Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Koalicija “Pod lupom”: Imamo najgoru izlaznost od 2004. godine

    Koalicija “Pod lupom”: Imamo najgoru izlaznost od 2004. godine

    Koalicija “Pod lupom” danas je održana konferenciju za medije na kojoj su se obratili Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose sa javnostima i medijima (PR), Dario Jovanović, projekt menadžer.

    – Koalicija Pod lupom očekuje da se sve nepravilnosti, posebno one koje imaju elemente krivičnog djela što hitnije istraže kako bi iskoristio integritet Izbornog procesa te glasova birača te pozdravlja aktivnije učešće tužilaštava i Izborne administracije u suočavanju s problemima koje imamo u Izbornom procesu. Ukoliko moramo sumirati čitav izborni dan jučer, možemo govoriti o dvije dobre, dvije loše stvari. Dobre stvari su da su tehnička unaprijeđenja zaista dovela do boljeg izbornog dana. Određene nepravilnosti koje se i dalje nažalost pojavljuju, pojavljuju se u manjem broju slučajeva, osjetno manjem broju slučajeva između 20 i 30 posto manje nego na prethodnim izborima – rekao je Jovanović.

    Dodao je da je druga dobra stvar što CIK u svojim nastupima zaista pokušava javnosti predstaviti transparentno sve probleme što je veliki napredak i promjena u odnosu na stanje koje su zatekli 2014. godine kada je CIK manje-više pokušavala ignorisati, kako on kaže, probleme i neki način se osjećala prozvanom za ono što politički subjekti i njihovi predstavnici rade na terenu u vidu kršenja Izbornog procesa i krađe glasova birača.

    Između ostalog, on navodi da postoje i dvije loše stvari. Prva je vezana za izlaznost.

    – Imamo najgoru izlaznost od 2006. godine. Tačnije 2006. godine je bila veća, odnosno 2004. godine na izborima. To je i niža čak izlaznost za 1 posto otprilike 1 posto u odnosu na pandemijsku godinu kada su izbori održani znamo i svi u kakvim uslovima. To je jasna poruka političkim subjektima, prvo da mi nemamo ljudi. Mi smo prvi u Evropi po odlasku mladih u Evropi – kazao je on.

    Dodao je da je druga loša stvar jer i dalje postoje nepravlinosti koje nisu spriječene.

    – Ono što je obilježilo ove izbore su i birački odbori. Mislim da po prvi put građani na neki način razumiju šta je problem, jer veliki broj njih nam je prijavljivao trgovine u mjesnim biračkim odborima. Veliki broj njih je i putem društvenih mreža na druge načine, dovodio tu priču do apsurda, pokušao ukazati na taj način na ovaj problem. Koalicija „Pod lupom“ obrađivala je i rezultate za člana Predsjedništva BiH na statistički reprezentativnom uzorku biračkih mjesta – kazao je on.

    • Dario Jovanović: U 23 općine je zabilježen slučaj očigledno pogrešnog pakovanja materijala od strane biračkih odbora

      Dario Jovanović: U 23 općine je zabilježen slučaj očigledno pogrešnog pakovanja materijala od strane biračkih odbora

      FOTO: PRINTSCREEN

    Dodao je da je izlaznost bila 50,3 posto.

    – U pet općina i gradova svi članovi lokalnih i izbornih komisija nisu bili u prostorijama lokalne izborne komisije tokom noći. U 36 posto slučajeva pretežno svi članovi biračkog odbora su donosili materijale – kazao je Jovanović.

    Dodao je da su se u 6 općina i gradova stvarale velike gužve prilikom primopredaje materijala.

    – U 23 općine je zabilježen slučaj očigledno pogrešnog pakovanja materijala od strane biračkih odbora, a u tri općine zabilježena su oštećenja koja mogu ukazivati na to da je neko otvarao glasački materijal. Napominjem da su to rezultati koji su zaprimani jutros do 6 sati. Još uvijek se obrađuju – tvrdi on.

