Category: BiH

U posljednjih pet godina broj upisanih studenata u visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini smanjen je za 20 posto. Jedan od razloga je odlazak stanovništva. I novi podaci o broju upisanih studenata pokazuju nastavak negativnih trendova, koji nisu zaobišli ni Univerzitet u Bihaću. Otvoreno je i pitanje usklađenosti studijskih smjerova sa potrebama tržišta rada, što iziskuje ozbiljan pristup.

Sve veći odlazak mladih preko granica Bosne i Hercegovine došao je na naplatu. Studenata nikad manje. Konkretno, Univerzitet u Bihaću je nekada upisivalo 1.500 studenata, danas je ih nešto manje od 500.

FADIL ISLAMOVIĆ, rektor Univerziteta u Bihaću

“Buduće godine će vjerovatno pokazati da će taj broj kandidata i dalje opadati, morat ćemo tražiti ozbiljne reforme i rezove zajedno s našim osnivačima kako bismo izašli na kraj s tim”.

Ove sedmice upisano je tek nešto više od četiri stotine studenata, od kojih se 15 odlučilo za Pravni fakultet, a jedan od njih je i Armin Zulić.

ARMIN ZULIĆ, brucoš

“Pravni fakultet sam odabrao najprije zbog neke želje iz djetinstva, naravno i zbog drugih razloga, poput širokog dijapazona znanja koji mogu steći ovdje, pa poznanstva, prijateljstva…”.

SUAD HASANBEGOVIĆ, dekan Pravnog fakulteta u Bihaću

“Nema to kao nekada, 100 diplomiranih pravnika. To je problem i za društvenu zajednicu. Mi ćemo u narednom periodu imati 15 pravnika, to je nešto što je potrebno ovom kantonu. Stvara se ambijent da ti studenti koji završe fakultet imaju danas-sutra posao u pravosuđu, organima uprave, advokaturi…, a ne da se pravi hiperprodukcija kadra”.

Male plaće, čak i nakon sticanja diploma, jedan su od razloga zašto odlazak u države Evropske unije značajan broj mladih smatra boljom opcijom.

FADIL ISLAMOVIĆ, rektor Univerziteta u Bihaću

“Primanja ljudi koji okončaju studije su u rangu prosječne plate u BiH, to je neprihvatljivo. Tu su upakovani svi, od onih koji nemaju nikakva obrazovanja pa do doktora nauka”.

U Bosni i Hercegovini trenutno djeluje 47 visokoškolskih ustanova, ali taj broj je u sve većem nesrazmjeru s brojem studenata. Opravdanom se, stoga, čini bojazan da će se, kao što je već slučaj i sa gašenjem nekim od škola, primarno, zbog iseljavanja stanovništva, taj trend prenijeti i na neke od univerziteta.

Cijene građevinskog materijala ostavile su značajan trag na tržište nekretnina. U odnosu na prošlu godinu cijena stanova u BiH veća je za oko 30%, a kuće i do 10%. Stabilizacija cijena u BiH je izgledna, kažu upućeni, ali do značajnijeg pada cijena neće doći do 2024. godine. Najjače tržište prema broju sklopljenih ugovora su Sarajevo, Banjaluka, Tuzla, Istočno Sarajevo i Bijeljna, a cijene stanova u prva dva dostigle su 6.000 KM/m2.

U užem jezgru glavnog bh. grada cijene nekretnina povećane su između 30 i 50%. Ali, ako uporedimo sa okruženjem, BiH je i dalje jeftino tržište, tvrde upućeni. No, kada analiziramo domaći standard i prosječne plate, stanovanje je odavno luksuz. Ako ne želite da živite dalje od gradskog jezgra, za renoviran stan u starogradnji, moraćete da izdvojite i do 4.500/m2. Odnosno, 6.000 KM za stan u novogradnji.

“Na Otoci su prešle cijene od 3.000 KM, a u samom centru vi imate luksuzne novogradnje, koje i nisu predviđene za slobodno tržište nego se u preprodaji prodaju ljudima koji imaju malo više novca. Na Čobaniji postignuta je cijena i od 5.500 do 6.000 KM”, kazala je Alma Abdagić iz “Rental nekretnine” iz Sarajeva.

