Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Nacionalni robotički tim BiH u top 10 zemalja svijeta na međunarodnom takmičenju

    Nacionalni robotički tim BiH u top 10 zemalja svijeta na međunarodnom takmičenju

    Nacionalni robotički tim Bosne i Hercegovine okupljen oko Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju u Mostaru, i ove godine predstavlja našu državu na “FIRST Global Challenge 2022”, sa ovogodišnjom temom “Carbon Capture”.

    Tim reprezentativaca čine Hana Juklo, Nizama Šuta, Danis Mušić, Sanjin Brajević i Lejla Nuhić, zajedno sa njihovim mentorima Anesom Hadžiomerovićem, Denijem Ajanićem i Arminom Đidelijom.

    Razlike u odnosu na prošlu godinu

    Ovo internacionalno robotičko takmičenje se održava u Ženevi u periodu od 13. do 16. oktobra i za cilj imaju jačanje svijesti o važnosti STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) vještina, stavljajući akcenat na njihovo učenje i praktično primjenjivanje, pogotovo kod mladih ljudi. Sama tema takmičenja se bavi problemom konstantno rastućeg nivoa CO2 koji zadržava toplotu u atmosferi, te tako doprinosi raširenom globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama.

    Ovogodišnji zadaci, za razliku od prošle godine, sadržavaju sastavljanje samo jednog robota koji će se u sastavu sa još dva nasumično izabrana tima drugih država, u izboru od njih 180, takmičiti protiv druge alijanse na terenu izvršavajući različite zadatke. Svaki meč je zapravo simulacija globalnog saveza od šest nacionalnih timova koji zajedno rade na hvatanju i skladištenju ugljika, demonstrirajući zajednički napor potreban za zaštitu naše zajedničke atmosfere. Zatim se države dijele u regionalne saveze od tri tima kako bi se fokusirali na lokalne napore za usporavanje klimatskih promjena.

    Rano otkrivanje šumskih požara

    Drugi dio takmičenja, “Carbon Countermeasures”, čini zapravo praktični dio suzbijanja emisija ugljendioksida, gdje svaka država radi na zasebnom projektu u određenom području. Tim Bosne i Hercegovine je predstavivši svoj projekat sa tematikom suzbijanja i ranog otkrivanja šumskih požara u prvoj fazi, prošao u finale zajedno sa ostalih devet timova te ih očekuje prezentovanje pred panelom sudija i snimanje CNN-ovog dokumentarnog filma.

    Samo takmičenje iziskuje dosta timskog rada, planiranja, predanosti, mnogo planiranja, kreativnosti, ali i na ovaj način nudi unikatnu priliku da se pokažete u STEM području, ponosno predstavljate svoju zemlju, te na kraju ponesete svoja iskustva na dalje usavršavanje.

  • Izetbegović: Ja sam u ovu bitku izašao principijelno, nisam se kukavički povukao

    Izetbegović: Ja sam u ovu bitku izašao principijelno, nisam se kukavički povukao

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ocijenio je da je izborni rezultat koji je postigla SDA najbolji u posljednje dvije decenije.

    – SDA je ubjedljivi pobjednik i imat će najviše mandata na svim niovima vlasti što je izuzetan uspjeh. Predsjedništvo SDA smatra da razgovore treba da vode pobjednici izbora i u tom smislu su formirani timovi koji će krenuti s tom vrstom pregovora – rekao je predsjednik SDA.

    Osvrnuo se i na izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH C Schmith.

    – Imamo stare vitalno važne presude Evropskog suda za ljudska prava i presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Komšić koje je visoki predstavnik ignorisao. Imamo stare poznate diskriminacije i aparthejd koji žive Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj koje je visoki predstavnik ignorisao i fokusirao se samo na ono što je traženo apelacijom Ljubić. Ovom odlukom se izašlo u susret isključivo zahtjevima HDZ-a omogućivši im da budu nezaobilazan faktor u formiranju vlasti – kaže Izetbegović.

    Istakao je da će tražiti od visokog predstavnika da tretira “decenijama prisutne probleme i da ih ne preskače”.

    Osvrnuo se na pregovore i mogući susret sa Draganom Čovićem.