    Istakao je da je u 6 lokalnih komisija priložen prigovor na njihov rad, a u 85 posto slučajeva nije bilo ponovnog brojanja, dok tamo gdje je bilo ponovnog brojanja većinom je to rađeno od strane biračkih odbora.

    Pogrešno pakovanje

    U tri općine/grada zabilježena su oštećenja koja mogu ukazivati na to da je neko otvarao glasački materijal. To se može odnositi na to da npr. nema pečata na vreći, pečati su labavi ili pečati se razlikuju od standardnih koji su na svim ostalim vrećama i sl.

    U 88 posto slučajeva, predstavnici lokalnih izbornih komisija su radili standardnu provjeru materijala koji se predaje. U deset općina/gradova posmatrači su zabilježili da se ova procedura uglavnom poštuje.

    U 18 općina/gradova, predstavnici LIK-a su otvarali vreće sa ciljem otklanjanja grešaka u obrascima ili pakovanju materijala.

    Najčešće greške i/ili problemi koji se javljaju pri primopredaji biračkog materijala sa biračkih mjesta su: nezapečaćene vreće ili pogrešno pakovanje (29 posto slučajeva), greške ili pogrešno popunjeni obrasci (19 posto  slučajeva). U 46 posto slučajeva nije bilo problema pri primopredaju biračkog materijala, a 6 posto  slučajeva otpada na neke druge probleme.

    U 22 općine/grada operateri koji unose podatke u JIIS nalaze na istoj lokaciji gdje se zaprima materijal. Posmatrači su naveli da u dvije općine/grada operateri nisu dobro obučeni za unos podataka, odnosno javljaju se poteškoće pri korištenju JIIS-a. Najčešći problemi prilikom unosa podataka u JIIS su da sistem pravi probleme pri unosu (12 posto slučajeva) i da operateri prave greške pri unosu (5 posto slučajeva). U 70 posto slučajeva nije bilo problema pri unosi, a ostali slučajevi se odnose na neke druge probleme. U 75 posto slučajeva kontrolor izbornih rezultata vršio je nadzor nad operaterima koji unose podatke u JIIS. U 23 posto slučajeva, posmatrači su izvjestili da kontrolori uglavnom vrše nadzor, uz par izuzetaka.

    Posmatrači su ocijenili rad i aktivnosti lokalnih izbornih komisija na sljedeće načine: odličan u 62 posto slučajeva, vrlo dobar u 27 posto slučajeva, rad nekolicine lokalnih izbornih komisija je ocijenjen kao dobar ili zadovoljavajući, dok rad nijednog LIK-a nije ocijenjen kao loš.

    • Hasan Kamenjaković: Brojne nepravilnosti

      Hasan Kamenjaković: Brojne nepravilnosti

      FOTO: PRINTSCREEN

    Obrazac brojnog stanja

    Hasan Kamenjaković rekao je da nepravilnosti kod pakovanja izbornog materijala zabilježene su 26 biračkih mjesta.

    – Svi članovi biračkog odbora nisu potpisali obrazac brojnog stanja, obrasce sa zbirnim brojem rezultata na devet biračkih mjesta. Na 20 biračkih mjesta nije izvješena žuta kopija Obrasca sa zbirnim rezultatima. Na 25 biračka mjesta posmatrači su iskusili neku vrstu pritiska prilikom njihovog rada – kazao je on.

    avaz.ba

  • Šta je Schmidt nametnuo: Kako je deblokirao Federaciju i da li je izašao u susret HDZ-u

    Šta je Schmidt nametnuo: Kako je deblokirao Federaciju i da li je izašao u susret HDZ-u

    Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt sinoć, u izbornoj noći nametnuo je izmjene izbornog zakona, ali i Ustav FBiH koje su dugo gušile političke procese u BiH. Sudeći prema prvim reakcijama niko od političkih aktera nije zadovoljan.

    Schmidt je pak mudro iskoristio izbornu noć i povukao poteze kojim je pomjerio stvari s mrtve tačke. Političari iz Sarajeva su poručili da je Schmidt dao više prostora HDZ-u kroz povećanje broja delegata u Dom naroda, odnosno dizanjem praga na 11 potrebnih glasova za donošenje odluke u Klubu jednog naroda.