Najviše kupuju mladi bračni parovi

Najviša cijena kvadrata je postignuta. O smanjivanju je rano govoriti. Međutim, upućeni predviđaju da će banke povećati kamate za stambene kredite, a to automatski znači da će sve manje ljudi biti u prilici da podigne kredit, kako bi priuštili nekretninu. S druge strane, manja potražnja uslovljava i blagi pad cijena.

No, to se ne očekuje prije 2024. godine, pokazuju istraživanja. Poskupile su nekretnine i sa druge strane entitetske linije, u Istočnom Sarajevu, no i dalje su povoljnije u odnosu na komšije.

“Cijene polovnih stanova, u zavisnosti od lokacije, starosti stana i stanja samog stana je negdje između 1.500 i 1.800 KM. Novogradnja prelazi 2.000 KM, dakle 2.500 KM. Još uvijek je to Spasovdanska, Hilandarska, Dečanska, ovaj dio ovdje još uvijek nosi naziv neke top lokacije”, naveo je Ranko Vukmanović iz agencija za nekretnine “NEK”, iz Istočnog Sarajeva.

Tendencija rasta cijena na tržištu nekretnina primijećena je tokom ljeta i u gradu na Vrbasu. Najniže cijene u novogradnji ne mogu se naći ispod 2.800 KM i to u okolnim dijelovima grada, dok je cijena u jezgru već neko vrijeme izjednačena sa Sarajevom – 6.000 KM.

“Najviše kupuju mladi bračni parovi, ljudi iz inostranstva, ali i ljudi iz drugih gradova. Jedan dio je to gotovina, a drugi dio je putem kredita, tipa 30% gotov novac, a ostatak kredit”, kazao je Aleksandar Vuković iz agencija za nekretnine “KONDO” iz Banjaluke.

Stan na Jahorini prodat za više od pola miliona

Zbog pozicije grada Trebinja i njegovom povezanošću sa primorjem, kao i međunarodnim aerodromom u Dubrovniku, potražnja za nekretninama je ogromna. To, djelimično i diktira cijenu novih stanova koja prelazi 4.000 KM. Starijih stanova, gotovo i nema.

“Čim se i pojavi neki stan, on se veoma brzo proda. Najjeftiniji stan se može dobiti po cijeni od 1.500 KM, ali tu su obično potrebna dodatna ulaganja. Sve je teže za lokalno stanovništvo da dođe do stana. Jer to su cijene koje su neplative, a ljudi uglavnom kupuju na kredit i to polovne stanove”, rekla je Mubina van Veen-Isović iz HPM nekretnine iz Trebinja.

U Mostaru novogradnje gotovo da i nema, a renovirani stanovi dostižu 2.300 KM. U Zenici je to cijena između 1.500 i 2.000 KM, dok za novi stan morate iskeširati više od 2.500. Iako je novogradnja i u Brčkom dostigla maksimum, i to između 1.800 do 2.500 KM/m2 , i dalje je jedan od najpovoljnijih tržišta.

“Stara gradnja prati novogradnju tako da, ako poskupi novogradnja, onda poskupljuje i stara gradnja, tako da se kreće od 1.200 do 1.700 KM”, istaknula je Gorana Tanasić, iz Emporium nekretnine iz Brčkog.

U prvom kvartalu ove godine u BiH je prodato ukupno 627 novih stanova, podaci su Agencije za statistiku BiH. Posebno je zanimljiv podatak da je najskuplji stan, van urbanog područja, prodat, na Jahorini i to za više od oko pola miliona KM.

N1

Zastupnički dom Parlamenta FBiH nedavno je usvojio nacrt Zakona o minimalnoj plati u FBiH kojim se definira iznos minimalne plate za radnike na prostoru Federacije BiH i koja po najnovijim izračunima ne bi trebala biti niža od 993 KM, s tim da će se svake godine do 2025. godine stalno povećavati.