    – Pregovori tek treba da krenu, još uvijek nemamo finalne rezultate. Mi smo otvoreni za sve. Treba napraviti jake i stabilne vlade sa jakom podrškom u parlamentima. Ja još nisam dobio poziv od Čovića i još uvijek su to kontakti na nivou sekretara stranaka. Vrlo rado ću se sastati s njim – rekao je Izetbegović.

    – Kada uzmete dva bloka, 11-torku i SDA, јa sam dobio 40 posto i popravio rezultat u odnosu na sve dosadašnje cikluse. Zaostajem za SDA 10 do 12 posto. Tačno toliko zaostaje i Bećirović za 11-torkom. O nekoj bitnoj razlici i nepodršci prema meni nema govora. Ja sam dobio niz čestitki na tome što smo imali dobru kampanju koja je pomogla da dobijemo ovako čudesan rezultat. Ja ne mogu da nadjačam 11 ljudi. Ja sam izašao u ovu bitku principijelno, nisam se kukavički povukao – rekao je Izetbegović.

    Faktor

  • Porastao broj zaposlenih u FBiH: Brze akcije Porezne uprave daju rezultate

    Porastao broj zaposlenih u FBiH: Brze akcije Porezne uprave daju rezultate

    U Federaciji BiH se smanjuje broj radnika nacrno, za što su zaslužne i brze akcije Porezne uprave Federacije BiH. Tako je na 30. septembar ove godine registrirano 538.336 zaposlenih, a što je za 7.340 više u odnosu na 30. septembar 2021. godine.

    Samo u septembru broj zaposlenih je veći za 4.801 u odnosu na podatak od 31. augusta ove godine.

    U privredi 2.200 novouposlenih

    – Svakako da ima utjecaja Porezne uprave FBiH na povećanja broja zaposlenih jer mi u kontinuitetu radimo stvari koje dugoročno imaju utjecaja na rast javnih prihoda i na povećanje broja zaposlenih. Kada je riječ o porastu broja zaposlenih u septembru, to je rezultat cikličnih, određenih kretanja, na tržištu rada.

    Mi svake godine, kada je riječ o septembru i januaru, odnosno, februaru, imamo oscilacije u broju zaposlenih iz razloga što se to vezuje za godišnji odmor, odnosno, raspust učenika. Imamo značajan broj nastavnika, odnosno, zaposlenika koji se odjavljuju kada su raspusti, a onda kada se prijavljuju, taj broj raste – objašnjava nam Šerif Isović, direktor Porezne uprave FBiH.

    Kaže kako od 4.801, ide 2.600 prijava za posao u školama, a preostalih 2.200 novozaposlenih u septembru je rezultat povećanja zaposlenih u privredi.

    – Tom broju u privredi svakako doprinose aktivnosti Porezne uprave na terenu. Mi kao što vidite javnosti saopćavamo da kontinuirano radimo brze akcije, čiji je cilj prevashodno otkrivanje rada nacrno, prijavljivanje radnika i mi ćemo ubrzo izaći sa jednom jubilarnom cifrom o broju otkrivenih radnika koji su radili nacrno i na taj način koji su prijavljeni u jedinstveni sistem, odnosno, kao zaposlene osobe – govori nam Isović.

    Upitali smo da li se broj radnika nacrno smanjuje.

    Zaticali više od 100 neprijavljenih radnika

    – Kada smo počeli prije nekoliko godina raditi ove brze akcije, čiji je cilj prevashodno bio otkrivanje rada nacrno, izdavanje računa, registracije…, znali smo u jednom danu zateći 100 i više koji su radili nacrno. Danas je taj broj značajno manji i on se kreće od 50, 60 radnika, a ponekad dostigne i 70, ali je to opet manje nego što je bilo na početku. To znači da se ta siva ekonomija stavlja pod kontrolu – kaže Isović.

    Osvnuo se i na pitanje da li i dalje ima zloupotrebljavanja ugovora o djelu, njihovo produžavanje, kako poslodavci ne bi prijavili radnike.

