Category: BiH

  • Na Općim izborima u BiH 5.903 biračka mjesta, pravo glasa ima više od 3,3 miliona birača

    Na ukupno 5.903 biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini u nedjelju, 2. oktobra, mogućnost glasanja na Općim izborima imat će 3.368.666 birača podaci su Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

    U nedjelju, 2. oktobra, na izborni dan u Bosni Hercegovini biračka mjesta će biti otvorena za glasanje od sedam do 19 sati, a birači, pored ostalih mogućnosti, lokaciju svog biračkog mjesta mogu provjeriti i slanjem SMS poruke na broj 091 12 12 12.

    Da bi mogao glasati, birač na biračkom mjestu mora pokazati jedan od važećih dokumenata države Bosne i Hercegovine, a to su lična karta, vozačka dozvola ili pasoš.

    Sigurnosni štambilji

    Novosti na ovim izborima bitne za javnost, prije svega, za birače su te da je uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno 6.090 sigurnosnih ekoloških štambilja, za svako biračko mjesto po jedan. Sigurnosnim štambiljom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Štambilj će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored sigurnosnog štambilja s desne strane potpisuje se ovlašteno lice, odnosno član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića.

    Precizirane su odredbe koje se odnose na pomoć drugog lica. Da bi ostvario pravo pomoći drugog lica, birač mora dokazati predsjedniku biračkog odbora dokumentom izdatim od nadležnog organa da je slijep ili fizički nesposoban, dok nepismenost dokazuje upisanim XX ili praznom rubrikom u polju za potpis na identifikacionom dokumentu.

    Glasačka kabina/paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića.

    Inače, glasanje će se obavljati na 5.418 redovnih biračkih mjesta, putem 352 mobilna tima, bit će organizovano 105 biračkih mjesta za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, 21 biračko mjesto bit će u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u 15 država, te sedam biračkih mjesta u odsustvu/lično (raseljeni unutar BiH).

    Centralna izborna komisija BiH je 25. augusta godine donijela Odluku o zaključivanju i potvrđivanju izvoda iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine i objavljivanju broja birača za svaku izbornu jedinicu sa stanjem na dan 18. augusta godine u 24 sata.

    Prema navedenoj odluci 3.368.666 birača su upisana u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine. Broj redovnih birača je 3.277.490, broj birača koji glasaju putem pošte je 63.264, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 15.086, broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702, a broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 6.124.

    Od ukupnog broja birača 3.368.666, njih 14.222 se nalazi na izvodu i Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima.

    Na glasačkom listiću 127 političkih subjekata

    Ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija) za učešće na Općim izborima 2022. godine.

    Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a deset političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste.

    Dakle, ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata) će se naći na glasačkim listićima na Općim izborima u BiH zakazanim za 02. oktobar 2022. godine.

    Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti.

    Za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ovjereno je ukupno 10 kandidata, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 752 kandidata, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 1.230 kandidata, Narodna skupštinu Republike Srpske 1.429 kandidata, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske 31 kandidata, a skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine 3.806 kandidata.

    Bira se ukupno 518 članova sljedećih organa vlasti.

    Naime, biraju se tri člana Predsjedništva BiH, u Parlamentarnu skupštinu BiH ukupno 42 zastupnika – iz FBiH 28 (21 direktno i 7 kompenzacijski mandati), iz RS 14 (9 direktno i 5 kompenzacijski mandati), Predstavnički dom Parlament FBiH 98 zastupnika (73 direktno i 25 kompenzacijski mandati), Narodnu skupštinu RS 83 zastupnika (63 direktno i 20 kompenzacijski mandati), kao i predsjednik i dva potpredsjednika RS-a.

    U Kanton 1 (Unsko-sanski kanton) bira se 30, Kanton 2 (Posavski kanton) 21, Kanton 3 (Tuzlanski kanton) 35, Kanton 4 (Zeničko-dobojski kanton) 35, Kanton 5 (Bosanskopodrinjski kanton-Goražde) 25, Kanton 6 (Srednjobosanski Kanton) 30, Kanton 7 (Hercegovačko-neretvanski kanton) 30, Kanton 8 (Zapadnohercegovački kanton) 23, Kanton 9 (Kanton Sarajevo) 35 i Kanton 10 (Livanjski) 25.

