Category: BiH

U planinarskim društvima imaju vodiče

Predsjednik Planinarskog saveza FBiH Rasim Radonja kaže da je naročito u pandemiji porastao broj ljudi koji su izlazili u prirodu i na planinu. Mnogi su i zadržali te dobre navike te i dalje planinare, trče, penju se.

– Planina je lijepa, ali može biti i opasna. Zato pozivam sve, koji izlaze u planinu, da se učlane u neko od 112 planinarskih društava na području Federacije BiH. U planinarskim društvima imaju vodiče, učitelje planinarstva, gorske spasavaoce…, koji će ih uputiti u tajne planine ali i ukazati na opasnosti. Tamo ćete, kroz osnove škole planinarstva, steći neophodna znanja potrebna za sigurno kretanje po planinama, ponašanje i zaštitu prirode – kazao je.

Naglašavajući da je kretanje jedna od osnovnih funkcija i kao takva pogodna rekreacijska aktivnost za svakog čovjeka, Radonja podcrtava “i zato postanite planinar, podijelite sa nama ljubav prema planini”.

– Neka vam svrha planinarenja ne bude samo pogledati s vrha, to je puno više od toga. To je stil života, to je ljubav – naglasio je.

Radonja podsjeća da su planinari ljudi svih starosnih dobi, oba spola, svih rasa, socijalnih slojeva i drugih različitosti.

Naim Logić je savldao svjetski izazov

– Sve što ih “u civilizaciji” dijeli, u planini se poništava. Naša zajednička ljubav prema prirodi, jača je od svih podjela – naglasio je.

Radonja naglašava da u Bosni i Hercegovini trenutno, samo Planinarski savez Federacije Bosne i Hercegovine, broji 112 društava/članica sa više od 6.500 planinara. Planinarski savez je punopravni član mnogih međunarodnih asocijacija (UIAA, EUMA, BMU, IKAR CISA…).

– Planinari aktivnosti provode kroz više specijalnosti među kojima su alpinizam, speleologija, vodička služba, gorska služba spašavanja i druge. Kroz istoriju, dugu 130 godina, naši su članovi pronijeli zastavu širom evropskih i svjetskih gorja. U decenijama prošlog stoljeća, sa oskudnom opremom i infrastrukturom, to su bili lavovski poduhvati – kazao je.

Radonja ističe Naima Logića koji je savladao svjetski izazov tzv. “7 summits”, a zastava Bosne i Hercegovine tako se zaviorila na najvišim vrhovima svih sedam kontinenata na svijetu.

U okviru obilježavanja 130. godišnjice postojanja i rada održan je u septembru Slet planinara tj. godišnji susret planinara iz Bosne i Hercegovine i regiona. Svečarski susret, tu trodnevnu manifestaciju sa mnoštvom sadržaja, organizovao je Planinarsko društvo Budoželj iz Breze, koje slavi 70 godina postojanja. Održan je i Omladinski uspon na najvišu sarajevsku planinu Treskavicu, na vrh Mala Ćaba, a planiran je i masovni uspon na Maglić, najviši vrh BiH.

Kao kruna svih aktivnosti upriličena je akademija, u povodu 130 godina organizovanog planinarstva u Bosni i Hercegovini, a u Olimpijskom komitetu Bosne i Hercegovine okupili su se predstavnici članica Planinarskog saveza FBiH, međunarodnih asocijacija, medija i partneri.

U svečarskoj atmosferi družili su se, ali i evocirali sjećanja na djela koja su utkana u 130 godina postojanja organizovanog planinarstva u BiH. Tokom manifestacije upriličena je i dodjela plaketa u više kategorija, pojedincima i institucijama.

Počeci organiziranog planinarstva u Bosni i Hercegovini vezani su za period dolaska Austro-Ugarske monarhije u Bosnu i Hercegovinu, zahvaljujući povećanom turističkom i znanstvenom interesu. Obilazeći Bosnu i Hercegovinu, naučni i ostali radnici uočili su da osim privrednih postoje i resursi za razvoj turizma.

Planinarski savez Bosne i Hercegovine osnovan je 21. septembra 1892. godine na Osnivačkoj Skupštini ”Bosnich Herzegovinisher touristen verein in Sarajevo” (Bosanskohercegovački turistički klub ), u kancelariji Civilnog poglavara Zemlje Barona Brune Kutschere u prisustvu visokih Vladinih činovnika. Vladin savjetnik Vitez Lothar von Berks pročitao je, po Zemaljskoj vladi, odobrena pravila i taj dan se smatra početkom organizovanog planinarstva u Bosni i Hercegovini. Na Osnivačkoj skupštini je izabran i prvi predsjednik, Lothar von Berks, plemeniti vitez Malteškog reda.