    – Pa ima. To je jedna konstantna pojava i nju prate ovako visoki porezi i doprinosi na plaće, na ugovore o djelu. Kada se plaćaju porezi i doprinosi, odbiju se troškovi 20-ak posto il 16-17 posto, a na ugovore o radu je čak i do 73 posto. To je jedan po meni od glavnih razloga zašto obveznici izbjegavaju prijavljivanje radnika jer su ovi doprinosi zaista visoki.

    Još zatičem kod poslodavaca da za poslove koji su redovan rad, koji ne spadaju pod ugovore o djelu, upravo se zaključuju ugovori o djelu – govori nam Isović.

    Objašnjava kako ugovor o djelu nema vremensko ograničenje.

    Porezna uprava je 2015. predlagala smanjenje poreza za poslodavce

    – On je vezan za jedan posao, ili određenu uslugu, koju treba uraditi. Za razliku od toga imamo ugovore o privremenim i povremenim poslovima i oni su ograničeni – dodaje on.

    Konstatuje kako je zbog svega potrebno što prije donijeti izmjene zakona o doprinosima i porezu na dohodak.

    – Mislim da je to oblast o kojoj se već duže vrijeme raspravlja i sa aspekta poslodavaca i uposlenika, mislim da je u interesu da se ta oblast uredi jer porezi i doprinosi su zaista visoki. Mogu reći da je Porezna uprava još 2015. godine predlagala da se ukinu porezi na teret poslodavca 10,5 posto – rekao nam je Isović.

    Faktor

  • Veliki odziv građana na akciji “Moja kosa tvoja kosa”: Pomoć oboljeloj djeci

    Veliki odziv građana na akciji “Moja kosa tvoja kosa”: Pomoć oboljeloj djeci

    Akciji doniranja kose za perike djeci koja su privremeno ili trajno pretrpjela gubitak kose zbog malignih oboljenja danas se odazvao veliki broj osoba.

    Za četiri sata više od 200 osoba odazvalo se ovom pozivu, a akcija je održana u Sarajevu.

    Podsjećamo, Udruženje ”Srce za djecu oboljelu od raka” organiziralo je ovu akciju, a u okviru Projekta ”Moja kosa tvoja kosa”.

    Četvrta akcija

    Uime Udruženja Atifa Buldić-Bešić novinarima je kazala da je ovo četvrta akcija šišanja i darivanja kose.

    – Veliki broj ljudi koji se odazivaju ovoj akciji je nešto što ohrabruje. Znamo da imamo društvo na koje se možemo osloniti, imamo dobre ljude koji će uvijek biti tu za našu djecu, za naše roditelje. U okviru ovog projekta napravili smo 57 perika – rekla je Buldić-Bešić.

    Ona je dodala da je deset perika reparirano te da mjesečno imaju 240 sati rada na perikama.

    Buldić-Bešić je navela da je prema podacima iz sarajevske i tuzlanske bolnice u procesu intenzivnog bolničkog liječenja oko 40 djece.

    Svjetski trend

    – Pratimo svjetski trend u izlječenju, oko 80 posto djece pobijedi bolest – naglasila je.

    Sva prikupljena kosa biće odnesena u radionicu Udruženja gdje će majstori vlasuljari izraditi perike koje će biti potpuno besplatne, dostupne svakom djetetu koje ima privremeni ili trajni gubitak kose, kako bi vratilo samopouzdanje i uspješno se uklopilo u svoju matičnu sredinu.

    Današnjoj akciji darivanja kose su također u ime Općine Centar prisustvovale i vijećnica Belma Kapo, kao i pomoćnica načelnika za obrazovanje, društvene djelatnosti, kulturu i sport Lejla Dizdarević.

  • Obilježena 27. godišnjica pogibije komandanta Zaima Imamovića

    Obilježena 27. godišnjica pogibije komandanta Zaima Imamovića

    U haremu Alipašine džamije u Sarajevu u nedjelju je obilježena 27. godišnjica pogibije komandanta Zaima Imamovića, simbola odbrane Goražda, Podrinja, ali i cijele Bosne i Hercegovine.

    Obilježavanju su prisustvovale mnogobrojne delegacije, članovi porodice i prijatelji, a prisutnima se obratio ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović.