    Na Općim izborima 2022. godine angažovano je više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije.

    Pored sedam članova Centralne izborne komisije BiH, tu je 58 stalnih i 37 privremenih službenika u Sekretarijatu Centralne izborne komisije BiH, 571 član u 143 općinske/gradske izborne komisije, 217 službenika u općinskim/gradskim centrima za birački spisak, te oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora, kao i oko 450 angažiranih službenika u Glavnom centru za brojanje.

    Približno 60.000 akreditiranih posmatrača

    Rad izborne administracije, proces glasanja i brojanja glasova nadzirat će oko 60.000 akreditiranih posmatrača. Najveći broj su posmatrači političkih subjekata koje akreditiraju općinske/gradske izborne komisije u Bosni i Hercegovini. Očekuje se da će ih biti akreditirano više od 50.000.

    Centralna izborna komisija BiH akreditira posmatrače udruženja građana iz BiH, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija i dijelom posmatrače političkih subjekata (samo one koji posmatraju rad CIK BiH i GCB).

    Na inicijativu Centralne izborne komisije BiH i Radne grupe za praćenje realizacije zadataka iz nadležnosti institucija i policijskih agencija u Bosni i Hercegovini vezanih za provođenje Općih izbora 2022. godine, koja je formirana od strane Ministarstva sigurnosti BiH, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH donio je 10. augusta odluku o formiranju Operativnog štaba akcije “Opći izbori 2022“ zaduženo za sigurnosni aspekt izbornog procesa u BiH.

    U Operativnom štabu akcije “Opći izbori 2022” su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH.

    U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od 07:00 sati i traje do zatvaranja biračkih mjesta.

    Izborna šutnja od subote u sedam do nedjelje u 19 sati

    Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam sati ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra.

    U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

    Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces. Procjena je da će Opći izbori u Bosni i Hercegovini koštati 12.528.000 KM.

    Od toga su najveći izdaci za naknade članovima i zamjenicima članova biračkih odbora u iznosu od oko 6.795.000 KM, za nabavku papira i štampanje glasačkih listića 1.500.000 KM i poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1.270.000 KM.

  • CIK BiH uvodi historijsku novost: Bit će aktiviran 24-satni TV kanal Opći izbori

    CIK BiH uvodi historijsku novost: Bit će aktiviran 24-satni TV kanal Opći izbori

    Centralna izborna komisija održala je u Sarajevu konferenciju za novinare povodom 2. oktobra, tačnije – dana kada će se održati izbori.

    Za izbore, ovjereno je 145 političkih subjekata, 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.

    “Međutim, na glasačkom listiću će se naći 127 subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10 nema ovjerene kandidatske liste”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a.

    Ovjereno je i nalazi se na listama imena 7.258 kandidata, a 3.368.666 birača je upisano u centralne spiskove za izbore.

    “CIK odbacuje svaku vrstu dezinformacija o pripremama za navodnu izbornu krađu”, poručio je Arnautović.

    Više od 60.000 posmatarča će nadzirati izbore, a najviše njih će biti predstavnici političkih stranaka, tačnije pretpostavlja se da će ih biti više od 50.000.

    Izbori u BiH će koštati 12 miliona i 528 hiljada KM, prema procjenama. Od toga, najviše se izdvaja za naknade biračkih odbora, nabavku glasačkih listića te poštanski troškovi slanja listića”, objasnio je Arnautović.

    Najavio je i kako prvi put u historiji CIK-a biti aktiviran u nedjelju 24-satni TV kanal Opći izbori.

    “Svi mediji imaju odobrenje za korištenje tog sadržaja”, dodao je Arnautović.

    Izborna šutnja traje od subote, 1. oktobra u sedam sati do 2. oktobra, do 19 sati.

    “Zabranjeno je političkim subjektima u tom periodu učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a i izvještavanje medijima o bilo kakvoj kampanji”, rekao je Arnautović.

    Biračka mjesta će u nedjelju biti otvorena u nedjelju ujutru u 7 sati, a zatvorena u 19 sati.

