Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Usvojen nacrt Zakona o minimalnoj plaći: Prijedlog ide u javnu raspravu u trajanju od 90 dana

    Usvojen nacrt Zakona o minimalnoj plaći: Prijedlog ide u javnu raspravu u trajanju od 90 dana

    Za ovaj nacrt je glasalo 65 poslanika, a jedan je bio suzdržan.

    Ovaj nacrt zakona sada ide u javnu raspravu u trajanju od 90 dana.

    Ovim Zakonom propisuje se minimalna plaća, način utvrdivanja iznosa minimalne plaće, rokovi za utvrđivanje minimalne plaće, kao i nadzor nad primjenom ovog Zakona.

    Pravo na minimalnu plaću, u skladu sa ovim Zakonom, imaju svi radnici koji rade u Federaciji BiH, neovisno od sjedišta ili registracije poslodavca.

    Visina minimalne bruto plaće
    Ukoliko je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrđen veći iznos minimalne plaće od iznosa utvrđenog ovim Zakonom radniku pripada pravo na veći iznos plaće.

    Osnovica za utvrđivanje minimalne plaće je prosječna bruto plaća u Federaciji BiH za decembar 2020. godine prema zvaničnom podatku Federarnog zavoda zastatistiku. u iznosu 1.532 KM bruto (993 KM neto).

    Ovim Zakonom utvrđuje se minimalna bruto plaća u visini:

    – za 2022. godinu najmanje 85 posto osnovice,

    – za 2023. godinu najmanje 90 posto osnovice,

    – za 2024. godinu najmanje 100 posto osnovice.

    Ne predstavlja osnovicu za obračun svih plaća
    Minimalna plaća ne predstavlja osnovicu za obračun svih plaća, osim ako je to definisano kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

    Minimalna plaća pripada radniku za puno radno vrijeme u skladu sa Zakonom o radu bez prekovremenog rada.

    Počev od 2025. godine, minimalna plaća se utvrđuje na osnovu kretanja indeksa potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plaća i bruto društvenog proizvoda.

    Iznos minimalne plaće ne može biti manji od iznosa minimalne plaće za 2024. godinu, odnosno za godinu koja prethodi godini za koju se donosi Uredba.

  • Federalni parlament danas razmatra Nacrt zakona o minimalnoj plati

    Zastupnički dom Parlamenta FBiH na današnjoj sjednici odlučuje o Nacrtu zakona o minimalnoj plati koji za cilj ima poboljšati socijalnu situaciju u Federaciji BiH te djelovati kao zaštitni instrument kada su u pitanju prava radnika.

    Nakon što je 11 klubova zastupnika u Parlamentu FBiH prije godinu dana dostavilo Nacrt zakona o minimalnoj plati koji predviđa značajno povećanje mjesečnih primanja radnika, Predstavnički dom FBiH danas odlučuje o pitanju na koje je Vlada FBiH još krajem prošle godine dala negativno mišljenje smatrajući da se institut minimalnih primanja mora regulirati u saradnji sa Ekonomsko-socijalnim vijećem što bi rezultiralo donošenjem propisa koji bi efikasnije upravljao razvojem u FBiH te poboljšao socio-ekonomski rast društva.Zastupnici su u obrazloženju potrebe usvajanja zakona istakli kako je Evropski parlament još 1993. godine predložio državama članicama EU da uvedu mehanizme minimalne plate u odnosu na nacionalnu prosječnu platu koja bi se prilagođavala potrebama radnika te kroz tu prizmu služila kao zaštita društva u cjelini.

    U članu 5. Nacrta zakona predviđeno je da za 2023. godinu minimalna bruto plata bude utvrđena u iznosu od najmanje 90 posto osnovice koja izosi 1.532 KM bruto (993 KM neto).

    Nacrtom zakona je predviđeno i da se iznos minimalne plate od 2025. godine utvrđuje na osnovu kretanja indeksa potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plata i bruto društvenog proizvoda.

    Vlada FBiH je u konkrentom slučaju, mišljenja da je jedini organ ovlašten za utvrđivanje pravnog okvira izračuna i usklađivanja minimalne plate uz prethodne konsultacije sa socijalnim partnerima te da je prijedlog nerealan.