    S druge strane iz HDZ-a također nisu zadovoljni te ove izmjene nazivaju kozemtičkim.

    Šta je Schmidt uradio

    • Dom naroda sada će imati 80 delegata, umjesto dosadašnjih 56. Klubovi konstitutivnih naroda sada će imati po 23, umjesto po 17 delegata.
    • Prvi put će i Ostalih iz svih kantona biti predstavljeni u Domu naroda jer se broj delegata u Klubu Ostalih sa 7 povećava na 11. Na ovaj način Schmidt je pokušao “riješiti” pitanje iz presude “Ljubić”.
    • Dati su rokovi i sada kantonalne skupštine ni po Ustavu FBiH neće moći blokirati delegiranje delegata u Dom naroda. Ukoliko to budu radili, CIK će popuniti nedostajuće delegate.
    • Za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH također je dat rok, pa će za nominovanje kandidata prvo biti potrebno 11 glasova u svakom klubu. Ukoliko se to ne dogodi onda će u narednom krugu u roku od nešto više od mjesec dana biti potrebno sedam glasova, a nakon 55 dana bit će potrebna svega četiri glasa.
    • Skraćen je, odnosno ograničen set pitanja koja definišu šta je to vitalni nacionalni interes, čime se sprječava neograničena zloupotreba vitalnog interesa.
    • Ustavni sud FBiH će birati članove Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interes aiz reda sudija tog suda

    Odluka o izmjeni Izbornog zakona BiH

    Kako je Schmidt deblokirao Federaciju BiH. Izmjenom izbornog zakona više nije stranka, kao što je HDZ u prošlommandatu, neće moći blokirati formiranje vlade u FBiH. Kako? Schmidtovom izmjenom kroz povećanje broja delegata u Dom naroda FBiH sa 17 na 23 u svakom klubu konstitutivnih naroda te povećanjem broja delegata u klubu Ostalih sa 7 na 11, sada je za imenovanje, odnosno predlaganje predsjednika i potpredsjednika entiteta potrebno 11 ruku, odnosno polovina glasova u svakom klubu naroda.

    Ukoliko klubovi u roku od 30 dana ne predlože kandidate za predsjednika i potpredsjednike FBiH, onda će za predlaganje kandidata biti potrebno sedam ruku u svakom klubu.

    Ukoliko i to ne bud edovoljno, onda je nakon 50 dana dovoljno da četiri delegata u svakom klubu predlože kandidate. Time je faktički onemogućeno da bilo ko blokira formiranje vlasti u FBiH.

    Predstavnički dom ima rok od 30 dana da glasa o predloženim listama. Nakon izglasavanja lista se dostavlja na glasanje i Domu naroda.

    Kada je riječ o broju delegata iz kantona Schmidt je istakao slijedeće:

    “Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i Ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda i količnici Ostalih se redaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu i grupi Ostalih se daje jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, s tim da će se u slučaju da kanton nema jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu primijeniti član 10.16 ovog Zakona. Najveći količnik za svaki konstitutivni narod i za Ostale u svakom kantonu se briše sa liste količnika tog konstitutivnog naroda odnosno sa liste količnika Ostalih. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i Ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi”.

    Ukoliko neka kantonalna skupština ne imenuje delegate u predviđenom roku, onda će Dom naroda iz skupština određenog kantona popuniti CIK svojom odlukom.

    “Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka predviđenog u stavovima (1) i (2) ovog člana i popunit će nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih”.

    Schmidtovi amandmani na Ustav Federacije BiH

    Prvi amandman koji je Schmidt uvrstio kao sastavni dio Ustava FBiH je obaveza na međusobnu saradnju, koordinaciju i dogovor između kantona i Federacije BiH. To se prije svega može odnositi na popunjavanje Doma naroda te bi odbijanje kantona da imenuju delegate u Dom naroda predstavljalo i kršenje Ustav FBiH.