    “Iskoristite svoje demokratsko pravo i glasajte”, poručio je Arnautović.

  • Mobilizuje se dijaspora za glasanje: Stotinu autobusa stiže u BiH

    Mobilizuje se dijaspora za glasanje: Stotinu autobusa stiže u BiH

    Za predstojeće Opće izbore u BiH upisano je 69.979 glasača koji žive u inostranstvu. Ove godine prvi put bh. građani organizovano dolaze iz dijaspore u BiH da glasaju na biračkom mjestu na kojem su registrovani.

    – Malo mi je neugodno davati izjave za nešto što se podrazumijeva. Svaki uspješni građanin Bosne i Hercegovine iz dijaspore, koji za sebe kaže da mu je stalo do domovine i da mu je domovina u srcu, trebao bi dati doprinos prema svojim mogućnostima“, kaže Nihad Prošić, privrednik iz Stuttgarta, vlasnik kompanija “Prosic GmbH” koji se uključio u akciju besplatnog prevoza državljana BiH koji žive i rade u Njemačkoj na predstojeće izbore u BiH, piše DW.

    Na raspolaganje je stavio 13 autobusa jer, kako kaže za DW: “ne pristajem na to da slušam, a kamoli da govorim kako “ne valja ovo” i “kako ne valja ono”, pa ispada da ništa ne valja u našoj zemlji. Zato sam se opredijelio da djelujem u onome, u čemu smatram da sam dobar. Želim znati da sam dao doprinos našoj domovini, da sam poduzeo nešto, da se nisam predao općoj letargiji i da nisam od onih koji stalno kritikuju, a ništa ne doprinose”.

    “Nećemo ostaviti patriote na cjedilu”

    Admir Bešić, privrednik iz Štutgarta i vlasnik kompanije “Besic GmbH Abbruch Entkernung” je za organizovani prijevoz birača u RS donirao 20.000 eura.

    – Mi često znamo biti razočarani prilikama u našoj zemlji, pa i ljuti na to šta se događa, na tu neku situaciju da se ne mičemo sa mjesta. Ali vi ne možete da se borite protiv sebe. Volim svoju zemlju i volim da tu ljubav dijelim sa drugima. Ta ljubav u nama je važnija od bilo kakve ljutnje. Mi nećemo ostaviti našu domovinu i patriote u njoj da se bore sami – poručio je.

    Bešić je u intervjuu za DW također rekao da želi podržati probosanske stranke i da mu je bitno da ima garancije “da ovo nisu nikakve muljaže i zloupotrebe”.

    – Mislim da bi domovina mogla dobiti puno više od dijaspore da nema zloupotreba. Naši uspješni ljudi u dijaspori žele ulagati u svoju zemlju i pomoći joj, ali kada se povjerenje izigra onda vi imate čitav niz razočaranja koja se množe i onda na kraju se širi ta neka fama da se ne isplati ulagati i da je to nemoguće. Naravno da je moguće, samo treba naći prave ljude, poštene ljude – kaže Bešić.

    100 autobusa na putu za BiH

    Takvi ljudi se mogu pronaći u političkim strankama koje učestvuju na izborima. Međutim, za njih je potrebno glasati. Adis Tanović, predsjednik Centra za dijasporu “Mreža” koji je organizator prevoza glasača u BiH, kaže da “Mreža” nije udruženje koje se specijalizovano bavi registracijom birača u dijaspori.

    – Mi smo udruženje koje se bavi dijasporom, njihovim općim potrebama i uspostavljanjem odnosa između dijaspore i domovine. Ovo je bio samo jedan mali segment našeg rada. Mi smo se okupili da motivišemo naše ljude u dijaspori da izađu i podrže probosansku listu i na taj način ne pristanu na rezultate etničkog čišćenja – kaže on.

    Kaže da je na raspolaganju stotinu autobusa.

    – Niko neće biti odbijen ako mu je cilj da 1. oktobra krene u manji bh. entitet na glasanje te da se vrati 3. oktobra. Zove nas veliki broj ljudi iz Federacije BiH koji bi željeli da glasaju, ali to nažalost nije moguće jer mi smo dogovarali isključivo RS. Naši povratnici i njihova dobrobit i zaštita kvalitete života putem povećanja kapaciteta političkog zastupanja naš je prioritet svih prioriteta – rekao je.