    – Naša domovina je svojom krvavom historijom, svoje najbolje sinove ugradila u svoje temelje, a jedan od njih je i rahmetli Zaim Imamović, dobitnik najvećeg ratnog priznanja ‘Zlatni ljiljan’ – istakao je Osmanović.

    Sin čuva uspomenu na oca

    Imamović je poginuo 9. oktobra 1995. godine u 34. godini, na prvoj borbenoj liniji u rejonu Rogojske grede na lokalitetu Treskavice.

    – Njegovanje kulture sjećanja, prenošenje istine, moguće je samo ukoliko uključimo naše mlađe naraštaje, a na njima je da ne puste zaboravu očeve, braću, prijatelje i sve one koji su položili svoje živote za slobodu koju danas uživamo. Izuzetno je zadovoljstvo vidjeti da sin Zaima Imamovića čuva uspomenu na svoga oca, njegov otac bi bio veoma ponosan da vidi kako je Ernest nastavio projekte koje je on ustvari i započeo – poruka je sa današnjeg obilježavanja.

    Kasarna nosi ime po njemu

    Zaim Imamović rođen je 22. aprila 1961. godine u malom podrinjskom mjestu Poratak kod Ilovače, u opštini Goražde. Učesnik je svih bitki za odbranu Goražda i tvorac operacija “Krug” i “Drina”, tokom kojih su nedovoljno naoružani branitelji ovog grada u avgustu i septembru 1992. oslobodili kompletan prostor ove općine.

    Poginuo je 9. oktobra 1995. godine u borbi vođenoj na Rogojskoj gredi, na padinama Treskavice, u okviru završnih borbi koje je vodila Armija Republika Bosna i Hercegovina na deblokadi, odnosno povezivanju Sarajeva i Goražda. Ukopan je u haremu Alipašine džamije u Sarajevu.

    Posthumno je odlikovan najvišim ratnim priznanjem Armije RBiH “Zlatnim ljiljan”, a njemu u čast i kasarna Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Pazariću nosi naziv “Zaim Imamović”.

  • Koliko se isplati baviti pčelarstvom u BiH

    Koliko se isplati baviti pčelarstvom u BiH

    Ovaj vikend u Tuzli je održan Sajam pčelarstva “Medena Tuzla 2022“ gdje su izlagači prezentirali najkvalitetnije proizvode koje je analizirao i ocijenio Tehnološki fakultet.

    Ova godina je bila veoma uspješna i meda ima. Ipak, ne konzumiramo ga dovoljno.

    Baviti se pčelarstvom nije lako, priča nam Ćebira Kurtović koja sa mužem proizvodi brojne proizvode od meda. Od proljeća do jeseni, imaju pune ruke posla.

    “I proizvodnja košnica i razrajanja, vađenje matičen mliječi, polena, propolisa, perge. Milion stvari koje jedan pčelar mora uraditi tokom ljeta.Ali smo prezadovoljni ako rodi med. Ako ne rodi, opet smo zadovoljni ako pčela preživi jer vodimo računa da budu zdrave”, kaže Ćebira Kurtović iz Novog Travnika.

    A meda ove godine ima i to od 20 do 25 kg po košnici. Livadskog, šumskog medljikovca, planinskog, bagremovog, lipovog, kestenovog i drugih vrsta.

    “Nakon tri jako slabe godine, ova je bila dobra. Mada je bilo i boljih godina.(Kolikog godišnje uspijete proizvesti i prodati?) Oko tri tone meda godišnje proizvedemo i prodamo”, kaže Sulejman Oskojić iz Maoče.

    “Ja selim pčele od paše do paše, pa uhvatim više meda i više vrsta i u biti sam zadovoljan sa ovom godinom”, dodaje Zijad Biserović iz Gunje.

    Kvalitet meda određuje raznolika flora. Sjeveroistočna Bosna ima bagremov, livadski, lipov, šumski, Krajina kestenov, Hercegovina med od kadulje i vrijeske. Ipak, konzumiramo tri puta manje meda nego u evropskim zemljama iako on ima ljekovita svojstva.