    “Ističemo da je prijedlog nerealan, neodrživ i predstavlja posebnu prijetnju za ekonomiju FBiH. Troškovi poslodavaca bi se značajno povećali i doveli do masovnog otpuštanja te pada izvozne konkurentnosti FBiH”, navedeno je u mišljenju koje je Vlada FBiH dostavila još sredinom novembra 2021. godine.

    Podsjećamo da sindikati, klubovi zastupnika i Vlada FBiH u saradnji sa partnerima, imaju različite prijedloge rješavanja problematike povećanja minimalne plate radnika u ovom bh. entitetu.

    Federalna vlada visinu minimalne plate utvrđuje Uredbom o najnižoj plaći, a iz sindikata su ranije upozoravali da je cilj Vlade usvajanje Zakona o najmanjem primanju čijim odredbama bi topli obrok, regres i naknada za prijevoz također postali dio ukupnog iznosa plate.

  • Šmit se danas u 14 sati obraća javnosti

    Šmit se danas u 14 sati obraća javnosti

     

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) danas će u Sarajevu održati konferenciju za medije.

    Kako je najavljeno iz OHR-a, pres-konferencija će biti održana u 14 sati u UNITIC-u, Fra Anđela Zvizdovića 1.

    Predstavnici medija trebaju doći 20 minuta ranije kako bi bilo dovoljno vremena za neophodne sigurnosne provjere.

    Podsjećamo, Šmit je u nedjelju iskoristio bonske ovlasti i nametnuo izmjene Izbornog zakona. Šmit je u obrazloženju odluke rekao da neophodnim zakonodavnim ili izvršnim odlukama nedostaje transparentnosti ili se one jednostavno blokiraju i ne provode.

    Naglasio je da je za sudbinu ove zemlje ključno da više ne bude blokada te da ove odluke štite sve građane, sve konstitutivne narode i ostale.

    – Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali. Izmjene koje sam uveo neće utjecati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na direktne izbore, već na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela – rekao je Šmit.

    Naveo je da ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornog zakona, koja je još neophodna i naširoko diskutirana.

    – Moje odluke će pomoći da ova država bude u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate. Ovo, također, nije implementacija odluka državnih i međunarodnih sudova. To je i dalje neophodno učiniti što je prije moguće. Da sam mogao, odnosno da imam pravo da to uradim, ja bih to već uradio. Međutim, pravo da se mijenjaju odredbe dejtonskog ustava države je isključivo pravo Parlamenta BiH – kazao je, između ostalog, Šmit.

  • Dva scenarija za vlast na državnom i federalnom nivou: HDZ bira, ali mnogi gledaju i u Komšića

    Dva scenarija za vlast na državnom i federalnom nivou: HDZ bira, ali mnogi gledaju i u Komšića

    Preliminarni rezultati izbora u Bosni i Hercegovini i nova izborna pravila koja je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt već daju naslutiti ključne pravce u procesu formiranja vlasti.

    Idealnu poziciju ima HDZ, stranka koja nema opoziciju ili je ona marginalna u svom političkom djelokrugu. Etnonacionalna hrvatska stranka već godinama ima komociju da je nezaobilazan faktor i na federalnom i na državnom nivou, a tako će još dugo i ostati. Tu nema nikakve dileme i toga su svjesne i sve druge stranke u državi.

    Iako se u godinama iza nas iz opozicioni klupa mogao čuti uzvik kako nacionalisti štite nacionaliste, sada i stranke sa lijevog spektra priznaju realnost HDZ-a.

    Takav HDZ, dodatno ojačan Schmidtovim izmjenama izbornog zakona, koje kažu da je za nominiranje predsjednika i potpredsjednika FBiH potrebno 11 ruku u klubu Hrvata u Domu naroda, što trenutno i buduće može postići samo HDZ, čini osnovu oko koje se redaju stranke sa sjedištem u Sarajevu.

    Šta može uslijediti

    Dugogodišnji partner u vlasti ove stranke je SDA. Na izborima iza nas SDA je ostvarila stranački relativno dobar rezultat i u poziciji je da sa HDZ-im i DF-om kojeg bi SDA morala uvesti u vlast, mogli činiti federalnu okosnicu.