Kako piše u obrazloženju spomenutog zakona oko kojega treba postići širi konsenzus sa sindikatima, utvrđena je osnovica za utvrđivanje minimalne plate, a ona predstavlja prosječnu bruto platu u Federaciji BiH za decembar 2020. godine prema službenom podatku federalnog Zavoda za statistiku, u iznosu 1532 KM bruto (993 KM neto).

Također je propisano utvrđivanje minimalne bruto plate za 2021. godinu, najmanje 75% osnovice, zatim za 2022. godinu najmanje 85% osnovice, za 2023. najmanje 90% osnovice i, konačno, za 2024. godinu najmanje 100% osnovice.

Ovim člankom propisano je i da minimalna plata ne predstavlja osnovicu za obračun svih plata, osim ako to nije definirano kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Također je predviđeno da se od 2025. godine minimalna plata utvrđuje na osnovi kretanja indeksa potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plata i bruto društvenog proizvoda te da minimalna plata za 2025. godinu ne može biti manja od iznosa minimalne plate za 2024. godinu.

Predlagatelji novog zakona priznaju kako Federacija BiH još nema zakonski određenu minimalnu platu, zbog čega su bili meta kritika, ne samo domaćih nego i međunarodnih sindikalnih udruga. U pismu Međunarodne konfederacije sindikata, koje je upućeno Vladi Federacije BiH ukazano je kako nepostojanje propisa kojim se jamči najniža cijena rada predstavlja izravno kršenje Konvencije 131. Međunarodne organizacije rada koja predstavlja sastavni dio Ustava BiH.

Generalna tajnica najveće svjetske sindikalne organizacije Sharon Burrow pozvala je vlasti da se uključe u istinski socijalni dijalog i osiguraju da svi radnici u BiH imaju zajamčenu minimalnu platu i poštovanje njihovih radnih prava u skladu s općim kolektivnim ugovorom. Važnost instituta minimalne plate kao socijalno zaštitnog instrumenta naglasio je Odbor Europskog parlamenta za socijalna pitanja koji je još 1993. godine predložio državama članicama Europske unije da uvedu mehanizme za određivanje minimalne plate u odnosu na nacionalnu prosječnu plaću.

Vrijedi spomenuti da su nakon višemjesečnih natezanja i sukoba predstavnici šest sindikalnih udruga i predstavnici poslodavaca s prostora FBiH prošle godine konačno potpisali zajedničku platformu za vođenje socijalnog dijaloga.

– Na ovaj način jasno smo pokazali da smo spremni odmah početi pregovore o povećanju minimalne plate. Zajednički stav potpisnika platforme je da je neprihvatljiva situacija u kojoj ne postoji minimalna plaća – stoji u zaključku Udruge poslodavaca FBiH.

Oni tvrde kako se potpisivanjem platforme šalje jasna poruka predstavnicima vlasti u FBiH da sindikat i poslodavci imaju zajedničke interese te da će u ostvarenju istih jedinstveno nastupati prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a sve u cilju rasterećenja gospodarstva i stvaranja boljih uvjeta za radnike u FBiH.

Dnevnik.ba

U cazinskom naselju Pećigrad danas je održana kestenijada – tradicionalni festival kestena kojem su prisustvovali brojni posjetitelji i gosti iz cijele Bosne i Hercegovine i zemalja regije.

Prisutni su pržili kesten, a upriličen je i bogat kulturno-zabavni program.

Riječ je o manifestaciji koja je postala tradicija jer se održava već 22 godine. Kestenijadi je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi, a došli su gosti i iz Hrvatske i Slovenije.

Kesten je jedno od najznačajnijih obilježja Bosanske krajine, pogotovo grada Cazina, a Kestenijada koja se već godinama održava u mjestu Pećigrad sasvim sigurno potvrđuje tu tvrdnju.

Kestenove šume su rijetkost u Bosni i Hercegovini, ali Cazinska krajina je izuzetno bogata ovim prirodnim resursom.

U Bosanskoj krajini nadaleko su poznate. Prostiru se na širem području Cazina, Velike Kladuše, Bužima i dijela Bosanske Krupe. Zbog svoje nutritivne vrijednosti, kesten je neizostavan u ishrani na ovom području.

