Proslava dječjih rođendana sve više udara na džep roditelja, jer kada se uzmu u obzir svi troškovi, vidimo da roditelji treba da izdvoje i do 1.000 KM.
Bojana K., majka sedmogodišnjeg dječaka, kazala je za “Nezavisne novine” da je prije nekoliko dana proslavila dječji rođendan u jednoj od banjalučkih igraonica, te da je za dva sata boravka samo prostor platila 160 KM.
Na tortu, slatkiše i meze za odrasle potrošili smo još dodatnih 300 KM“, kaže ona.
Kako je dodala, za proslavu su se raspitivali u više igraonica, a ona koju su ona i suprug izabrali bila je najpovoljnija.
Kako su za “Nezavisne novine” kazali iz dječjih igraonica, u Banjoj Luci cijene zakupa variraju i kreću se od 100 KM do 300 KM.
“Mi imamo određene pakete, odnosno svaki od njih podrazumijeva tri sata boravka i jednu tetu koja bude s djecom. Najniža cijena za desetoro djece iznosi 100 KM, zatim za 20 djece 150 KM, dok je za 30 djece cijena 200 KM”, kazali su iz jedne od banjalučkih igraonica.
Kako su dodali, na roditeljima je da za proslavu obezbijede hranu, tortu i grickalice za mališane.
“Mi nemamo opciju da pravimo čitavu proslavu, samo je prostor naš, a roditelji donose sve što treba, dok se hrana i piće za odrasle naručuju isključivo u našem lokalu”, navode iz ove igraonice.
Kako su za “Nezavisne novine” kazali iz druge igraonice, za proslavu dječjeg rođendana u njihovom objektu potrebno je izdvojiti od 150 KM do 200 KM.
“Mi imamo dva paketa. Paket od 150 KM obuhvata boravak od tri sata, posluživanje i dekoraciju za rođendan, dok paket od 200 KM obuhvata zakup, posluživanje, grickalice i sokiće za djecu”, navode iz ove igraonice.
Kada uzmemo u obzir da u ovu cijenu nisu uračunati rođendanska torta, hrana i piće, kao ni dječji animatori, koji su u posljednje vrijeme veoma popularni, vidimo da roditelji za proslavu izdvajaju velike sume novca.
Naime, cijene rođendanskih torti se kreću od 50 KM za manje do 100 KM za veće. Kada govorimo o dječjim animatorima, oni su u posljednje vrijeme sve popularniji, pa roditelji za njih izdvajaju minimalno 100 KM.
Ne smijemo zaboraviti na grickalice, hranu i slatkiše, koji su neizostavan dio svakog dječjeg rođendana. Za slatkiše i grickalice potrebeno je minimalno izdvojiti 100 KM, ali sve u zavisnosti od broja djece na rođendanu.
Dječje zabave nisu samo za one najmlađe, nego i za njihove roditelje.
S obzirom na to da većina djece dolazi u pratnji svojih roditelja, organizatori proslave moraju da računaju i na njih. U većini igraonica je dostupna hrana za odrasle, ali i opcija da roditelji donesu svoju hranu. Samo za odrasle zvanice često je potrebno izdvojiti od 200 do 400 KM.
Novi poslanici i delegati, dok čekaju avion u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci, imaće hladne i tople napitke, slatka i slana peciva, uslugu nošenja prtljaga…
Sekretarijat Parlamentarne skupštine BiH raspisao je javni poziv za dostavljanje ponuda u postupku nabavke usluga VIP salona na aerodromima u BiH, i to na aerodromima Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka. Kako se navodi, sve „za potrebe Parlamentarne skupštine BiH“.
Iako iznos ove javne nabavke nije visok, radi se o nabavci vrijednoj 25.000 KM, sve su prilike da je riječ o nastavku rasipavanja novca poreznih obveznika.
A sve to kako bi korisnici ovog VIP tretmana, dosadašnja praksa je pokazala da je riječ mahom o članovima kolegija oba doma PSBiH, vrijeme na aerodrom provodili u što većem komforu.
Naime, ova javna nabavka predviđa: korištenje VIP salona do sat vremena prije zakazanog leta prilikom odlaska i dolaska/povratka delegacije Parlamentarne skupštine BiH, korištenje VIP salona do sat vremena prije zakazanog leta prilikom odlaska i dolaska strane delegacije, wifi i printer – konzumacija hladnih i toplih napitaka, kao i slatkih i slanih peciva, usluga nošenja prtljaga i čekiranje karti, transfer od VIP salona do aviona, transfer od aviona do VIP salona ili brzi prolaz iz aviona do vozila i usluga dočeka osoblja aerodroma uz prioritetni prtljag delegacije, prostor za sjedenje od 4 do 20 osoba i – radni prostor.
