U analizi je i gruba procjena troškova kupovine uređaja za elektronsko glasanje u BiH. Tako bi troškovi kupnje optičkog skenera za biračka mjesta godišnjeg održavanja iznosili od 23 miliona KM do 25 miliona KM, a kupnja i održavanje uređaja za elektronsko glasanje od 33,5 miliona KM do 30 miliona KM
U BiH do danas nema konačnih rezultata izbora. Zbog manipulacija ponovno se prebrojavaju glasački listići. Ovo otvara i novu-staru temu – uvođenja novih tehnologija u izborni sustav glasanja kako bi se izbjegle krađe, piše Deutsche Welle.
Oko 1.000 glasačkih mjesta u više od 60 gradova, pa potom 90 osnovnih izbornih jedinica i oko 500 biračkih mjesta, ponovno prebrojavanje glasačkih listića iz RS (skoro polovice države), pet uhićenih članova biračkog odbora, desetine pritužbi, čak i javnih izjava člana biračkog odbora kako je kandidatkinji dopisivao 0 glasova, a njezinom protukandidatu sve njezine glasove, kašnjenje u objavi izbornih rezultata… Je li to konačan rezime razmjera manipulacija političara u općim izborima u BiH?
Manipulacija izbora prepoznat je problem u BiH, ponuđena su i konkretna rješenja – uvođenje suvremenih tehnologija, elektronsko glasanje, nadzorne kamere na biralištima, itd. Ali, to moraju odobriti – političari. Zbog mnogih pritužbi, ova tema uvijek se ponovno aktualizira tijekom svakih izbora, a tu su i mnoge dvojbe.
MASOVNO, PONOVNO PREBROJAVANJE GLASAČKIH LISTIĆA
Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, nakon izbora je kazao da nisu eliminirane sve izborne prijevare te da smatra kako je potrebno do sljedećih izbora uvesti elektronsko glasovanje.
Na pitanje DW-a upućeno njegovom Uredu, je li uvođenje elektronskog sustava glasanja visoki predstavnik razmatrao prije izbora, odnosno, kada je uveo tzv. tehničke promjene Izbornog zakona BiH, odgovoreno je da odgovore potražimo kod bh. institucija i Centralne izborne komisije (CIK).
CIK BiH, nakon što je već prije naredilo izbornim komisijama za otvaranje vreća s glasačkim listićima i prebrojavanje glasačkih listića s više od 1.000 glasačkih mjesta u više od 60 gradova u BiH, upravo je jučer dalo naredbu za ponovno prebrojavanje glasova iz RS za razinu predsjednika/cu i dva potpredsjednika tog eniteta. Razlog su brojne pritužbe o krađi glasova.
Nezadovoljstvo oporbe u RS-u, gdje smatraju da je njihova kandidatkinja za predsjednicu tog entiteta, Jelena Trivić, pokradena u korist kandidata i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, eskalirala je višednevnim prosvjedima u Banja Luci. Neki od oporbenih političara poput Nebojše Vukanovića, optužio je i visokog predstavnika, uputivši mu vrlo uvrjedljive poruke.
“Schmidte, smeće jedno, ti si kriv za sve ovo. Zašto nisi uveo skenere? Kažeš da je bilo ‘malih nepravilnosti’. Idi u Njemačku, pa broji izbore godinu dana, sram te bilo”, kazao je Vukanović.
I s birališta u Federaciji pristižu pritužbe, a nezadovoljstvo je i kašnjenjem objave izbornih rezultata.
CIK NIJE PARLAMENT, POLITIČARI DONOSE ODLUKE
“Razlog kašnjenju je činjenica da su članovi biračkih odbora imenovani od političkih subjekata i najbitnije im je bilo da izvješćivaju političku stranku koja ih je predložila za izbornu komisiju. Dok god politički subjekti budu imali monopol nad sastavom biračkih odbora, imati ćemo ovakvu situaciju”, zaključio je predsjednik SIP-a Suad Arnautović.
On je aktualizirao pitanje uvođenja novih tehnologija u izborni sustav, ali i novog imenovanja članova biračkih odbora. No, kako je rekao, prijedlozi rješenja SIP-a nisu čak niti razmatrani u parlamentu. Predsjednik SIP-a BiH osvnuo se na činjenicu da je direktor izbornih operacija iz SIP-a Estonije analizirao bh izborni sustav i predložio mjere koje su prihvatili te da su one upućene u Parlamentarnu skupštinu BiH na usvajanje. Kao i na 2020. i uz pomoć Izaslanstva EU u BiH, nakon 15-mjesečnih analiza, predložene mjere španjolskih stručnjaka.
“Oba dokumenta dostavljena su zakonodavcu, našem poslodavcu – parlamentarnoj skupštini, onome koji donosi zakone i mjere. Morate znati da SIP nije parlament, ne donosi zakon, nije zakonodavac. Mi ne možemo uvoditi nove tehnologije bez odluke parlamenta”, kaže Arnautović, time dajući do znanja da, unatoč svemu, posljednju riječ imaju političari.
