Category: BiH

Bosna i Hercegovina je, prema preliminarnim rezultatima Općih izbora 2022. dobila osmi saziv Predsjedništva BiH.

Prethodne godine funkcije članova Predsjedništva su obnašali Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović, a zamijenit će ih Željka Cvijanović i Denis Bećirović, dok Komšić ostaje novi/stari član.

Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine. Iznimka je bio mandat članova Predsjedništva izabranih na prvim općim izborima 1996., održanim u skladu s Aneksom 3. Daytonskog sporazuma prema pravilima koje je donijela Organizacija za europsku sigurnost i saradnju, koji je trajao dvije godine.

Jednom izabrani, članovi Predsjedništva imaju pravo biti birani na još jedan uzastopni mandat, slijedom kojeg naredne četiri godine neće imati pravo biti birani.

Prvi saziv

Prvi Opći izbori nakon rata održani su 14. septembra 1996. godine. Za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, a iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak.

Sjednice Predsjedništva u ovom mandatu održavane su u Zemaljskom muzeju.

Krajišnik, jedan od osnivača SDS-a, uhapšen je 2003. godine i pritvoren u zatvoru Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, nakon čega je optužen za zločin protiv čovječnosti, etničko čišćenje i genocid u Bosni i Hercegovini. Osuđen je na 27 godina zatvora, a 2009. godine mu je kazna smanjena na 20 godina. Pušten je na slobodu 2013. godine, a umro je 2020. godine.

Drugi saziv

Drugi saziv Predsjedništva BiH vršio je dužnost od oktobra 1998. godine nakon izbora provedenih 12. i 13. septembra te godine.

U Predsjedništvo BiH izabrani su Alija Izetbegović, Živko Radišić i Ante Jelavić. 2000. godine Izetbegović je saopćio da će se nakon isteka mandata predsjedavajućeg povući s funkcije.

Na njegovo mjesto Parlamentarna skupština BiH izabrala je Halida Genjca za privremenog člana Predsjedništva BiH. Genjac se na ovoj poziciji zadržao šest mjeseci jer je na mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda 2001. godine izabran Beriz Belikić.

Wolfgang Petrich, tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH,  u martu 2001. godine smijenio je s funkcije Antu Jelavića. 

Uuhapšen je 2004. godine. Sud BiH 2005. godine u prvostepenom postupku osudio je Jelavića krivim za zloupotrebu položaja i nesavjesno obavljanje službene dužnosti na 10 godina zatvora. Ranije je pušten na slobodu, Jelavić je dan uoči izricanja presude pobjegao u Hrvatsku. Na njegovo mjesto imenovan je Jozo Križanović.

Treći saziv

Treći saziv Predsjedništva BiH izabran je u oktobru 2002. godine, a činili su ga Mirko Šarović, Dragan Čović i Sulejman Tihić.

U aprilu 2003. godine, Šarović je podnio ostavku, a na njegovo mjesto izabran je Borislav Paravac.

Paddy Ashdown, tadašnji visoki predstavnik u BiH, 2004. godine smijenio je Šarovića s mjesta potpredsjednika SDS-a i zabranio mu političko djelovanje, a ovu odluku ukinio je Valentin Inzko.

U martu 2005. godine Ashdown je smijenio i Dragana Čovića s funkcije člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega za zloupotrebu položaja. Na njegovo mjesto imenovan je Ivo Miro Jozić.

Četvrti saziv

Ovaj saziv činili su činili Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Haris Silajdžić. Izabrani su nakon izbora u oktobru 2006. godine.

Ovaj mandat ključan je za NATO integracije BiH. Radmanović je u decembru 2006. godine potpisao Sporazum o pristupanju BiH NATO programu “Partnerstvo za mir” na sjednici Sjevernoatlantskog saveza u Briselu.

Peti saziv

Na izborima 2010. godine izabran je peti saziv Predsjedništva BiH u sastavu Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Bakir Izetbegović.

Šesti saziv

Šesti saziv Predsjedništva BiH izabran je nakon Općih izbora održanih u oktobru 2014. godine. Za članove Predsjedništva BiH izabrani su Mladen Ivanić, Dragan Čović i Bakir Izetbegović.

Ovaj mandat obilježio je pokušaj pokretanja revizije presude protiv Srbije.

Sedmi saziv

U sedmom sazivu, koji je još uvijek aktuelan, su Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Ovaj mandat obilježila je blokada rada državnih institucija, pa tako i Predsjedništva, nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Osmi saziv

Nakon objavljivanja zvaničnih rezultata Općih izbora, u Predsjedništvu će se naći Željko Komšić, Željka Cvijanović i Denis Bećirović.

Radiosarajevo.ba

 

Vozači u Bosni i Hercegovini za saobraćajne prekršaje duguju 72,2 miliona KM, a samo dug tri najveća dužnika iznosi blizu 430.000 KM, rečeno je u Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH /IDDEEA/.

Neslavni rekorder je Sarajlija koji duguje 268.433 KM, zatim vozač iz Maglaja koji je kršeći saobraćajne propise nakalemio dug od 82.973 KM, dok je na trećoj poziciji vozač iz Brčko distrikta, čije neplaćene kazne iznose 75.820 KM, navode iz Agencije.

Prema pisanju “Glasa Srpske”, dugovanja se kaleme godina, a naplata ide sporo, budući da su u Agenciji, kako sami kažu, nadležni samo za tehničko održavanje aplikacije “Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije”, ali ne i za naplatu.