Društvo planinara osnovano 1921. godine

Prva planinarska kuća u Bosni i Hercegovini bilo je sklonište na Trebeviću, otvoreno 1896. godine. Godine 1905. u Sarajevu je osnovano turističko društvo “Prijatelj prirode”. Bilo je to izrazito radničko društvo i prva planinarska organizacija u BiH.

Društvo planinara BiH osnovano je 1921. godine. To društvo preuzelo je imovinu Bosanskohercegovačkog turističkog kluba. Prvi registrirani alpinistički uspon u Bosni i Hercegovini bio je 1929. godine, kad su se Drago Schefer i Vojo Ilić popeli na Djevojačke stijene na Romaniji. Prva alpinistička sekcija osnovana je 1935. godine, pri turističkom društvu ‘Prijatelj prirode’.

Ekspanzija razvoja planinarstva uslijedila je nakon Drugog svjetskog rata, perioda kad su osnovana mnoga planinarska društva. Do 1974. godine osnovana su 43 planinarska društva, a do 1990. broj društava raste na 131. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu mnogi planinarski objekti su uništeni, a većina ih je obnovljena i izgrađena dobrovoljnim radom.

Konferencija za novinare povodom održavanja 18. manifestacije pod nazivom Dani o Allahovom Poslaniku “Selam, ya Resulallah“ održana je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a javnosti su predstavljeni ciljevi i očekivanja od ovog tradicionalnog projekta u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, kao i kalendar aktivnosti za 2022. godinu.

Manifestacija Dani o Allahovom Poslaniku “Selam, ya Resulallah“ ove godine se održava od 3. oktobra do 23. oktobra.

Novinarima se obratio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo Abdulgafar ef. Velić i istakao je da poruka ovogodišnje manifestacije zajedništvo i međusobno poštivanje, a moto je kur’anski ajet “Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu”.

– Bosanski muslimani s posebnim poštivanjem dočekuju mjesec u kojem je rođen posljednji Božiji poslanik. Iz tog dubokog poštivanja prema Muhammedu a.s. stoljećima se u našoj domovini u mjesecu rebiu-l-evvelu uče mevludi i organiziraju brojne aktivnosti, koje su vremenom postale prepoznatljivi vjerski običaji – rekao je Velić.

On je kazao da je mevlud jedan od najistaknutijih običaja bosanskih muslimana proistekao iz čiste ljubavi i poštivanja.

– Brojni naši pjesnici pisali pjesme o životu i značaju Muhammeda, a.s., pa i cjelokupan život posljednjeg Božijeg poslanika, od rođenja do smrti, opjevali u stihovima. U tom pogledu u narednih 20 dana u svim općinama našeg Medžlisa i brojnim većim džamijama učit ćemo mevlude. Organizirat ćemo i predavanja, tribine, okrugle stolove, promocije, izložbe, programe za mlade… – rekao je Velić.

Velić je naglasio da čuvanje zajedništva, saradnja i pomaganje spadaju u najistaknutije kur’anske poruke.

– Stoga, u danima koji su pred nama podsjećat ćemo vjernike na zajedništvo, međusobno pomaganje, da neumorno čine dobro, da se u dobru natječu, na zlo dobrim uzvraćaju, da se sa svakim na lijep način ophode, naređuju dobro, da se neznalica klone. Kroz ovu manifestaciju želimo poslati poruku da je vjera i osmijeh, da je vjera i uklanjanje smetnje na putu, da je vjera i lijep govor, i stid, i ljubav, i sadaka je vjera. Sve je to i put i sunnet posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda a.s. – zaključio je Velić.

Pomoćnik glavnog imama i koordinator projekta Malik ef. Šljivo predstavio je program ovogodišnje manifestacije i kazao da su sve informacije o programu i aktivnostima tokom manifestacije dostupne su na web i Facebook stranici MIZ Sarajevo i na plakatama postavljenim na oglasnim pločama sarajevskih džamija.

– Manifestaciju otvaramo prigodnim programom na platou ispred Baščaršijske džamije u ponedjeljak, 3. oktobra, sa početkom u 17.30 sati. Pripremljeno je ukupno 28 programskih sadržaja koji će biti realizirani u 21 danu, a u programu učestvuje više od 160 osoba iz Bosne i Hercegovine i Republike Turske – kaza je Šljivo.

Ističući kako se organizatori manifestacije vraćaju ustaljenom načinu održavanja aktivnosti kao što je to slučaj bio prije početka pandemije COVID-10, Šljivo je kazao da se nada dobrom odzivu publike, a da svi u BiH i dijaspori neke sadržaje mogu gledati i uživo na TV BIR-u i putem Facebook stranice MIZ Sarajevo.