    “Zadnjih godina razvijamo ovaj koncept api terapije. Trebalo bi puno više da je zastupljen u prehrani predškolske i školske djece, ali isto tako i kod oporavka kod starijih osoba i bolesnika. Ne vodimo puno brigu da taj med bude na našim trpezama i trebamo ga povećati”, kaže za N1 Midhat Jašić, profesor nutricionizma i prehrambenih tehnologija.

    “Mi imamo preko 568 uzoraka meda koji su bili na anlizi i koji su ocjenjivani i koji su dobili nagrade. Ovdje vidite da trg nikad anije bio puniji. Imamo preko 40 izlagača naših pčelara sa svojim proizvodima, provjerenim i zdravim domaćim proizvodima”, kaže Senad Hodžić, Savez pčelara TK.

    Pčelari su dobili i veću podršku sa kantonalnog i federalnog nivoa.

    Opširnije u prilogu Nataše Tadić.

    Program N1 

  • 270.000 građana FBiH ima pravo na 100 KM pomoći: Postoji samo jedan uslov

    270.000 građana FBiH ima pravo na 100 KM pomoći: Postoji samo jedan uslov

    Kantonalnim službama za zapošljavanje dostavljene su finalne liste osoba koje imaju pravo na ovu pomoć, a rok za isplatu je do 30. oktobra ove godine.

    Oko 270.000 nezaposlenih dobit će po 100 KM jednokratne novčane pomoći.

    Kantonalnim službama za zapošljavanje dostavljene su finalne liste osoba koje imaju pravo na ovu pomoć, a rok za isplatu je do 30. oktobra ove godine

    “Kako bi mogle isplatiti pojedinačne naknade od 100 KM, Kantonalne službe trebaju podnijeti zvaničan zahtjev Vladi Federacije BiH, kako bi im se isplatio novac za ove namjene iz budžeta FBiH”, kazali su iz Federalne vlade.

    Pravo na jednokratnu novčanu naknadu imaju oni koji su imali status nezaposlene osobe po evidencijama Federalnog zavoda za zapošljavanje na dan 31. augusta 2022. godine.

    Radiosarajevo.ba

  • Od 19. septembra do 7. oktobra: Memorijalni centar u Potočarima posjetilo 3.900 srednjoškolaca iz Sarajeva

    Od 19. septembra do 7. oktobra: Memorijalni centar u Potočarima posjetilo 3.900 srednjoškolaca iz Sarajeva

    U okviru projekta “Njegovanje kulture sjećanja”, od 19. septembra do 7. oktobra 2022. godine, 3.900 učenika drugih razreda sarajevskih srednjih škola posjetilo Memorijalni centar Srebrenica – Potočari.

    Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo je realiziralo projekt “Njegovanje kulture sjećanja – posjeta učenika drugih razreda srednjih škola Memorijalnom centru ‘rebrenica – Potočari”“ u školskoj 2022/2023, saopćeno je iz Služba za protokol i press KS.

    Tokom putovanja profesori historije bili su zaduženi da upoznaju učenike sa događajima tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, posebno o događajima vezanim za genocid u Srebrenici. Ministarstvo je angažiralo koordinatore koji su bili aktivni sudionici agresije i počinjenog genocida u podrinjskim enklavama s ciljem prenošenja vlastitih iskustava učenicima.

    Na šehidskom mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari održavani su historijski časovi od strane kustosa, te su organizovani obilasci šehidskog mezarja. Nakon toga, učenici su obišli i muzejske postavke.


    U multimedijalnoj sali prikazivan im je dokumentarni film o genocidu u Srebrenici, čime su završavali planirani programski dio svoje posjete. Prije povratka u Sarajevo, organizovan im je i obilazak grada Srebrenice.

    Ukupno je realizirano 11 posjeta Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari i Muzeju genocida sa učešćem 3.900 učenika drugih razreda i 176 profesora iz 43 srednje škole, i to iz 36 javnih i sedam privatnih srednjih škola iz Kantona Sarajevo.

    Realizacijom ovog projekta Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS je nastavilo njegovati kulturu sjećanja kod učenika na period agresije na Bosnu i Hercegovinu i počinjeni genocid u Srebrenici. Planirali su ovu aktivnost nastaviti provoditi i u narednim školskim godinama.