Tako će i novi saziv Parlamentarne skupštine BiH, u zavisnosti od toga ko bude voljan da ga koristi, dobiti VIP tretman na aerodromima.
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) nedavno je prodala približno tonu zlata iz portfolija deviznih rezervi.
To se desilo u vrijeme kada je vrijednost zlata na međunarodnom tržištu bila najniža u posljednje dvije godine.
– Ako idemo u recesiju, a ona je po svemu sudeći skoro pa neizbježna, onda se kupuje zlato, a ne prodaje. Javnost nije dobila objašnjenje iz CBBiH zašto su se odlučili za ovaj korak – kazao je za Faktor prof. dr. Muharem Karamujić s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić pretpostavlja da su se u CBBiH vodili činjenicom da je pogodan trenutak da se investira u valute koje bilježe rast vrijednosti, dok zlato pada.
– CBBiH ima autonomiju kada je u pitanju ekonomski aspekt ove odluke, ali bi se moralo znati ko je odlučio da se ide u ovaj aranžman, odnosno da li su ispoštovani svi mehanizmi odlučivanja.
Pretpostavljam da su u CBBiH pratili aktuelne trendove i rast određenih valuta, prije svega američkog dolara, odlučivši se da je trenutak da se investira u tom pravcu – izjavio je Čavalić.
Iz CBBiH su na naš upit šta je bio povod za prodaju, koji je iznos inkasiran ovom transakcijom te da li su ispoštovane sve zakonom propisane procedure, odgovorili da je “sve urađeno u skladu sa mandatom definisanim zakonom i u najboljem interesu CBBiH na bazi detaljnih analiza i projekcija”.
Na današnji dan, 19. oktobra 2003, prije 19 godina, preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine – Alija Izetbegović.
Umro je od zatajenja srca u 78 godini. Njegovom posljednjem ispraćaju u Sarajevu prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u bh. prijestolnici. Sahranjen je, prema vlastitoj želji, na Šehidskom mezarju Kovači.
Ostao je zapamćen kao mudar političar koji je imao ogroman autoritet, a da je domovini bio odan do posljednjeg momenta govore podaci da je dok je bio na Klinici za Ortopediju i traumatologiju i poslije na Klinici za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam, primao delegacije koje su mu dolazile. Posljednjeg kojeg je primio bio je tadašnji predsjednik turske Vlade, a današnji predsjednik Republike Turske – Recep Tayyip Erdogan.
Mladi muslimani i prva hapšenja
Alija Izetbegović rođen je 8. avgusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Potiče iz ugledne begovske porodice koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u trećoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.
– Prvu mušku gimnaziju maturirao je 1943. godine. Sarajevo, odnosno cijela Bosna i Hercegovina, tada su bili pod okupacijom pronacističke Nezavisne države Hrvatske tako da se morao skrivati cijelu 1944. godinu kako bi izbjegao mobilizaciju u neku vojnu formaciju ustaškog režima. U toku rata, bavio se humanitarnim radom pomažući prognanim civilima u okviru pokreta “Mladi muslimani”, gdje je još prije rata pokušao pronaći i artikulaciju vlastitih političkih i idejnih opredjeljenja. Islam, antifašizam te antikomunizam, određivali su opću orijentaciju ovog pokreta – piše na oficijelnoj stranici Muzeja Alija Izetbegović.
Zbog pripadnosti organizaciji “Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine. Ubrzo po izlasku iz zatvora studirao je agronomiju, koju je napustio nakon tri godine i upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.
Formirao Stranku demokratske akcije
– U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom “Sarajevskom procesu” osuđen na 14 godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina. Tokom drugog boravka u zatvoru pisao je bilješke. Bila su to razmišljanja o životu i sudbini, vjeri i politici, o pročitanim djelima i njihovim autorima, ali ekonomiji i fizici. Tako je nastalo 13 “sveščica” kako ih je on nazivao, koje je Izetbegović uredio i objavio 1999. godine pod nazivom “Moj bijeg u slobodu” – navedeno je na oficijelnoj stranici Muzeja Alija Izetbegović.
Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na prvim višestranačkim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.
Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.