    Novi amandman je i povećanje broja delegata sa 56 na 80.

    Sastavni dio Ustava FBiH je i definicija: “Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom. Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”.

    Dakle sada je i delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona ustavna obaveza.

    Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora.

    Izuzetno važna promjena se odnosi na rokove za donošenje zakona.

    “Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka”.

    Ovo bi trebalo značajno ubrzati proces rada Parlamenta FBiH jer je do sada bio slučaj da pojedini zakoni budu u ladicama rukovodstva nekog doma i godinama čekaju na usvajanje ili odbijanje.

    Schmidt je ograničio i pitanje vitalnog nacionalnog interesa

    Naime, dosadašnjim članovima u Ustavu FBiH 2/3 kluba nekog od konstitutivnih naroda moglo je pokrenuti pitanja vitalnog nacionalnog interesa za bilo koje pitanje, jer je u Ustavu FBiH pored jasnih odredbi šta je to vitalni interes, postojala i ona opća koja je glasila da je vitalni interes: …” i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda”.

    Schmidt je sada izbrisao tu odredbu te se više ne može zloupotrebljavati.

    Ipak, u narednom amandmanu je naglašeno da ukoliko dvije trećine svakog kluba izglasaju da je neki zakon, akt ili propis od vitalnog interesa na osnovu gore definisanih vitalnih interesa, Dom naroda će taj zakon ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

    Za izbor delegata u Dom naroda koristi se popis iz 2013. godine.

    Prva tumačenja su da će ove izmjene i dalje garantovati vlast HDZ-u, ali je i dalje sve na izbornim rezultatima i suština je što HDZ ima najviše glasova od svih hrvatskih stranaka i ima najbolju startnu poziciju u svim pregovorima. Odluka je nametnuta i bit će objavljena u Službenom listu.

    U konačnici Schmidt je presjekao političku trakavicu i u narednom periodu neminovno smirio političku krizu, iako će se zahtjevi HDZ-a definitivno nastaviti u pogledu izmjena koje se tiču izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

    Klix.ba

  • Čović poručio da BiH ne može funkcionirati bez Hrvata kao jednakopravnog naroda

    Čović poručio da BiH ne može funkcionirati bez Hrvata kao jednakopravnog naroda

    Izvor: Fena (S. T.)

    Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović kazao je kako Hrvati u BiH žele osigurati i zaštititi svoju jednakopravnost i ustavnu poziciju, poručivši kako BiH ne može funkcionirati bez Hrvata kao jednakopravnog naroda kojega će predstavljati legitimni predstavnici.

    “Hrvati u BiH žele osigurati i zaštititi svoju jednakopravnost i ustavnu poziciju. Zbog toga, neizmjerna zahvala hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću na nemjerljivom povijesnom doprinosu i kontinuiranoj podršci u rješavanju ovog prevažnog pitanja za naš hrvatski narod”, objavio je Čović na Tviteru.  

    Također je zahvalio hrvatskom narodu kao i svim kolegama iz HNS-a, poručivši kako su zajedno potvrdili da BiH ne može biti normalna europska država i ne može funkcionirati bez Hrvata kao jednakopravnog naroda kojega će predstavljati legitimni predstavnici.

    Uz to, još je jednom ponovio kako su jučerašnji Opći izbori održani uz neizmijenjen i nepravedan Izborni zakon.

    “Mi smo, kao HDZ i HNS, uvjerljivo i plebiscitarno dobili izbore unutar BiH i hrvatskoga naroda te ostvarili najbolji rezultat ikada”, napisao je čelnik HDZ-a i HNS-a BiH.

     

  • Pogledajte koji pojedinci su dobili najviše glasova za Parlament BiH

    Pogledajte koji pojedinci su dobili najviše glasova za Parlament BiH

    Nakon djelimično prebrojanih glasačkih listića za državni parlament, može se zaključiti koji političari će sjediti u ovoj instituciji, kao i ko su najpopularniji predstavnici svojih stranaka.