    Ipak, na stolu je i drugi scenarij, koji je po nekim najavama i prva opcija. To je okupljanje Trojke i drugih stranaka koje su podržale Denisa Bećirovića u utrci za Predsjedništvo BiH oko HDZ-a. Taj blok bi bio značajno širi i mogao bi praviti vlast i u FBiH i na državnom nivou. Za to im matematički ne treba ni DF, koji bi sa SDA ostao u opoziciji. To je na neki način nagovijestio i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković u intervjuu za Klix.ba.

    Ta vlada bi hipotetički izgledala široko postavljena sa minimalno pet ili šest stranaka u vlasti, dok bi ostali za podršku i većinu u parlamentu vjerovatno dobili direktorske pozicije u firmama i institucijama.

    Nije tajna da je HDZ odavno kivan na SDA, a prvenstveno zbog izbornog zakona te bi mogao prihvatiti takvu ponudu. U međuvremenu je Schmidt izmijenio i izborni zakon pa bi međunarodni posrednici, koji pomno prate rasplet događaja HDZ mogli gurnuti u tom smjeru jer je ta stranka dobila kontrolu u Domu naroda, odnosno u klubu Hrvata.

    Ključ je i u bošnjačkom klubu u Domu naroda FBiH

    Jedina prepreka takvom scenariju u ovom trenutku je nepoznanica ko će imati glavnu riječ u klubu Bošnjaka federalnog Doma naroda. Ako to bude SDA, ona bi to moglo zakomplikovati situaciju.

    Kada je riječ o državnom nivou tu su dvije stvari sigurne. Vlast će biti HDZ i SNSD. One dvije stranke koje su pravile najviše blokada u prethodnom sazivu vlasti, opstruirale održavanje izbora, bojkotirale rad i tako dalje. Te dvije stranke trebaju još jednog partnera među strankama iz Sarajeva.

    Kandidati su opet isti. SDA kao stara opcija uz DF ili Trojka i pridružene stranke. U konačnici ko sa HDZ-om na federalnom nivou napravi vlast, ti će sa HDZ-om i SNSD-om praviti vlast i na državnom nivou.

    Tu će pozicija DF-a doći nešto više do izražaja. Prije svega zbog broja mandata koje će ta stranka dobiti, ali i ključne pozicije Željka Komšića kao člana Predsjedništva BiH. Jer članovi Predsjedništva daju saglasnost za mandatara novog saziva Vijeća ministra. Sve procjene i nepisano pravilo govore da će to biti kadar HDZ-a. A ako je suditi po nekim ranijim izjavama Komšića, teško je očekivati da on da saglasnost nekom kadru Dragana Čovića. U tom slučaju bi se moglo dogoditi da Komšić bude i preglasan, ukoliko Bećirović pristane na HDZ mandatara.

    U konačnici precizni izračuni još nisu mogući, ali se obrisi vlasti već naslućuju jer nema mnogo puteva kojim se može doći do vlasti.

    Izbori iza nas su pokazali da je Milorad Dodik i njegov SNSD i dalje nedodirljiv i da će evidentno sa partnerskim strankama praviti vlast u entitetu Republika Srpska. Dodika su sankcije Amerike i Velike Britanije samo ojačale, a Zapad nije kaznio ni njegovo prorusko opredjeljenje te čak i slavljenje Vladimira Putina.

    O kakvim političkim prilikama u BiH se radi najbolje ilustruje da dvije stranke (SNSD i HDZ), koje je međunarodna zajednica možda i najviše kritikovala i koje su blokirale procese, sada imaju totalnu moć na koju su svi navikli i njihove politike prihvatili kao realnost.

    Sve ostale stranke preuštene su borbi u jako čudnim uslovima. U FBiH se bore dva dominatna bloka, dok u RS-u opozicija djeluje sve tromije naspram proruskog SNSD-a.

  • Ažurirani podaci CIK-a: Najzanimljivije utrke u kantonima, SDA uglavnom u vodstvu

    Ažurirani podaci CIK-a: Najzanimljivije utrke u kantonima, SDA uglavnom u vodstvu

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ažurirala je podatke preliminarnih rezultata Općih izbora.

    Kada su u pitanju kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, Denis Bećirović vodi sa 290.328 glasova, dok su iza njega Bakir Izetbegović sa 190.215 i Mirsad Hadžikadić sa 26.473 glasova.