Poznat i kao kralj mudraca
Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Autobiografski zapis u knjizi “Sjećanja” objavio je 2000. godine. Godine 2004. objavljena su sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.
Američki diplomata Richard Holbrooke je 1998. godine u intervjuu za Televiziju Bosne i Hercegovine kazao da je Alija Izetbegović “najzaslužniji za opstanak Bosne i Hercegovine”.
– Da nije bilo Alije Izetbegovića, ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Da je otišao u Tuzlu, Sarajevo bi palo i Slobodan Milošević je to rekao – rekao je tada američki diplomata i arhitekta Dejtonskog mirovnog sporazuma Richard Holbrooke.
U Muzeju sjećanja na 15. juli u Istanbulu na izložbi o historijatu državnih udara u svijetu i o historiji kolonijalizma, na jednom zidu postavljene su fotografije boraca za slobodu i protiv ugnjetavanja, a tu se u društvu Mustafe Kemala Ataturka, Mahatme Gandhija, Che Guevare, Nelsona Mandele i Martina Luthera Kinga, našao i Alija Izetbegović.
Pored njegove slike piše: “Svojim intelektualnim porijeklom Alija Izetbegović, poznat i kao kralj mudraca, osvojio je divljenje cijelog svijeta svojim odnosom prema zločinima počinjenim protiv čovječanstva tokom raspada Jugoslavije. Borio se za to da Bošnjaci u Bosni i svi ljudi vode dostojanstven život.”
Predsjedavajući Tomisav Martinović sazvao je za danas vanrednu sjednicu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u čijem je predloženom dnevnom redu izbor sudija Ustavnog suda Federacije BiH.
Trenutno su upražnjene četiri pozicije, zbog čega ne može funkcionisati ni Vijeće za vitalni interes.
Prema oficijelnoj najavi iz Doma naroda, ovoj tački predloženog dnevnog reda prethodit će Prijedlog odluke o potvrđivanju Odluke predsjednika Federacije BiH o imenovanju sudija navedenog suda.
Podsjećamo, ranije je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara odbijao da imenuje sudije Ustavnog suda prije Općih izbora, ali je kasnije zajedno s potpredsjednicima, Melikom Mahmutbegović i Milanom Dunovićem, postigao konsenzus o imenovanju.
Za kandidate na poziciju sudije Ustavnog suda Federacije BiH predloženi su Ajša Softić, Mirko Miličević i Branimir Orašanin.
Danas u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne po kotlinama i uz riječne sa maglom i niskim oblacima. U Bosni novo naoblačenje tokom noći na četvrtak. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 9, na jugu zemlje do 15, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 23, na jugu zemlje do 25 stepeni.
“Kad jesen zamuti, sve rijeke u Bosni…“, “Kad dođe oktobar, i kiše padaju…“ – tako glase stihovi pjesama našeg poznatog bosanskohercegovačkog kantautora Hajrudina Harija Varešanovića koje po samom nastupanju jeseni barem jednom preslušamo, a koje možemo i povezati sa desetim mjesecom u godini, asocirajući nas na duge jesenje kiše i tmurne oblake.
Nemam ništa protiv Harija. Štaviše, jedan mi je od dražih muzičara, ali stihovi i meteorološka realnost oktobra u ovoj nadasve čudnoj 2022. godini su dijametralna suprotnost.
Ovog oktobra niti su rijeke previše mutne, niti previsoke, a koliko to god suludo zvučalo, još se može razmišljati i o kupanju u moru, pogotovo uzmemo li u obzir da se prema zvaničnim mjerenjima temperatura mora danas duž Jadrana drži na vrijednostima oko 21 ºC, a zraka između 22 i 25 ºC. Stoga nekima ova konstatacija ide u korist, a nekima bi se moglo subjektivno čak i činiti da je trenutno more i toplije nego u jeku ljetne sezone. Razlog je jasan – vrlo mala, ili gotovo nikakva temperaturna razlika, a tijelo ne odveć pregrijano. Ako još na to dodamo da je UV indeks pao na umjerenu vrijednost, sunčanje postaje još bezbjednije nego u julu, a ako niste ljubitelj gužvi, svi faktori idu u vašu korist. Sumirano – idealno da idealnije ne može biti.
A neće se žaliti ni oni koji more mijenjaju za grad ili planinu – topli napici se i dalje mogu popiti na terasama, a suhe planinske staze pogoduju planinarima da uživaju u raskošnim bojama jeseni koje sada polako dostižu svoj vrhunac.