Član Savjeta za bezbjednost saobraćaja u Banjaluci Milenko Jaćimović rekao je da se nadležni vode strategijom da samo kaznene mjere mogu riješiti stanje u bezbjednosti saobraćaja i smanjiti broj poginulih i teško stradalih, ali da to ne daje rezultate što je vidljivo u višegodišnjem kalemljenju sume neplaćenih kazni.

On je naveo da velikoj nenaplativosti kazni doprinosi i trenutna situacija  društvu, koje je posljedica pandemije i globalne krize.

Prema njegovim riječima, zatvorske kazne nisu rješenje i nema prostora za njihovu realizaciju jer su kazneno-popravne ustanove u BiH prepune počinioca teških krivičnih dijela.

Prosvjetni radnici u Bosni i Hercegovini su među evropskim prosvjetnim radnicima koji imaju najniže plate. Od bosanskohercegovačkih prosvjetara nižu platu samo imaju albanski prosvjetari.

Riječ je o podacima Komisije Evropske unije, a koji odražavaju status školstva u Bosni i Hercegovini. Svakog 5. oktobra se obilježava Svjetski dan učitelja, a podaci u iznosu plata pokazuju da uposleni u školstvu nemaju razloga biti zadovoljni.

Početna godišnja plata prosvjetara tokom 2020. i 2021. u Bosni i Hercegovini bila je malo viša od 12.000 (6.120 eura), a samo su lošije plaćeni albanski prosvjetari – 4.223 eura. Plata prosvjetara u Srbiji bila je 6.646 eura, u Sjevernoj Makedoniji 7.291 euro, u Crnoj Gori 9.983 eura, a u Hrvatskoj je 14.158 eura. Najbolje su plaćeni prosvjetari u Luksemburgu – 69.076 eura. Od država EU, najniža početna godišnja plata je prosvjetarima u Bugarskoj.

Objavljeni su i podaci statističke agencije EU o tome koliko je jedan prosvjetar tokom 2020. podučavao djece. Podataka za Bosnu i Hercegovinu po ovom pitanju nema. Velika Britanija je evropska zemlja u kojoj jedan prosvjetni radnik podučava najviše djece – 20, dok je taj broj najmanji u Grčkoj – osam.

U Srbiji i Sjevernoj Makedoniji na jednog prosvjetar dođe 15 učenika, a u Hrvatskoj 13.

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je konsenzusom predsjednika Marinka Čavare te potpredsjednika Milana Dunovića i Melike Mahmutbegović, dobilo troje novih sudija. To su: Ajša Softić iz reda bošnjačkog naroda, Mirka Miličevića iz reda hrvatskog naroda i Branimira Orašanina iz reda srpskog naroda.

Kako je potvrdio Milan Dunović, sada je na potvrdu Dom naroda FBiH.

“Danas smo konsenzusom donijeli Prijedlog odluke o imenovanju sudija Ustavnog suda FBiH. Ukoliko Dom naroda potvrdi imenovanje, prestaje blokada ove važne institucije”, napisao je Dunović.

Podsjećamo, visoki predstavnik Christian Schmidt je dao ultimatum da do petka budu imenovane sudije Ustavnog suda FBiH.

Krajem augusta Marinko Čavara donio je odluku o imenovanju sudija Ustavnog suda FBiH: Ajša Softić, Mirko Miličević, Branimir Orašanin i Dubravko Čampara. čemu su se potom usprotivili Mahmutbegović i Dunović.

Izvor: N1

Najveća niskotarifna i niskobudžetna aviokompanija u Srednjoj i Istočnoj Evropi WizzAir obavještava javnost da od 1. novembra 2022. godine zatvara bazu u Sarajevu.

S dubokim žaljenjem smo morali donijeti tešku, ali odgovornu odluku da 1. novembra 2022. godine zatvorimo svoju bazu u Sarajevu. Putnici s rezervacijama na koje utječe ova odluka danas će biti kontaktirani putem e-maila sa savjetima o svim njihovim opcijama, koje uključuju: ponovnu rezervaciju, puni povrat novca ili 120 posto originalne cijene u vidu kredita aviokompanije”, saopštili su iz WizzAira.

Iz kompanije ističu kako je ova odluka rezultat trenutno izazovnog makroekonomskog okruženja, kao i kontinuiranih izazova u lancu snabdijevanja.

“Nakon pregleda trenutnih performansi, važno nam je da svoju mrežu brzo prilagodimo promjenama na tržištu i potrebama naših kupaca, kako bismo ostali otporni i konkurentni na tržištu. U skladu s tim, za sada se fokusiramo na povećanje prisutnosti naše bh. baze u Tuzli, te ćemo stoga 1. novembra zatvoriti našu bazu u Sarajevu”, najavili su iz aviokompanije.

Naglašavaju kako je prioritet kompanije minimizirati sveukupni poremećaj za bosanskohercegovačke putnike i zaštiti proces zapošljavanja ekipe.

“Iz Sarajeva ćemo nastaviti letjeti do Abu Dhabija i Londona (aerodrom Luton). Pored toga, konsolidovat ćemo naše prisustvo u bazi u Tuzli i tamo ojačati našu poziciju. Dodavat ćemo nove letove sa Međunarodnog aerodroma Tuzla do Eindhovena, kao i pojačati frekvencije na našim rutama iz Tuzle do Basel Mulhousea, Freiburga, Dortmunda i Memmingena”, obavještavaju.

Posada, piloti i kabinsko osoblje WizzAira sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo danas su obaviješteni o ovoj odluci, te im je ponuđena mogućnost da lete iz druge baze u BiH ili iz susjedstva.