U naselju Pećigrad drvo kestena je na svakom koraku, u šumama, pored lokalnih puteva i ispred kuća.

bhrt

Berba kukuruza u najvećoj bh. žitnici ovih dana privodi se kraju. Ratari nezadovoljni. Prinos je, zbog suše, umanjen i do 70%, te su proizvođači i ovaj put ostali praznih džepova i to na pragu velike jesenje sjetve hljebnog žita. Po svemu sudeći, upozoravaju, ovogodišnja sjetva nije izvjesna, posebno kada se uzmu u obzir stalna poskupljenja proizvodnih inputa.

Za litar dizel goriva potrebno je dati šest litara mlijeka – ovako svoju priču počinje Radislav Ilić, proizvođač mlijeka iz Semberije. Jedan od mnogih u ovoj proizvodnji koji zbog, kako kaže, nemara nadležnih i neisplative proizvodnje, razmišlja o gašenju farme.

“Stanje u stočarstvu je katastrofalno! Mlijeko ne prati ni približno ostale cijene, tako da smo u jako nezavidnoj situaciji. Teško da ćemo izdržati. Mlijeko poskupljuje dva feninga mjesečno, a gorivo dva do tri feninga svaki dan. Pa neka se neko zapita koliko meni litara mlijeka treba da obradim hektar zemljišta?”, poručuje Ilić.

Brinu farmeri i zbog nedostatka stočne hrane. Proizvodnja kukuruza zasnovana je na površini od oko 26.000 hektara ove godine nije dala željeni rezultat. Ukupan obim proizvodnje kukuruza u Semberiji smanjen je za više od 70%. U jesenju sjetvu ulaze praznih džepova, te je pitanje, kažu, koliko će se proizvođača uopšte odlučiti na zasnivanje proizvodnje hljebnog žita ove jeseni.

“Gorivo je u zadnja tri dana dvaput poskupjelo. Već je preko 3,30 KM. Sjemenska pšenica kreće se od 150 do 200 KM po toni, a mi smo našu davali po 65 KM. To znači da smo trebali dati 300 kg naše pšenice za 100 kg sjemenske. Jako je teška situacija za jesenju sjetvu”, kaže proizvođač Goran Spasojević.

“Ako se ovako nastavi – nemarom institucija po pitanju domaće proizvodnje i zaštite – ostaće se bez hrane, bez poljoprivrednih proizvođača, a na kraju i bez stanovništva”, poručuje Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Nadležnima su uputili apel da pod hitno donesu mjere kojima će sačuvati domaću proizvodnju. Ili bar ono što je od nje ostalo.

federalna.ba

U Parizu je danas otvoren jedan od najvećih međunarodnih sajmova prehrambene industrije– SIAL 2022, na kojem se prvi put predstavljaju kompanije iz Bosne i Hercegovine.

Predstavljanje bh. kompanija na ovom sajmu, na kojem su izlagači iz više od 200 zemalja, organizirala je i finansijski podržala Vanjskotrgovinska komora (VTK) BiH, uz podršku Švicarskog programa za promociju izvoza (SIPPO).

U paviljonu VTKBiH izlaže sedam bh. proizvođača iz prehrambene industrije: As Holding Sarajevo, Kolmix Velika Kladuša, Mladegs-Pak Prnjavor, Jami Sarajevo, Delta trade Zenica, Halilović Ilijaš i Mljekara Livno. Izlagači iz BiH se predstavljaju na zajedničkom štandu, kojeg su već tokom prvog dana sajma posjetili predstavnici privrednih komora drugih zemalja, kao i mnogobrojni posjetioci, izlagači i potencijalni poslovni partneri.

VTKBiH je poduzela opsežne aktivnosti za pozivanje potencijalnih partnera i kupaca s bh. izlagačima, pripremljen je i e-katalog bh. izlagača, a dogovoreno je i održavanje mnogobrojnih sastanaka s potencijalnim poslovnim partnerima.

Sajam SIAL 2022 se održava do 19. oktobra, a na sajmu će biti organizirani i mnogobrojni forumi i konferencije te prezentacije trendova i inovativnih rješenja iz oblasti prehrambene industrije, saopćeno je iz VTKBiH.