    Nakon prebrojanih 62 posto glasova iz Federacije BiH za državni parlament, nekoliko imena se izdvaja.Iz SDA najviše glasova za državni parlament osvojio je Šemsudin Mehmedović – 22.426. Slijede Denijal Tulumović sa 18.096 glasova i Nermin Mandra sa 14.010 glasova.

    Kada je riječ o koaliciji okupljenoj oko HDZ-a, najviše glasova otišlo je Darijani Filipović kojoj je glas poklonilo 22.940 glasača.

    Najviše glasova iz SDP-a osvojio je Jasmin Imamović, i to 10.077, a slijede ga Zukan Helez sa 8.842, Saša Magazinović sa 6.315 i Nermin Nikšić sa 4.760 glasova.

    Zlatan Begić najpopularniji je DF-ovac u državnom parlamentu sa 5.488 glasova.

    Kada je riječ o Narodu i pravdu, Denis Zvizdić predvodi listu sa 12.991 glasača.

    Iz koalicije NES-Za nove generacije najviše glasova su dobili Zlatko Miletić 5.299 i Jasmin Emrić 5.275.

    U Našoj stranci najveću podšku ima Sabina Ćudić sa 9.525 glasova i Peđa Kojović 4.650.

    Ilija Cvitanović predvodi listu HDZ 1990-HNP sa 8.397 glasova.

    Kada je riječ o RS-u, prebrojano je oko 80 posto mjesta za Parlament BiH.

    Radovan Višković predvodi listu sa 29.867 glasova, a slijede Zoran Tegeltija (26.816), Nebojša Radmanović (25.354), Obren Petrović (23.327).

    Kada je riječ o SDS-u, najveću podršku ima Darko Babalj (18.621), Mladen Bosić (15.460), Miladin Stanić (15.100), Mladen Kovanušić (8.225) i Aleksandra Pandurević (6.307).

    Kod PDP-a se izdvaja Branislav Borenović sa 23.082 glasova.

    Koji tačno kandidati ulaze u novi saziv Parlamenta znat će se nakon što bude jasno koliko je koja stranka dobila mandata.

    Klix.ba

  • Milorad Dodik je novi predsjednik RS-a prema posljednjim podacima CIK-a

    Milorad Dodik je novi predsjednik RS-a prema posljednjim podacima CIK-a

    Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine je Milorad Dodik u vodstvu za predsjednika Republike Srpske i osvojio je 242.851 glas u odnosu na Jelenu Trivić koja ima 212.452 glasa.

    Na stranici Centralne izborne komisije ne piše koliko je prebrojanih glasova, no ukupni zbir glasova samo kod dva kandidata – Dodik i Trivić iznosi 455.303 glasa, dok je ukupan broj građana koji su izašli u RS-u 527.418. Kada se na to dodaju glasovi koje su dobili preostalih 29 kandidata, ostane otprilike 30-ak hiljada neprebrojanih glasova što se za Trivić čini gotovo nedostižnim.PDP je sinoć proglasio pobjedu Jelene Trivić za predsjednicu RS-a, čak su i slavili na ulicama Banje Luke. Nakon cijele noći tišine iza Dodikovih vrata, on se obratio oko jedan poslijeponoći da bi kazao kako su rezultati pozitivni za Dodika i SNSD, ali da ne želi još uvijek proglasiti pobjedu.

    Jutros je SNSD zatim i definitivno proglasio pobjedu, a posljednji rezultati CIK-a su to potvrdili.

    Jelena Trivić je ubjedljivo dobila Dodika u Banjoj Luci, međutim izgubila je u drugim većim gradovima kao što je Doboj. U Bijeljini, drugom najvećem gradu u RS-u situacija je tijesna sa vodstvom Trivićeve.

  • CIK BiH: Novi podaci o glasovima za bošnjačkog člana predsjedništva

    CIK BiH: Novi podaci o glasovima za bošnjačkog člana predsjedništva

    Nešto iza pola devet, Centralna izborna komisija BiH, objavila je nove podatke vezano za izbor bošnjačkog člana predsjedništva. Nema promjena kada je u pitanju poredak, jedine izmjene se odnose na nove podatke, jer je do sada obrađeno 84,75 % biračkih mjesta.