    Da li neka politička partija stoji iza ove akcije i da li ima uticaja na birače, pitanje je koje se nameće.

    – Ne ulazimo u to ko je na listama, niti se bavimo kadrovskim sadržajem lista. Na nama je bilo da motivišemo ljude da se u ime domovine registruju i izađu na izbore. Na glasačima je da izaberu za koga će glasati, to je njihov slobodan demokratski izbor u kojeg se ne smije dirati. Da bilo ko pokuša nešto takvo mi bismo bili prvi da ga u tome zaustavimo – kategoričan je Tanović.

    Prevoz i unutar Njemačke

    Ove godine bh. dijaspora u Njemačkoj je uložila veliki trud da na izbore izađe što više birača. Grupa volontera iz Dortmunda, okupljena oko Mehmeda Valjevca, građanima je pomagala oko registracije za glasanje putem pošte, a organizovan je i prevoz do konzulata u Frankfurtu za one koji nisu glasali putem pošte.

    Iz Centralne izborne komisije BiH je navedeno da je zbog zloupotreba prilikom prijavljivanja za glasanje putem pošte uvedeno da se za registraciju priloži zvanična potvrda o mjestu boravka u inostranstvu. Jovan Kalaba, član Centralne izborne komisije BiH je za bh. medije izjavio da “Svi građani koji žive u inostranstvu i na dan izbora dođu u mjesto prebivališta u BiH, mogu da glasaju na nepotvrđenim glasačkim listićima. Ti glasački listići se broje u glavnom centru za prebrojavanje, tako da nema mogućnosti da neko glasa i putem pošte i na nepotvrđenom glasačkom listiću”.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Islamic Relief BiH objavljuje javni poziv za dodjelu poljoprivrednih dobara, stoke i peradi

    Islamic Relief BiH objavljuje javni poziv za dodjelu poljoprivrednih dobara, stoke i peradi

     

    Islamic Relief BiH objavljuje javni poziv za dodjelu plastenika, krava, ovaca i peradi.

    Javni poziv je namijenjen prvenstveno ugroženom stanovništvu i ima za cilj socijalno i ekonomski osnažiti domaćinstva, te podstaći domaću proizvodnju i trgovinu.

    Prednost imaju osobe nepovoljnog socijalno-ekonomskog položaja: korisnici socijalne pomoći, domaćinstva s jednim ili više nezaposlenih članova porodice, višečlane porodice sa malim primanjima, jednoroditeljske porodice, povratničke porodice ili raseljena lica, osobe sa posebnim potrebama i njihove porodice i druge grupe stanovništva u riziku.

    Aplikanti (isključivo fizička lica) se na javni poziv mogu prijaviti samo ukoliko imaju prebivalište u sljedećim kantonima ili regijama Bosne i Hercegovine:

    • Tuzlanski kanton,

    • Unsko-sanski kanton,

    • Zeničko-dobojski kanton,

    • Srednjobosanski kanton,

    • Bosansko-podrinjski kanton,

    • Hercegovačko-neretvanski kanton,

    • Kanton 10,

    • Regija Bijeljina (Bijeljina, Bratunac, Vlasenica, Zvornik, Lopare, Milići, Osmaci,

    Srebrenica, Ugljevik i Šekovići),

    • Regija Istočno Sarajevo (Višegrad, Novo Goražde, Pale, Rogatica, Rudo, Sokolac,

    Istočna Ilidža, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo, Han Pijesak i Trnovo).

    Aplikanti se mogu prijaviti po sljedećim LOT-ovima:

    · LOT 1: Dodjela 40 plastenika veličine 150m2, uz sjemena kultura pogodnih za uzgoj u plasteniku

    · LOT 2: Dodjela 36 komada peradi

    · LOT 3: Dodjela krava

    · LOT 4: Dodjela ovaca

    Javni poziv otvoren je do petka, 14.10.2022. godine. Aplikacije poslane nakon predviđenog roka neće biti uzete u razmatranje.