    Za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić je osvojio 198.067, dok njegova protivkandidatkinja Borjana Krišto broji 164.701 glasova.

    Kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda, Željka Cvijanović je ubjedljivo prva sa 300.726 glasova, a iza nje su Mirko Šarović sa 205.805, Nenad Nešić sa 31.742, Vojin Mijatović sa 26.185 i Borislav Bijelić sa 7.572 glasova.

    Za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine najviše glasova iz FBiH do sada je osvojila SDA (193.711), a iza nje HDZ, SDP, DF, NiP…

    U izbornoj jedinici 1 SDA je u vodstvu sa 21.760 glasova. U izbornoj jedinici 2 u vodstvu je HDZ sa 66.174 glsova. U izbornoj jedinici 3 u vodstvu je Narod i pravda sa 38.224 glasova, a u izbornoj jedinici 4 u vodstvu je SDA sa 66.094 glasova. U izbornoj jednici 5 SDA je također u vodstvu sa 53.150 glasova.

    Najviše glasova od pojedinaca na ovom nivou vlasti osvojio je do sada Denijal Tulumović (SDA) koji broji 27.773 glasova, a iz Republike Srpske ubjedljivu prednost nosi Dodikov SNSD, sa ukupno 223.272 glasa. Pojedinac koji je odnio najviše glasova za ovaj nivo vlasti je Radovan Višković (SNSD) koji broji 31.655 glasova.

    SDA je također u ubjedljivom vodstvu i u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine gdje broji 190.489 glasova, a od pojedinaca najviše glasova je osvojila Melika Mahutbegović iz SDA (10.764 glasova).

    U utrci za predsjednika Republike Srpske vodi Milorad Dodik sa 277.703, dok njegova protivkandidatkinja Jelena Trivić do sada broji 249.595 glasova. Kada je u pitanju potpredsjednik RS-a, za sada vodstvo ima Senad Bratić sa 9.953, dok je iza njega Ćamil Duraković koji je osvojio 7.825 glasova.

    Dodikov SNSD također vodi i u utrci za Narodnu skupštinu Republike Srpske gdje broje 187.106 glasova, a Vlado Đajić (SNSD) je pojedinac sa najviše glasova (21.062).

    Kada su u pitanju kantoni, velika utrka vodi se između SDA i Naroda i pravde. SDA u KS vodi sa 28.808 glasova, dok NiP broji 28.719 glasova.

    U Unsko-sanskom kantonu SDA također vodi sa 15.805, dok je iza nje NES sa 15.578 glasova. U Posavskom kantonu ubjedljiva je HDZ sa 6.624 glasova.

    U Tuzlanskom kantonu SDA ima ubjedljivo vodstvo sa 46.912 glasova, a iza nje su SDP sa 28.430 i DF sa 15.240 glasova.

    U Zeničko-dobojskom kantonu SDA također ima ubjedljivo vodstvo sa 33.350, dok su iza nje SDP sa 15.019 i Bosanskohercegovačka lista – Kasumović Fuad sa 11.094 glasa.

    U Bosanskom-podrinjskom kantonu SDA je vodstvu sa 1.966 osvojenih glasova, a iza nje su NiP i Novi početak.

    U Srednjobosanskom kantonu SDA je u vodstvu sa 30.005, a iza nje je HDZ sa otprilike sedam hiljada glasova manje.

    U Hercegovačko-neretvanskom kantonu u vodstvu je HDZ sa 29.102 glasa, dok su iza nje SDA sa 17.105 i HDZ 1990 sa 9.313 glasa.

    U Livanjskom kantonu u vodstvu je Hrvatski nacionalni pomak sa 3.999 glasova, dok je prati HDZ sa 3.773 glasa.

    Izvor: Faktor

  • Zbog sumnje u izborne prevare: Protesti opozicije u četvrtak u Banjoj Luci

    Zbog sumnje u izborne prevare: Protesti opozicije u četvrtak u Banjoj Luci

    Predstavnici opozicije u Republici Srpskoj najavili su danas protestnu okupljanje u četvrtak u 18 sati u banjalučkom parku Mladen Stojanović odakle će organizirati protestnu šetnju do Trga Krajine.