Rijetko kad smo svi dobitnici, a u trenutnom ozračju od kojeg svi strahujemo, topli dani pogoduju i uštedama, budući da nam je bitan svaki metar drva, svaki kubik potrošenog plina te kilowatsat električne energije.
No, vratimo se brojkama iz prošlosti i analizi vremena za naredni period.
Iako je septembar počeo postepeno popravljati hidrološku situaciju u našoj zemlji sa prijeko potrebnim padavinama, čini se da je oktobar odlučio igrati po pravilima koje smo imali tokom proljetnih i ljetnih mjeseci, tj. slijediti sušniji ritam. Kako bismo to najbolje dočarali, dovoljno je vidjeti da je količina padavina u Sarajevu znatno ispod prosjeka, a u prvih 17 dana mjeseca oktobra prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda palo je svega 9,7 mm, i to zahvaljujući padavinama s početka mjeseca. Inače, prosječna mjesečna norma desetog mjeseca iznosi 76,6 mm, što će, prema trenutnim prognozama biti gotovo nemoguće dosegnuti. Ipak, ruku na srce, ovo nije najsušniji oktobar u znanoj meteorološkoj historiji. Sušniji od ovoga zabilježeni su 1965. i 1995. godine kada je u gradu zabilježeno svega 0,9 mm.
Iako 1995. ne djeluje previše daleko s ove distance, najbliži suhi oktobar koji smo imali je zabilježen 2019. godine kada smo imali neprekidni niz od skoro 20 dana bez ikakvih padavina (u periodu između 10. i 28.10) s temperaturama zraka koje su se kretale od 23 do 30 ºC, a spomenimo i to da je broj sunčanih sati odgovarao junskom prosjeku (u Sarajevu čak 233 sunčana sata).
Sunčanih sati ne manjka ni ovog oktobra, a neće ih manjkati ni u danima koji su ispred nas, no ipak u manjoj količini nego ovog vikenda.
Na vremenskoj karti možemo primijetiti prve znake slabljenja termobaričkog grebena po visini i anticiklone u prizemlju koje nam omogućuju stabilne vremenske prilike, odnosno pretežno sunčano vrijeme koje smo imali tokom proteklih dana, a što nam obično nagovještava prve naznake promjene vremena koja se neće previše osjetiti. Krivac narušavanja grebena je premještanje visinske doline koja se od Škotske preko Skandinavskog poluotoka premješta dalje na istok, a uz nju je vezana i fronta u prizemlju koja nije odviše jaka, a glavnina njenog utjecaja zadržava se znatno sjevernije od nas.
Nedim Sladić
U takvim okolnostima u našu zemlju će sredinom sedmice tek pristići manje količine vlažnijeg i malo hladnijeg zraka sa sjevera, što će usloviti postepeno povećanje oblačnosti prema kraju dana. Uzimajući u obzir prethodno suho tlo i snažno polje anticiklone, šanse za rijetku i slabu kišu su minimalne te će većina područja ostati suha.
Nedim Sladić
Suzbijanje bilo kakvih bitnijih padavina u srijedu potvrđuje i neposredno jačanje zračnog pritiska u prizemlju sa sjeverozapada po odmicanju fronte na istok, s kojim se u početku zadržava svjež, ali i ne odviše vlagom bogat zrak, a s odmicanjem polja anticiklone prema istoku zahvaljujući poremećaju nad istokom Atlantika i u blizini obala Velike Britanije, od petka ponovo će u našu zemlju početi pristizati i sve topliji, ali postepeno i vlažan zrak, što će biti uvod u nešto oblačniji prvi dan vikenda, a nagovijestit će je najprije oni visoki tanki prozirni oblaci nalik pramenu kose. Čini se s ove distance kako i za vikend konkretnijih padavina nema u većem dijelu zemlje, izuzev područja Krajine gdje je vjerovatnoća, iako i dalje mala, nešto veća. No, budući da položaj ciklone nad obalama Velike Britanije je i dalje dosta neusaglašen, svako dalje njeno pomjeranje može imati posljedicu da se padavine koje se prognoziraju u centralnoj Europi premjeste južnije ili sjevernije pa ostaje da se sinoptika i dalje prati.