“UVIJEK JE SVE DO POLITIČARA”
“Uvijek je bilo sve do političara. Činjenica je da ne uvodimo nove tehnologije kako bi se spriječile izborne manipulacije dok su, istodobno, sve izborne manipulacije potaknute od političkih stranaka. Zašto bi članovi biračkih odbora manipulirali glasačkim listićima, dodavali glasove strankama ili preferencije političkim kandidatima ako nisu dobili upute i naloge od političkih stranaka? Želim naglasiti da istraga mora obuhvatiti i političke stranke te istražiti po čijem su nalogu članovi biračkih odbora učinili to što su učinili”, smatra Vehid Šehić iz Koalicije ‘Pod lupom’, projekta građanskog, nestranačkog promatranja izbora.
Pri tom podsjeća kako su upravo promatrači Koalicije uočili nepravilnosti na biralištu u Novom Gradu gdje je 200 glasačkih listića bilo popunjeno prije otvaranja birališta, nakon čega je reagirao CIK, policija i državno Tužiteljstvo. Pet članova biračkog odbora je uhićeno, izbori su prekinuti.
No, i on kaže kako ključnu ulogu oko uvođenja novina u glasanje tijekom izbornog procesa imaju političari.
“Odavno se govori o uvođenju novih tehnologija prilikom glasanja, elektronske obrade glasačkih listića, uvođenja skenera kako bi se spriječilo višestruko glasanje itd., ali to trebaju političari izglasati i osigurati sredstva. Oni kažu da za takvo nešto nema novca, ali ja tvrdim da ima. Na koncu, to je novac poreznih obveznika i političari su dužni ispoštovati njihovu volju na izborima. Ali, siguran sam da ćemo sljedećih izbora imati uvedene nove tehnologije u glasanju”, zaključuje Šehić.
ELEKTRONSKO GLASANJE U EVROPI? BAŠ I NE.
Istraživački sektor Parlamentarne skupštine (PS) BiH, za potrebe bh parlamentaraca, kako bi bili što upućeniji u tematiku, prošle godine je uradio analizu elektronskog glasanja, s troškovima, pitanjima sigurnosti, koristima, ali i nedostatcima.
“Podaci pokazuju da samo četiri države EU-a imaju mogućnost elektronskog glasanja, Estonija, Francuska, Bugarska i Belgija. U skoro svim državama u Evropi izbori se posljednjih deset godina održavaju na tradicionalni način ‘papir i olovka’, uključujući i Njemačku u kojoj je Ustavni sud proglasio neustavnim i zabranio upotrebu elektronskih uređaja. U Evropi je osam država bilo uvelo elektronsko glasanje kao projekt ili u potpunosti”, navodi se u analizi Istraživačkog sektora PS BiH.
U analizi je i gruba procjena troškova kupovine uređaja za elektronsko glasanje u BiH. Tako bi troškovi kupnje optičkog skenera za biračka mjesta godišnjeg održavanja iznosili od 23 miliona KM do 25 miliona KM, a kupnja i održavanje uređaja za elektronsko glasanje od 33,5 miliona KM do 30 miliona KM.
Uz pozitivne strane kao što su provođenje kompleksnih izbora, dostupnost, manje osoblja na biračkim mjestima, uklanjanju nevažećih listića, brzinu brojanja, sprječavanje krađe, navode se i nedostatci kao što je povjerenje u novi način glasanja, upitna mogućnost revizije rezultata, posljedice kvara, educiranje birača i konfuzija za one koji se u novom načinu glasanja ne bi snašli, kao i sigurnost od hakiranja rezultata itd.
U kontekstu ‘cijene izbora’, a prema podacima SIP-a, za podsjetiti je i na ove brojeve: Na ovogodišnjim Općim izborima u BiH bilo je angažirano više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije, više od 60.000 promatrača, od toga 50.000 stranačkih.
Izbori će ukupno koštati 12,528 miliona KM, a od tog novca, najviše ide biračkim odborima za naknade (6.795.000 KM), za nabavku papira i tiskanje glasačkih listića 1.5 milion KM i poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1,27 milliona KM. Unatoč svemu, uslijedili su problemi.
“JASNO JE SVIMA”
“Iz svega onoga što čitamo i slušamo ovih dana, od Banja Luke pa do brojnih kandidata diljem Federacije, koji su čak i na vlastitim biračkim mjestima imali nula preferencijalnih glasova, očito je da izbori nisu bilo regularni. E, sad, jesu li te neregularnosti suštinski utjecale na rezultate izbora ili tek na raspored tko će s koje liste ući u parlament, gotovo je nemoguće dokazati. S tim da je nužno kompletno novo brojanje u RS-u”, komentira za DW publicist i povjesničar prof.dr. Dragan Markovina.
Ali, po njemu, nije pitanje samo regularnost izbora. On upitnim drži i popis birača.
“Treba prvo krenuti od popisa birača, za kojeg svi znaju da je lažan i prevelik i s kojim je najlakše manipulirati. A potom s uklanjanjem bilo kakvih stranačkih dužnosnika iz biračkih odbira i SIP-a i uvesti elektroničko glasanje. Koliko su političke stranke to spremne ‘amenovati’ u parlamentu, jasno je i vama, koliko i meni”, zaključuje Markovina s još jednim pitanjem za kraj.
Deutsche welle