    Služba za protokol i press KS

    Faktor

  • Ustavni sud BiH naredio izmjene zakona u vezi s ostavljanjem kazni na vozilima

    Ustavni sud BiH naredio izmjene zakona u vezi s ostavljanjem kazni na vozilima

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučujći po zahtjevu Općinskog suda u Zavidovićima na sjednici 22. rujna utvrdio da dijelovi Zakona o prekršajima nisu u skladu sa državnim ustavom.

    Utvrđujući po zahtjevu Općinskog suda u Zavidovićima – Odjeljenje suda u Maglaju (sudija Boris Sunarić) za ocjenu ustavnosti člana 56. stav 2. tačka 3, (člana 56. stav 3. i člana 94. Zakona o prekršajima Federacije BiH utvrdio da je član 56 stav 3 nije u skladu sa Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na pristupu sudu.

    Odredba koja je osporena glasi: “Kada je prekršajni nalog uručen putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana nakon što ga je ovlašteni organ predao na poštu. Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu”.

    Ustavni sud BiH je naložio Parlamentu Federacije BiH da u roku šest mjeseci izvrši izmjene zakona.

    Također, osporena je i rečenica iz Zakona o prekršajima: “Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu.”

    Ustavni sud je naveo i ovaj dio Zakona sadrži iste iste probleme koje je Ustavni sud procijenio kao i prethodni dio odredbe kojeg je Ustavni sud proglasio neustavnim.

    – Ako se ne može sa sigurnošću čak ni pretpostaviti da će okrivljeni zaista preuzeti prekršajni nalog za koji se smatra da je na ovakav način uručen, onda se okrivljenom ne mogu osigurati ni garancije da će moći zahtijevati adversarni postupak pred nadležnim sudom ili da će moći koristiti pravni lijek i tražiti povrat u prijašnje stanje (restitutio in inlegrum) iz čL.93. i 94. ZOP-a – navodi se u odluci.

    O odredbi koja se odnosi na dostavljanje kazne pričvršćavanjem ili ostavljanjem na vidljivom mjestu na motornom vozilu ako je prekršaj vezan za nepropisno parkiranje, Ustavni sud BiH je utvrdio da ne krši norme.

    Sud je osporio odredbu: “Svaki prijedlog za povrat u predašnje stanje mora biti podnesen sudu u roku tri mjeseca od dana kada je prekršajni nalog postao konačan ili izvršan ili od dana donošenja rješenja o prekršaju”.

    Prema mišljenju Ustavnog suda, rok od tri mjeseca koji je propisan u članu 94.ZOP-a okrivljenom ne osigurava djelotvoran pristup sudu ukoliko želi pobijati pretpostavku o uručenju putem pošte iz člana 75. ZOP-a, prenosi Avaz.

  • Nakon dvije decenije izgradili smo tek pola autoputa na Koridoru Vc

    BiH je zemlja u kojoj najsporije može još sporije. Radovi na Koridoru Vc, koji kroz našu zemlju povezuje Ploče s Budimpeštom, počeli su prije dvije decenije. Od tada do danas mi smo tek na pola puta. Hoćemo li ostatak uspjeti izgraditi do 2028. godine?

    Dugo očekivani i nemalo osporavani Pelješki most, projekat od nacionalnog značaja za Hrvatsku, ove godine pušten je u promet. Povezivanjem južne Dalmacije sa ostatkom države značajno je skraćeno putovanje i rasterećen saobraćaj, što je opravdalo njegovu izgradnju i naziv – projekat svih projekata.

    Kako su saopćili iz Ministarstva mora, saobraćaja i infrastrukture RH, od 26. jula 2022. i otvaranja Pelješkog mosta do 5. oktobra, prema podacima Hrvatskih cesta, mostom je prešlo 808.271 vozilo. Dodaju kako prosječni dnevni saobraćaj varira od mjeseca do mjeseca, a iznosi oko 11.550 vozila na dan.

    Svega toga ne bi bilo bez fondova Evropske unije koja je u izgradnju uložila više od 85 posto sredstava. Njenu podršku u realizaciji panevropskog projekta Koridor Vc ima i BiH. Međutim, visinu ulaganja ne prate izgrađeni kilometri autoputa.