    Razlog je, kako su objasnili, sumnja u izborne krađe i prevare, posebno kada su u pitanju glasovi za kandidata opozicije za predsjednika RS Jelenu Trivić koja je izgubila od Milorada Dodika (SNSD).

    -Ja koja sam bila kandidat, neću odustati od ovog procesa. Nisam pokradena ja, nego je pokraden narod Republike Srpske. Bezbroj je primjera. Sve ćemo predati CIK-u BiH. Tražit ćemo novo brojanje i otvaranje vreća – kazala je Trivić.

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović je poručio da “na miran i dostojanstven način žele da ukažu da RS teba da ima fer i pošten izborni proces”.

    -Spremni smo da idemo do kraja, do istine jer nas ona jedino zanima. Ne treba da nas čudi mala izlaznost, jer su izbori obesmišljeni. Ljudi su izgubili vjeru u instituciju izbora – kaza je Milan Miličević (SDS) i najavio da će tražiti i krivičnu odgovornost.

    Izvor: Faktor

  • Novi podaci CIK-a za Parlament FBiH: Trenutno je devet stranaka parlamentarno

    Novi podaci CIK-a za Parlament FBiH: Trenutno je devet stranaka parlamentarno

    Po najnovijim podacima koji su objavljeni na stranici Centralne izborne komisije devet stranaka u Federaciji BiH prelazi izborni prag od tri posto, nakon 83,21 posto obrađenih glasačkih listića.

    Po broju osvojenih glasova na prvom mjestu nalazi se SDA koja ima 190.489 glasova, što čini procenata od 24.51 posto od ukupnog broja glasova.

    Na drugom mjestu nalazi se HDZ sa koalicionim partnerima sa 114.450 glasova, odnosno 14,73 posto, dok je na trećem mjestu SDP koji je dobio 103.052 glasova, to jeste 13,26 posto od ukupnog broja važećih listića u Federaciji BiH.

    Sa 82.659 glasova (10,64 posto) na četvrtom mjestu nalazi se Demokratska fronta u koaliciji sa Građanskim savezom, a slijedi ih Narod i pravda sa 52.107 glasova (6,71), Naša stranka sa 37.700 (4,85 posto), NES sa 33.225 (4,28) i Stranka za BiH sa 29.011 glasova (3,73).

    HDZ 1990 u ovom trenutku prelazi cenzus sa 23.392 glasova, odnosno 3,01 posto podrške, dok je SBB trenutno na 2,85 posto podrške te očekuje prelazak cenzusa.

    Izvor: Klix.ba

  • Video Roberta Dacešina o Bosni i Hercegovini nominovan za najbolji turistički film na svijetu

    Video Roberta Dacešina o Bosni i Hercegovini nominovan za najbolji turistički film na svijetu

    Bh. pustolov i travel bloger Robert Dacešin snimio je video naziva “Zašto Bosna i Hercegovina može biti broj 1 turistička destinacija na svijetu”, a koji je ušao u konkurenciju za nagradu najbolji turistički film na svijetu.

    Svjetska organizacija turističkih filmova prepoznala je video koji promoviše Bosnu i Hercegovinu u konkurenciji najboljih na svijetu, a trenutno broji nešto više od 20.000 glasova.

    “Nije nas lako pronaći ni na karti, koliko smo mali. Ali znate, iako nas ima samo 3 miliona i živimo na super malom teritoriju, mi smo zemlja mnogih skrivenih dragulja. Jeste li znali da imamo više slapova nego Italija, Francuska, Španija i SAD zajedno? Ili da ćete kod nas pronaći najveću prašumu u Evropi i drugi najveći kanjon na svijetu? Zna li neko da naše crkve, samostani i džamije imaju stotine godina bogate historije ili da imamo najveći broj divljih konja u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu, nakon Mongolije i Islanda? E, to i još mnogo toga otkrit ćete ako posjetite Bosnu i Hercegovinu, ili ako samo pogledate ovaj video”, navodi Robert u sinopsisu.

    Dacešin je ovaj video objavio u januaru ove godine, a u opisu je poručio da iako se na prvu naslov videa možda čini pomalo neozbiljan, ipak pokazuje zašto zaista misli da Bosna i Hercegovina može biti broj 1 turistička destinacija na svijetu.