Glavni ciljevi manifestacije “Dani o Allahovom Poslaniku – Selam, ya Resulallah” je doprinos afirmaciji kulture i tradicije naroda BiH, predstavljanje života Božijeg poslanika i podsticanje na primjenu njegovih univerzalnih poruka u savremenom dobu, promociji islamske umjetnosti s posebnim akcentom na umjetnost vezanu za Poslanika, podsticati na najljepše osjećaje ljubavi prema Stvoritelju i Poslaniku, doprinijeti razvijanju navika činjenja dobra kod djece i mladih i doprinijeti promociji lijepog u javnom prostoru, s naglaskom na lijepu riječ.

Pravo na zvanje hafiza ima osoba koja pravilno nauči Kur’an napamet i uspješno prouči cijeli Kur’an pred hafiskom komisijom najduže za 15 dana.

– Živimo zlatno doba hifza u našoj zemlji – ocijenio je Zijad Suljić, koji je obavljao poslove stručnog saradnika za hifz Kur’ana u Upravi za vjerske poslove Rijaseta.

Ističe da ovakvim rezultatima doprinosi, na prvom mjestu Božija odredba i pomoć, zatim kvalitetan rad imama i muallima u mektebima, vjeroučitelja u školama, ali i, u smislu stručnosti, i rad profesora kiraeta u medresama i islamskim fakultetima koji kao muhafizi svakodnevno rade u oblasti hifza.

– Također, u posljednjih nekoliko godina, škole hifza i rad voditelja tih škola u našim gradovima daju rezultate. Vođeni našom IZ, u posljednjih 30 godina, među najvećim iskoracima i uspjesima koje učinismo jeste i uspjeh u ovoj oblasti – kazao je Suljić.

Od ukupno 588 hafiza u 30 godina, 397 je muškaraca i 191 žena.

– Želim naglasiti da je godina koja je iza nas, 2021. godina, za sada rekordna godina po broju novih hafiza. U 2021. godini, pred Komisijom Rijaseta, hifz je položilo 60 hafiza, 29 muških i 31 ženska osoba. Današnje stanje i situacija u pogledu hifza i kiraeta u Bosni i Hercegovini veoma je dobra, ne samo u kvalitetu učenja, već i u većem broju kandidata koji uče i onih koji stignu do samog hafiskog ispita – naveo je Suljić.

Iako titulu hafiza ili hafize uglavnom stječu osobe mlađe životne dobi, u posljednje vrijeme svjedoči se i češćim iznenađenjima.

– Novim hafizima postaju i osobe starije životne dobi, pa tako imamo čestitog imama Nurija-ef. Čikarića koji je nedavno pred Komisijom Rijaseta položio hifz u 62. godini života. Najmlađi hafiz je Davud Zećo iz Sarajeva, rođen 17. augusta 2009. godine. Hifz je položio 16. jula 2022. godine, dakle sa nepunih 13 godina. Ovo su dokazi da za učenje hifza nema granica – istaknuo je Suljić.

U cilju popularizacije i afirmacije hifza, Islamska zajednica pomaže ovaj proces kroz svoj Fond Bejtul-mal.

– Islamska zajednica je preuzela obavezu da za sve buduće hafize u procesu stjecanja diplome hafiza obezbijedi troškove boravka u Sarajevu tokom polaganja ispita, hranu, troškove Komisije, te hedije hafizu i muhaffizu – kazao je Suljić.

Dodao je da Islamska zajednica organizira i takmičenje u hifzu Kur’ana Časnog na državnom nivou, te da najbolji s ovoga takmičenja predstavljaju Islamsku zajednicu na međunarodnim takmičenjima.

– Naši hafizi i hafize postižu zapažene rezultate na mnogim međunarodnim takmičenjima. U cilju razmjene iskustava u učenju hifza i povezivanja muslimana Evrope i širenja bratskih veza, Islamska zajednica organizira i Međunarodno takmičenje u Sarajevu. Povodom okončanja hifza za kandidate organiziramo i svečanost dodjele prestižne diplome. Također, organiziramo i promociju novih hafiza – naveo je Suljić.

Poručio je da je odnos prema Kur’anu najvažnije pitanje u životu muslimanske ličnosti “jer je Kur’an poslanica putem koje se Allah obraća svakom muslimanu pojedinačno”.

– Kur’an jeste jednom zasvagda dat kao cjelovita Božija Riječ, ali razumijevanje i tumačenje Kur’ana nije jednom zauvijek zapečaćeno. Današnji muslimani moraju znati da svako novo tumačenje Kur’ana znači i djelotvorno tumačenje svijeta i priskrbljivanje dostojanstvenog mjesta u njemu. Kur’an je univerzalna knjiga, i muslimani se moraju univerzalno baviti, ne samo Kur’anom, nego i svijetom, ovim svijetom, usprkos svim teškoćama koje se pritom javljaju. Svako novo padanje rodne kiše zbiva se iz drukčije raspoređenih oblaka istoga neba – naglasio je Suljić.