    “Imamo nefunkcionalno pola izgrađeno od 335 kilometara autoputa kroz BiH. Tolike su investicije EU-a i Evropske banke za obnovu i razvoj ili Evropske investicione banke u infrastrukturu da smo mogli napraviti mrežu autoputeva”, tvrdi dr. sc. Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu.

    Spora izgradnja Koridora ne čudi, jer niži nivoi vlasti odlučuju o projektu od državnog i evropskog značaja.

    “Danas lokalna zajednica može zaustaviti međunarodni projekat autoputa na Koridoru”, dodaje Lindov.

    Da bi bilo lakše kada bi se sa vrha države odlučivalo, a ne samo zaduživalo, ne spori ni državni ministar komunikacija i transporta Vojin Mitrović (SNSD): “To je jedan od problema, a još veći su problem javne nabavke – i to je jedan od razloga kašnjenja”.

    A i ono što je izgrađeno nije u potpunosti usklađeno sa standardima Transportne zajednice fokusirane na razvoj saobraćajne mreže između EU-a i zemalja Jugoistočne Evrope.

    Ministar Mitrović navodi kako kako je u Svilaju interes EU-a bio da ne bude integrisan granični prijelaz nego da ga svaka država ima sa svoje strane:  “I na mostu u Gradiški smo u situaciji da ćemo imati granični prijelaz i sa strane BiH i Hrvatske, a stav Transportne zajednice je jedno zastavljanje, jedna kontrola, jedna inspekcija”.

    Najveći dio Koridora Vc prolazi kroz Federaciju. Do sada je izgrađeno 120 km. Osam je otvorenih gradilišta, za dvije godine BiH bi na sjevernom dijelu trebalo da bude potpuno povezana sa EU-om.

    “Trenutno se gradi 38 kilometra autoceste i 1,1 milijarda je procijenjena vrijednost, u planu nam je da 2025. godine sjeverna dionica Koridora Vc, sjeverno gledano od Sarajeva, bude u funkciji i operativna”, precizira Amir Fejzić, savjetnik direktora Autocesta FBiH.

    Najzahtjevniji radovi tek predstoje na tunelu Prenj i najdužem mostu na Koridoru, kod Počitelja. Gradi se i kroz Republiku Srpsku, ali znatno manje. Sada bi, zbog suspendovanih sredstava EU-a, moglo i sporije. Od 46 km, izgrađeno je tek 6,5.

    “Dva projekta su suspendovana početkom ove godine u RS-u uslijed političke krize koja je dominirala u ovoj zemlji. U pitanju su dvije dionice, jedna na autoputu Johovac – Vukosavlje, koja povezuje Doboj sa dijelom koji je izgrađen u Federaciji, a druga je popravka željezničke pruge u bllizini Doboja”, kazao je Stefano Ellero, šef kooperacija u Delegaciji EU-a u BiH.

    Iz Autoputeva RS-a poručuju da neće biti na gubitku najavljujući nastavak radova – deblokadom sredstava EU-a ili davanjem koncesija.

    “Ovo što oni daju 160 milliona granta – to je jako povoljno. Međutim, kineske i turske kompanije su izrazile bi išle na koncesiju i ta koncesija koja bi išla na 30 godina – to je jako isplatljivo”, napominje Slobodan Stanarević, direktor Autoputeva RS-a.

    EU je do sada za finansiranje radova na Koridoru Vc kroz našu zemlju i pripremu projektne dokumentacije odobrila više od milijardu maraka bespovratnih sredstava.

    “Tradicionalno, BiH dobija najviši procenat, iznos sredstava iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan i tradicionalno mi najviše apliciramo u sektoru transporta i to je uglavnom za Koridor Vc”, objašnjava Sabina Dizdarević, šefica Odsjeka za regionalni razvoj i infrastrukturu u DEI-ju.

    Koridor Vc važan je ne samo za transportno povezivanje sa EU nego i privredni razvoj. Što prije shvatimo njegovu geostratešku važnost, brže ćemo graditi nove kilometre autoputa i zbrajati strane investicije.

     

    federalna.ba