Vojnici iz 20 zemalja okupiće se na vojnoj vježbi u Bosni i Hercegovini od 17. oktobra do 22. novembra, saopšteno je iz Evropske mirovna misije BiH (EUFOR).

Okupljaju se kako bi “demonstrirali sposobnost i odlučnost EUFOR-a da pruže doprinos bezbjednog i stabilnog okruženja za stanovnike Bosne I Hercegovine”.

“Kao i prethodnih godina, EUFOR će privremeno povećati svoje prisustvo tako što će povećati broj vojnika, ojačati patroliranje i držati taktičke vježbe na odabranim urbanim i ruralnim lokacijama, tijesno sarađivati sa Oružanim snagama BIH, lokalnim zajednicama i organima za sprovođenje zakona”, navodi se iz EUFOR-a.

Ističe se i kako ova vojna vježba pokazuje predanost Evropske unije evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.

Mandat EUFOR-a u BiH svake godine obnavlja Vijeće sigurnosti UN-a. Ove godine ističe 3. novembra.

Trenutno je u BiH 1.100 vojnika EUFOR-a, ali se aktiviranjem rezervnih trupa iz inostranstva može angažovati ukupno 3.500 vojnika.

Mirovna misija EUFOR-a u BiH, najduža je vojna operacija EU, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.

Snage EUFOR-a su raspoređene u BiH od 2004. godine.

Na početku ih je bilo oko 7.000, ali je taj kapacitet smanjivan kako se popravljala bezbjednosna situacija u zemlji.

Zvanični mandat svih stranih vojnih misija u BiH je osiguravanje provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH, te “doprinos sigurnom okruženju”.

Na terenu se provodi korištenjem sredstava i sposobnosti NATO-a, na temelju dogovora s NATO-om poznatim kao “Berlin Plus”.

Brojni detalji ovog sporazuma između NATO-a i EU-a nose oznaku tajnosti, a ono što je poznato je da je između institucija EU-a i NATO-a osigurana razmjena povjerljivih podataka.

Prema sporazumu iz 2003. godine, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje bezbjednosti ove zemlje.

Te vojne snage, prema rezolucijama Ujedinjenih nacija, imaju izvršni mandat koji podrazumijeva i upotrebu sile, posebno kako bi se odbranile od napada ili prijetnje napadom.

Zavod za statistiku Federacije BiH objavio je podatke o prosječnim isplaćenim mjesečnim neto i bruto platama za mjesec august ove godine. Utvrđeno je da je došlo do nominalnog rasta ove godine, ali da su plate realno niže u odnosu na isti period lani.

Prosjećna mjesečna isplaćena neto plata u augustu 2022. godine u Federaciji BiH je iznosila 1.138 KM i nominalno je viša za 1,4 posto, a realno manja 1,3 posto u odnosu na plaće isplaćene u julu.

U odnosu na mjesec august 2021. godine prosječna neto plata je nominalno viša za 13,8 posto, a realno manja za 3,1 posto. Inflacija koja je u Federaciji BiH u augustu iznosila 17,6 posto pojela je nominalni rast plata koji se dogodio. Zbog toga su građanima novčanici ipak prazniji početkom mjeseca nego što je to bio slučaj prošle godine u isto doba.

Što se tiče bruto iznosa, prosječna isplaćena bruto plata u Federaciji BiH u augustu je iznosila 1.761 KM i nominalno je bila veća za 1,5 posto u odnosu na juli, ali realno za 1,4 posto manja. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena bruto-plata po zaposlenom za august nominalno je viša za 13,8 posto a realno niža za 3,1 posto.

Najveća prosječna isplaćena neto plata bila je u području “Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom” i iznosila je 1.920 KM. Najmanja je bila u hotelijerstvu i ugostiteljstvu i iznosila samo 678 KM.

Povećanje plata u augustu u odnosu na juli bilo je najveće u oblastima proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za 7,8 posto, zatim u djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 6,7 posto.

Najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate bile su u administrativnim i pomoćnim uslužne djelatnostima za dva posto, zatim u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima za 1,1 posto.