    Aktivnost se realizira uz podršku Islamic Relief Kanada, a u okviru inicijative Realizacija obrazovnih i poljoprivrednih potencijala u Bosni i Hercegovini.

    Detalje javnog poziva uključujući način prijave i neophodnu dokumentaciju možete pronaći na sljedećem linku.

    izvor: klix.ba

  • Vijeće ministara dozvolilo ponovo izvoz ogrjevnog drveta, tona peleta u BiH skočila na hiljadu maraka!

    Vijeće ministara dozvolilo ponovo izvoz ogrjevnog drveta, tona peleta u BiH skočila na hiljadu maraka!

    Prvi šleperi ogrjevnog drveta iz Bosne i Hercegovine otišli su u evropske zemlje, nakon što je iz nove odluke o zabrani izvoza oblovine i proizvoda od drva izuzet taj energent.

    Na vanrednoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara BiH u utorak je donijelo novu odluku o zabrani izvoza određenih šumskih sortimenata i proizvoda od drva do 31. oktobra.

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je za Glas Srpske da nova odluka znači da na snazi ostaje zabrana izvoza oblovine, peleta i briketa, dok je izvoz ogrjevnog drveta odobren.

     

    – Primarno smo vodili računa o potrebama građana zbog nadolazeće zime. Također, ovo je realan pristup u skladu s potrebama tržišta – izjavio je Košarac.

    Podizanje rampe za ogrjevno drvo pozdravili su proizvođači koji uvelike spremaju pošiljke za Evropu. Predsjednik Udruženja drvoprerađivača drvnih sortimenata niže vrijednosti RS-a Đorđe Brkić rekao je za Glas Srpske da im je Vlada RS-a izašla ususret sagledavši stanje i utvrdivši koliko im robe propada na lagerima.

    Najnovija odluka Vijeća ministara BiH donijela je velike probleme jer se sada ne može kontrolisati ni tržište u BiH, kazao nam je Muhamed Helać, menadžer Drvosječe, koji ogrjevno drvo, ugalj, brikete prodaje u cijeloj Bosni i Hercegovini.

    – Ogrjevno drvo je i sirovina za proizvodnju peleta i briketa i sada smo došli u situaciju da nam opet fali osnovna sirovina za ove energente. Zbog toga cijena peleta ovih dana ponovo raste i premašila je 1.000 maraka po toni! Porasla je i cijena iscijepanog drveta na 165 maraka i prije desetak dana bila je 148 maraka po kubnom metru. Nakon dozvoljenog izvoza ogrjevnog drveta do pojeftinjenja ogrjeva ni slučajno neće doći i već se povećavaju cijene. Naša firma više ne prodaje pelet jer nam fabrike nude tonu peleta za 950 maraka i to je cijena bez prijevoza do našeg skladišta, a kasnije i do kupca. Kada se uračuna i prijevoz, tona peleta bi premašila hiljadu maraka i zato smo pelet izbacili iz prodaje – kaže Helać.

    Građani umjesto peleta kupuju mrki ugalj po cijeni 285 maraka za tonu i lignit po toni za 195 maraka.

    – Ogrjevno drvo nabavljamo iz državnih šumarstava Federacije BiH jer firme iz Federacije BiH ne mogu nabavljati ogrjev iz entiteta Republika Srpska zato što je na snazi odluka Vlade RS-a da se ogrjev ne smije prodavati u Federaciji BiH. Za sada imamo dovoljno.

    izvor: faktor.ba

  • I danas sa kišom

    I danas sa kišom

    Danas se u našoj zemlji očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne se očekuju pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 11 do 16, na jugu do 19, a dnevna od 18 do 24 °C. U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom u jutarnjim satima. Jutarnja temperatura oko 12, a dnevna oko 20 °C.

  • Andrej Gajić imenovan za Počasnog ambasadora Mediteranske obale

    Andrej Gajić imenovan za Počasnog ambasadora Mediteranske obale

    Andrej A. Gajić, mladi bh naučnik i istraživač koji trenutno živi i radi u Valoni u Albaniji, imenovan je za Počasnog ambasadora Mediteranske obale.

