi s kolovozom 2021. godine kada je cijena kruha u prosjeku bila viša za svega tri posto u odnosu na august 2020. godine. Cijena najprodavanijeg, polubijelog kruha s marke je porasla na 1,30 KM.

Statističari su izračunali da je kilogram bijelog kruha u RS u julu ove godine u prosjeku koštao 2,95 maraka, što je za 0,70 KM skuplje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Usporedbe radi, stanovnici u RS za kilogram bijelog kruha u julu 2021. godine izdvajali su u prosjeku 2,25 KM, što je za svega devet feninga više u odnosu na prosječnu cijenu tog proizvoda u sedmom mjesecu 2020. godine.

Na godišnjoj razini hrana i bezalkoholni napici u Bosni i Hercegovini skuplji su za 24,7%, alkoholna pića i duhan za 2,5%, stanovanje i režijski izdaci za 15,4%, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 10,4%, zdravstvo za 1,6%, prijevoz 34,2%, komunikacije za 0,9%, rekreacija i kultura za 8,7%, obrazovanje za 0,8%, restorani i hoteli za 10,8% te ostala dobra i usluge za 6,4%.

Da bi četveročlana porodica u BiH kupila hranu za jedan mjesec i platila režijske troškove, potrebno joj je 2900 KM. Problem je što ovaj iznos ima i tendenciju rasta, a to znači da bi hrana u idućem razdoblju mogla biti još skuplja.

Životni standard za brojne bh. građane nikada nije bio lošiji. Napuniti potrošačku košaricu i priuštiti osnovne životne namirnice odavno je za veliki broj građana misaona imenica. Stručnjaci nemaju optimistične prognoze, naprotiv, smatraju da nas tek čeka teška ekonomska situacija uz novi porast kamatnih stopa i nova ekonomska usporavanja. Međutim, to nije sve. Zahvaljujući utjecaju snažnih europskih ekonomija na BiH prijeti nam i recesija.

radiosarajevo

Аko poslodavci budu u mogućnosti novčano mogu pomoći radnicima, poruka je Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Međutim, na terenu је i dalje mali broj kompanija kojе će svojim radnicima dati jednokratnu pomoć. Naši sagоvornici smatraju da je takva pomoć trebalo da bude sukcesivna, a da teškim poskupljenjima mogu pomoći samo dugoročna rješenja.

Ukoliko se poslodavac odluči isplatiti jednokratnu pomoć svojim radnicimima, u visini prosječne aprilske plate od skoro 1000 maraka, što je prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na 100 uposlenika mora izdvojiti 100 hiljada maraka.

Neki poslodavci ovakav udar neći moći iznijeti dok, s druge strane, ima kompanija koje su i prije ovog prijedloga našle rješenje za svoje radnike. Firma iz Teslića, koja se bavi obradom drveta, već je dva puta povećala plate svojim radnicima. Odricanjem dijela dobiti i povećanjem vlastitih proizvoda dali su dugoročnije rješenje radnicima.

“Mi smo ponovo, evo, za septembar pripremili paket povećanja plata koji je opet 10 posto, govorim o neto primanjima naših radnika, tako da mjere koje je Vlada donijela nismo koristili, a vjerovatno ćemo do kraja godine”, kaže Jasmin Kalabić, poslodavac iz Teslića.

Od samog početka odluka Vlade je naišla na osude poslodavaca, koji su smatrali da se takva pomoć treba isplatiti u više mjesečnih rata. Međutim, Federalno ministarstvo finansija dalo је jasnu instrukciju – pomoć je jednokratna, a zavisi od mogućnosti poslodavca i ona može biti u rasponu od 1 marke do 1080 maraka.

“Generalno, na terenu je mali broj poslodavaca koji je trenutno isplatio jednokratnu pomoć. Međutim, ono što je dobro, do kraja godine se planira iznos shodno i u kakvoj je finansijskoj mogućnosti poslodvac. Akumuliramo trenutna sredstva da iskoristimo što veću finansijsku mogućnost te jednokratne pomoći jer je planiramo isplatiti u jednom dijelu i nadam se da će to biti ovaj maksimalni iznos koji je i dat kako bi se popravio budžet naših uposlenika”, navodi Suad Ećo iz Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

Odgovore drugih kompanija kojima smo poslali upite, nismo dobili. Ekonomisti smatraju da je ovakva borba uzaludna, odluka Vlade nije sistemska, a rast troškova života se nastavlja.

“Država može svojim propisima oporezivanja rada da fiskalno opterećenje rada smanji jer činjenica je da je fiskalno opterećenje u državi iznad fiskalnog opterećenja regiona”, mišljenja je profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici Jasmin Halebić.

Smanjenje fiskalne obaveze značilo bi, u praksi, povećanje plata za 200 – 300 maraka, kažu naši sagovornici. A dok se vlada oslanja na jednokratnu pomoć i odgovornost prebacuje na poslodavce, zemlja i dalje grca u inflaciji. U maju su oboreni rekordi, stopa inflacije iznosila je 14,4 posto, što nas je dovelo na sami vrh u regionu.

bhrt