    Ujedinjeni za slobodnu BiH, kandidat Denis Bećirović osvojio je 268.197 glasova odnosno 57,00 %;
    SDA BiH, kandidat Bakir Izetbegović 178.054 % ili 37,84 %, i

    Platforma za progres – Mirsad Hadžikadić 24.270 ili 5,12 %.

     

     

  • Željko Komšić trenutno ispred Borjane Krišto

    Željko Komšić trenutno ispred Borjane Krišto

    Centralna izborna komisija BiH, ažurilala je podatke o broju glasova za Hrvatskog člana predsjedništva BiH, gdje se trka vodi između Željka Komšića i Borjane Krišto. Obrađeno je 84,75 % biračkih mjesta, tako da trenutno najviše glasova ima Željko Komšić 183.529 ili 53,6 %, dok Borjana Krišto je do sada osvojila 158.781 ili 26,39 %-

    83.529 53,6

  • Iz SNSD-a jutros objavili: Dodik osvojio 31.000 glasova više od Jelene Trivić

    Iz SNSD-a jutros objavili: Dodik osvojio 31.000 glasova više od Jelene Trivić

    Iz SNSD-a jutros su objavili da novi podaci potvrđuju pobjedu njihovih kandidata, Milorada Dodika za predsednika RS-a i Željke Cvijanović za člana Predsjedništva BiH.

    “Najnoviji rezultati potvrđuju našu veliku pobjedu. Predsjednik RS-a Milorad Dodik osvojio je 31.000 glasova više u odnosu na drugoplasiranog kandidata. Član Predsjedništva Željka Cvijanović osvojila je 95.000 glasova više u odnosu na drugoplasiranog kandidata”, objavili su jutros na Twitter nalogu SNSD-a.

    Podsjetimo, pobjeda Cvijanović nije sporna. No, kada je riječ o utrci za predsjednika RS-a, tu je PDP također proglasio pobjedu svoje kandidatkinje Jelene Trivić.

    CIK još nije objavio nikakve podatke za predsjednika RS-a.

    Klix.ba

  • Preokret tokom noći: Krišto vodi ispred Komšića

    Preokret tokom noći: Krišto vodi ispred Komšića

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sinoć je saopćila prve preliminiarne i nepotpune rezultate nakon prebrojanih oko 54,73 posto glasova i to samo za Predsjedništvo BiH.

    Međutim u obrađenim glasovima CIK-a razlika je u izbori za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda gdje po njihovim projekcijama trenutno vodi Borjana Krišto iz HDZ-a, dok smo ranije mogli čuti na pres konferenciji DF-a da je ovo mjesto ubjedljivo zauzeo Željko Komšić.

    Preliminarni i nepotpuni rezultati CIK-a odnose se na 54,73 obrađenih biračkih mjesta u Federaciji BiH i 39,58 posto obrađenih biračkih mjesta u Republici Srpskoj.

    U izboru člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, koji se bira neposredno s teritorije Federacije BiH, kako je objavio CIK, kandidatkinja HDZ-a Borjana Krišto osvojila je 117.147 glasova (51,36 posto), dok je kandidat Demokratske fronte (DF) Željko Komšić osvojio 110.928 (48,64 posto).

    Željko Komšić je već proglasio pobjedu u utrci za člana Predsjedništva BiH.

    • Posljednji podaci CIK-a

      Posljednji podaci CIK-a

      FOTO: PRINTSCREEN

    Predsjednik CIK BiH Suad Arnautović kazao je kako je u izboru člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, koji se bira neposredno sa teritorije Federacije BiH, dosad obrađeno 1.816 biračkih mjesta (54,73 posto). Naveo je kako je važećih listića bilo 518.583 (93,04).

    Prema ovim podacima, kandidat opozicije Denis Bećirović osvojio je 162.053 glasa (55,78 posto), kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović dobio je 114.186 glasova (39,31 posto), a Mirsad Hadžikadić 14.269 glasova (4,91 posto).