    Doprinos nauci

    Ovo priznanje Gajiću je dodijelila Barselonska konvencija, čije su potpisnice 22 zemlje sa obala Sredozemnog mora. Počasnom ambasadoru dodijeljeno je na završnoj konferenciji „Programa upravljanja obalnim područjem BiH (CAMP BH)“ i obilježavanju Dana Mediteranske obale u Neumu.

    – Kao Ambasador Mediteranskog mora zagovarat ću naučno utemeljeno i klimatski pametno očuvanje vrsta, koje možemo postići kroz regionalno jedinstvene dugoročne konzervacije in-situ. Zagovarat ću značaj novih spoznaja o vrstama koje su ocijenjene kao nedovoljno poznate na IUCN listama, te značajnom proširenju zaštićenih područja i njihovom kvalitetnijem menadžmentu. Svoja ću istraživanja usredotočiti na razumijevanje iznimno rijetkih i vrlo ugroženih ajkula i raža u južnom Jadranu, njihovih ključnih staništa i naravno ugroženosti. Sa stečenim spoznajama nadam se da ćemo moći predložiti bolje regionalne mjere za zaštitu – kazao je Gajić na svečanosti dodjele priznanja.

    Međunarodni ekspert, rođen u Jajcu a odrastao u Gradišci i Bugojnu, višestruko je nagrađivan zbog svog doprinosa istraživanjima i zaštiti eko sistema i ugroženih vrsta morskih pasa i raža, a posebno je vezan za Neum, kao jedini dio mora koji pripada BiH, gdje je i započeo karijeru.

    – Sproveo je brojna naučna istraživanja koja su rezultirala originalnim podacima o brojnim značajnim vrstama, te dala preporuke za njihovu zaštitu. Andrej aktivno radi na edukacijama i redovno sarađuje sa lokalnom zajednicom. U njemu vidimo trajnog naučnog saradnika u svim aktivnostima kada je u pitanju zaštita morskog i obalnog područja BiH, odnosno Neuma, koji tako dobro poznaje i uvijek mu se rado vraća – kazao jeJosip Njavro, koordinator Programa upravljanja obalnim područjem (CAMP) BiH i pomoćnik načelnika općine Neum.

    Prema riječima Senada Oprašića, člana biroa Barcelonske konvencije, nagrada je dodijeljena kao priznanje za ukupan Andrejev doprinos nauci.

    – U Jadranskom moru, kao i ostatku Sredozemlja, te za značajan doprinos koji je dao u dopunama odredaba Barcelonske konvencije, te Aneksa II njenog Protokola. U ovom trenutku važno je naglasiti da je upravo Andrej odigrao i ključnu ulogu u razvoju biologije mora u Bosni i Hercegovini, koja je prethodno bila potpuno zanemarena – istakao je Oprašić.

    Impresivna biografija

    Andrej A. Gajić je naučnik, autor, predavač, podvodni istraživač, ROV pilot i padobranac. Njegove studije bazirane su na boljem razumijevanju uticaja zagađenja na razvoj bolesti morskih pasa i raža, te uspostavi njihove dugoročne zaštite.

    Većinu svoje karijere posvetio je radu na lokalnom nivou i razvoju biologije mora u Bosni i Hercegovini, za što je dobio Posebno vladino priznanje za izvanredne naučne rezultate (2021), National Geographic EC Leadership nagradu (2020), te je proglašen za Osobu godine (2019).

    Objavio je više od 70 naučnih tekstova i dvije knjige, a predavao u više od 75 država. Poznat je po svojim višestrukim angažmanima kao vodeći znanstvenik pri National Geographic (Wasghington, D.C.) i Discovery Channel (New York), a osnivač je i direktor Sharklab ADRIA – Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju.

  • CIK izrekao  prvu sankciju zbog trgovine biračkim mjestima

    CIK izrekao prvu sankciju zbog trgovine biračkim mjestima

    Centralna izborna komsija (CIK) Bosne i Hercegovine izrekla je prvu sankciju zbog trgovine biračkim mjestima, i to po 4.000 KM za SNSD i SDA te 1.000 KM kazne za Ademira Alibašića kojem je zabranjen rad na biračkom mjestu na period od četiri godine.