Nedim SladićNedim Sladić
U najkraćem, u utorak pretežno sunčano. Ujutro po kotlinama i uz riječne tokove uz rijeku Sanu, Savu, Unu, Drinu, Vrbas i Bosnu ujutro i dio prijepodneva će biti magle. Jutarnja temperatura većinom od 4 do 10, na jugu do 14, a dnevna od 20 do 28 ºC.
U srijedu s približavanjem frontalnog poremećaja koji se zadržava glavninom sjevernije od nas postepen porast oblačnosti sa sjevera u drugom dijelu dana, a koji će veći dio Bosne zahvatiti prema kraju dana i večernjim satima. U Hercegovini ostaje pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 5 do 9, na jugu do 14, a dnevna od 19 do 25 ºC.
U četvrtak po odmicanju poremećaja na istok i s jačanjem zračnog pritiska smanjenje naoblake i postepeno ponovo sunčanije, a u petak sunčano uz visoke prozirne oblake.
Dnevna temperatura zraka u četvrtak pod utjecajem sjevernog visinskog strujanja niža i u Bosni većinom od 16 do 21, na jugu do 25 ºC, dok u petak s promjenom strujanja i pritjecajem toplijeg zraka ponovo temperature kreću većinom od 20 do 25 ºC.
Pogledamo li proračune 31 članice američkog prognoznog modela GFS i 51 članice europskog prognoznog modela ECMWF, primijetit ćemo kako bitnijih padavina nema barem do 24.10. (donji dio x-ose), a temperaturno ostajemo iznad prosjeka, gdje crvena linija označava višegodišnju klimatsku normalu 1981-2010. Sve iznad crvene linije upućuje na nastavak iznadprosječne toplote koja će nas pratiti izgledno do kraja mjeseca.
Na 62. redovnoj sjednici Rijaseta Islamske zajednice u BiH održanoj 13. oktobra 2022.godine, a na prijedlog Ureda za društvenu brigu, donijeta je Odluka o raspisivanju Konkursa za dodjelu stipendija iz Fonda Bejtu-l-mal Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Stipendije iz Fonda Bejtu-l-mal će se dodjeljivati učenicima i studentima koji zadovolje propisane kriterije.
Prednost pri dodjeli stipendije će biti data učenicima i studentima slabijeg socio – ekonomskog statusa radi zadovoljenja socijalne pravičnosti i potrebe povećanja dostupnosti visokog obrazovanja, što bi potencijalni korisnici stipendija trebali opravdati svojim rezultatima, a na osnovu odluke komisije za dodjelu stipendija iz Fonda Bejtu-l-mal Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Jablaničko jezero koje se prostire od Konjica do Jablanice je presušilo. Prije par dana jezero se povuklo, te je ostala samo trava i tlo ispunjeno pukotinama i prekriveno kamenjem. Ovo jezero je umjetno akumulacijsko jezero. Njegova površina iznosi oko 13 kilometara kvadratnih.
Pojava povlačenja Jablaničkog jezera posljednjih godina je jako česta.
Visina brane je 80 metara i jezero se proteže uzvodno do Konjica.
Kroz naslage pijeska i blata vijugaju potočići koji su sve što je ostalo od ovog jezera.
Nezadovoljni novim nametnutim odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, neformalna grupa građana najavila je novi protest ispred OHR-a za ponedjeljak u 17 sati.
Zbog izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik Christiana Schmit na noć održavanja Općih izbora, neformalna grupa građana je najavila 24.10.2022. godine nove proteste ispred OHR-a, ali i blokiranje saobraćaja.
– Pozivamo sve građane u Sarajevu da u ponedjeljak u 17 sati izađu na ulicu, da se blokira saobraćaj ispred OHR-a. Oni koji ne mogu doći pozivamo da se organizuju obavezno u svojim gradovima i da izađu ispred općina ili na trgove kako bi se jasno pokazalo visokom predstavniku da se građani sa ovim ne slažu – kazao je za Faktor jedan od organizatora Nihad Aličković te dodao:
– Nećemo dozvoliti da narod koji je odbranio i koji je zaslužan za opstanak i postojanje ove države, bude minimizaran u svakom mogućem pogledu i da mu se oduzmu sva moguća prava. Bošnjaci svakako nemaju prava u tzv. Republici Srpskoj i nećemo dozvoliti još i to da na cijelom prostoru BiH nemamo gotovo nikakva prava ili da nam neko nameće volje onih koji su napustili BiH. To je hrvatski narod, koji trenutno lobira po svijetu i putem visokog predstavnika da se nametnu zakoni koji samo i isključivo njima idu u korist – zaključio je.