    Na području RS obrađeno je 886 biračkih mjesta (39,58 posto), važećih listića bilo je 235.698 (93,30 posto).

    Željka Cvijanović, kandidatkinja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, osvojila je 121.731 (51,65 posto). Kandidat Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović osvojio je 86.797 (36,83 posto), kandidat DNS-a Nenad Nešić 13.869 glasova (5,88 posto), kandidat “Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu” Vojin MIjatović 10.182 glasa (4,31 posto) i kandidat Borislav Bijelić osvojio je 2.119 glasova (1,32 posto).

  • Šta znamo do sada: Bećirović i Cvijanović sigurni u Predsjedništvu, Komšić još čeka potvrdu CIK-a

    Šta znamo do sada: Bećirović i Cvijanović sigurni u Predsjedništvu, Komšić još čeka potvrdu CIK-a

    Iza nas je izborna noć Općih izbora u Bosni i Hercegovini, a rezultati koji su nam poznati su uglavnom oni koje smo dobijali na osnovu podataka političkih stranaka.

    Kako stvari trenutno stoje ono što je sigurno jeste da u Predsjedništvo BiH ulaze Denis Bećirović koji je pobijedio Bakira Izetbegovića i Mirsada Hadžikadića (bošnjački član), Željka Cvijanović koja je uvjerljivo pobijedila Mirka Šarovića (srpski član), dok se još uvijek čeka službena potvrda za hrvatskoh člana Predsjedništva.

    Naime, prema stranačkim podacima i na osnovu obraćanja Željka Komšića izgledno je da je lider DF-a pobijedio Borjanu Krišto i to nedostižnom razlikom. Međutim, Krišto je također proglasila pobjedu na područjima s hrvatskom većinom.

    Ipak, ono što u cijeloj priči stvara nejasnoće je tromi rad CIK-a, koji je do sada obradio tek 54,7 posto glasova za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, a prema tim podacima Krišto ima 7.000 glasova prednosti. S obzirom da nije poznato iz kojih sredina su prebrojani dosadašnji glasovi, borba Komšića i Krišto još uvijek je bez zvanične i sigurne potvrde.

    Naredni presjek rezultata CIK će objaviti tek u 9 sati ujutro.

    Kada je riječ o borbi za predsjednika RS-a također je zanimljivo. Jelena Trivić iz PDP-a je proglasila pobjedu i tvrdi da ima više od 10.000 glasova više od Dodika, uz poruku da je to nedostižno.

    S druge strane Dodik prvobitno nije proglasio pobjedu, ali tvrdi da pobjeđuje i da će on biti predsjednik entiteta. Tek oko 2:30 ujutro Dodik je ipak još jednom izašao pred meije i proglasio pobjedu.

    CIK nema podatke i svi dosadašnji podaci su oni stranački. To je još jedna od problema koji se ponavljaju iz ciklusa u ciklus gdje rezultate objavljuju stranke, a CIK to radi sa ogromnim kašnjenjem, što ostavlja mnogo prostora za špekulacije i nedoumice.

    Podaci za kantonalne skupštine, entitetske i državni parlament također nisu poznati, barem kada je riječ o CIK-u. Ono što se do sada zna su uglavnom parcijalni i nepotpuni stranački podaci.

    Iz SDA tvrde da će ostati pojedinačno najjača stranka, ali i NiP te SDP također najavljuju dobar rezultat.

    Nezvanično, portedak za Kanton Sarajevo bi trebao biti NiP, SDA, SDP, Naša stranka, Stranka za BiH…

    Na federalnom i državnom nivou poredak bi trebao biti sličan, uz eventualnu zamjenu pozicija SDA i NIP-a te značajnu ulogu HDZ-a.

    Kada je riječ o RS-u nema podataka za Narodnu skupštinu.

    Nešto potpunija slika bi trebala biti poznata do 10 sati, kada bi CIK konačno trebao aktivnije unositi podatke s biračkih mjesta.

    izvor: klix.ba