    “Proteklih nekoliko godina, imao sam priliku i čast da putujem po Bosni i Hercegovini i obilazim njena mjesta. Ona svima poznata, te ona skrivena o kojima se ne priča toliko i za koja malo o zna, a u ovom videu želio bih da podijelim sa vama ono šta sam vidio. Pokazaću vam koliko toga imamo da nismo ni svjesni i koliko skrivenih ljepota se nalazi tik ispred nas, a o kojima gotovo i da se ne priča. Koliko skrivenih pećina, čistih rijeka i netaknutih jezera. Koliko godina istorije i tradicije samo ima u našim gradovima”, navodi se u opisu snimka na YouTubeu.

    Glasanje za najbolji turistički film svijeta je trenutno u procesu, a trajat će narednih 20 dana. Za Robertov film možete glasati na sljedećem linku.

    Izvor: Klix.ba

  • Ništa od ukidanja akciza i diferencirane stope PDV-a: Nije bilo kvoruma za održavanje sjednice

    Ništa od ukidanja akciza i diferencirane stope PDV-a: Nije bilo kvoruma za održavanje sjednice

    Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj su delegati trebali razmatrati Izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost i Izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH otkazana je.

    Na sjednicu nije došao niko od delegata iz srpskog kluba te zbog toga nije bilo kvoruma za održavanje sjednice.

    Parlamentarne skupštine BiH usvojio je isti zakon, ali s rokom važenja samo 30 dana.

    Diferencirana stopa PDV-a

    Zbog toga je bilo neophodno usaglasiti tekst predloženog zakona između dva doma, a Komisija za usaglašavanje utvrdila ga je na način da akcize na gorivo budu ukinute na period od šest mjeseci uz mogućnost produženja na dodatna tri mjeseca.

    Kada je riječ o Zakonu o dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, radi se o uvođenju nulte stope PDV-a na osnovne životne namirnice, hranu i opremu za djecu, sjemenski i sadni materijal, te od 22 posto na luksuznu robu.

  • Tužilaštvo BiH traži pritvor za osumnjičene za izborne prevare, ovo su njihova imena

    Tužilaštvo BiH traži pritvor za osumnjičene za izborne prevare, ovo su njihova imena

    Nakon što su predati u nadležnost Tužilaštva BiH, postupajuća tužiteljica ispitala je osumnjičene u prisustvu njihovih odvjetnika, te je prema Sudu BiH upućen prijedlog pritvora za svih 5 osumnjičenih osoba.

    Mjera pritvora predložena je za osumnjičene Suvadu Halilović, rođenu 1954. godine, Bosanski Novi / Novi Grad, Emiru Vakufac, rođenu 1970. godine, Bosanski Novi / Novi Grad, Ramiza Hamzagić, rođenog 1967. godine, Bosanski Novi / Novi Grad, Ismeta Džafić, rođenog 1958. godine, Bosanski Novi / Novi Grad, Ismeta Mehinović, rođenog 1970. godine, Bosanski Novi / Novi Grad.

    Mjera pritvora potrebna je zbog nastavka istražnih aktivnosti Tužilaštva BiH i partnerskih policijskih agencija, o svim okolnostima počinjenja kaznenih djela vezanih za dostavljanje velike količine ispunjenih glasačkih listića na biračko mjesto. Temeljitom istragom tužiteljstva i policijskih agencija, nastojat će se identificirati sve osobe povezane sa ovim kaznenim djelom, kao i organizatori i nalogodavci ovih nezakonitih aktivnosti.

    Naime, postoji opasnost da bi boravkom na slobodi osumnjičeni mogli ometati istragu, priktivati dokaze i vršiti utjecaj na svjedoke ili saučesnike.

    Navedeni osumnjičeni pod istragom su zbog krivičnih djela: Izborna prevara iz članka 154. KZ BiH i Uskraćivanje biračkog prava iz članka 150. KZ BiH.

    Također, tužilaštvo BiH u komunikaciji sa CIK BiH, poduzima aktivnosti kako bi se osigurali uvjeti potrebni za održavanjem zakonitog izbornog procesa na navedenom biralištu.

    avaz.ba