    U prijavi koju je CIK dobio od nevladine organizacije Koalicija “Pod lupom”, a koja se odnosi na birački odbor u biračkom mjestu u Jablanici, navedeno je da je Ademir Alibašić bio kandidat SDA 2016. godine, a da je u ime SNSD-a imenovan za predsjednika biračkog odbora.

    Utvrđeno je da je prihvatio dužnost člana biračkog odbora ispred SNSD-a, u tom momentu je bio član SDA. Stekli su se uvjeti da je riječ o trgovini biračkim mjestima na način da je SNSD, koji nema ni općinske odbore u Jablanici niti kandidate, ali se prijavio za člana biračkog odbora po osnovu kandidature za člana Predsjedništva, dozvolio ovom kandidatu ispred SDA da bude u njihovo ime član biračkog odbora – rečeno je na sjednici CIK-a održanoj u utorak.

    Donesena je odluka da je SNSD, s ciljem pogodovanja drugom političkom subjektu, SDA, zloupotrijebila zakonsko pravo na učešće u radu biračkog odbora, čime je prekršena odredba Izbornog zakona BiH.

    Izriče se kazna od 4.000 KM za SNSD, 4.000 KM za SDA, a Ademiru Alibašiću, predsjedniku biračkog odbora 1.000 KM i zabrana angažovanja za rad na biračkom mjestu četiri godine – navedeno je na sjednici CIK-a koji je naložio da se imenuje neko drugi u birački odbor na prijedlog Općinske izborne komisije Jablanica.

     

    Izvor: podlupom.org

  • Tuzla dobija Kuću bosanskog jezika

    Tuzla dobija Kuću bosanskog jezika

     

    Grad Tuzla godinama radi na očuvanju kulturno – historijskog naslijeđa Tuzle i BiH. Te potencijale koristi u funkciji razvoja turizma, poboljšanja imidža grada ali u Gradskoj upravi smatraju da se svi moraju više potruditi da zaštite zajedničko naslijeđe. Posebno se to odnosi na bosanski jezik, koji je, između ostalog, i dokaz kontinuiteta bosansko – hercegovačke državnosti. Grad Tuzla spada u rijetke lokalne zajednice koje su to prepoznale.

    Podsjećamo, Grad je objavio nekoliko izdanja Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine, čiji autor je Muhamed Hevaija Uskufi.

    U centru grada će u četvrtak biti otvorena Kuća bosanskog jezika, posvećena Uskufiju. U ovoj kući će biti izloženi mnogi dokumenti koji svjedoče o kontinuitetu bosanskog jezika.

    Bosanski jezik je riznica zajedničkog naslijeđa, postoji od kad postoji Bosna, istakao je gradonačelnik Tuzle, Jasmin Imamović.

    izvor: bhstring.net

  • Na biroima 361.774 nezaposlenih, a poslodavci se suočavaju sa nedostatkom radnika!

     

    Krajem jula u BiH na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini bile su 361.774 osobe. Podaci o broju zaposlenih dostupni su za mjesec juni te je tada bila 839.531 osoba. – piše Patria

    Kada je riječ o FBiH krajem juna bilo je 538.279 registrovanih zaposlenih osoba, dok je broj nezaposlenih krajem jula iznosio 290.231 osoba.

    Među nezaposlenima u BiH je najviše NKV radnika 98.983, PKV-NSS 5.649, KV 113.697, VKV 1.124, SSS 103.081, VŠS 6.195, VSS 33.045.

    Kada je riječ o FBiH najveći broj nezaposlenih, prema evidenciji zavoda, je u Tuzlanskom kantonu 69.536 potom u Kantonu Sarajevo 56.119 i Zeničko-dobojskom kantonu 50.589. U Bosansko-podrinjskom kantonu registrovano je 2.932 od ukupnog broja osoba.

    Prema evidenciji u FBiH je tokom jula mjeseca izdato 212 radnih dozvola za strane državljane.

    Iako je prema evidenciji veliki broj nezaposlenih tržište rada ipak se suočava sa nedostatkom radne snage. Pitanje je koliko broj nezaposlenih odgovara stvarnom stanju, jer veliki broj ljudi radi nacrno, rade van BiH, ili su na biroima zbog zdravstvenog osiguranja.

    izvor: nap.ba