U Glavnom centru za brojanje prilikom ponovnog prebrojavanja listića za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska pronađeni su falsifikovani listići.
Prema pisanju portala istraga.ba, Na svim falsifikovanim listićima bio je glas za Milorada Dodika. Ovi listići pronađeni su prilikom ponovnog brojanja i kontrole u Glavnom centru za brojanje koji se nalazi u Zetri. Falsifikovani listići su, za sada, korišteni na biralištima u Bratuncu i Šekovićima.
– Nije u pitanju fotokopija nego paralelna štamparija. U pitanju je drugačiji je papir (bijeli papir) drugačiji dizajn i font slova. Strelica koja pokazuje okreni stranu je iskrivljena. Nijedan od dva vodena žiga se ne nalazi na papiru – kazao je sagovornik ovog portala.
Podsjetimo, Centralna izborna komiisija Bosne i Hercegovine sinoć je na vanrednoj sjednici jednoglasno usvojila Odluka o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora održanih 2. oktobra izuzev dijela koji se tiče izbora predsjednika i potpredsjednika RS-a.
– Rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike RS-a bit će utvrđeni kad se steknu uvjeti. Glavni centar za brojanje nije okončao aktivnosti po Naredbi Centralne izborne komisije BiH od 10.10.2022. godine – navedeno je na zvaničnoj stranici CIK-a.
Mlada pravnica iz Zenice Jeneta Šabić boluje od leukemije. Nada za spas postoji, ali je potrebno što prije prikupiti 80.000 eura za transplantaciju koštane srži. Organizacija Pomozi.ba pokrenula je akciju prikupljanja pomoći.
– Pokrećemo hitni apel za Jenetu, diplomiranu pravnicu iz Zenice koja boluje od leukemije. Za nju je u funkciju stavljen humanitarni broj 17012 kojim donirate dvije KM. Vas molimo za podjelu apela.
Jeneti Šabić će zauvijek ostati urezan u sjećanju juni mjesec tekuće godine i riječi ljekara: “Imate leukemiju”. Od tada kreće njena borba sa dijagnozom akutne limfoblastne leukemije.
Odmah započinje sa liječenjem kemoterapijama i ubrzo saznaje da spada u grupu visokog rizika i da joj je potrebna transplantacija koštane srži u ovom mjesecu. HLA analizom njene sestre ustanovljeno je da se poklapaju 100 posto i da je ona njen donor.
Ova 28-godišnja djevojka je prošle godine preživjela i porodičnu tragediju, preminuo joj je otac, te je ostala sa majkom i sestrom koje bi učinile sve za njeno izlječenje.
Međutim, sredstva u iznosu od ogromnih 80.000 eura za transplantaciju u Turskoj nisu u stanju prikupiti te im je potrebna pomoć dobrih ljudi.
Ovoj mladoj pravnici osim poziva na broj 17012 možete pomoći donacijama putem web platforme www.pomoziba.org ili naših žiro računa.
Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
Svrha: Jeneta Šabić
Za uplate iz inostranstva:
Banks name: Intesa Sanpaolo Banka BiH
SWIFT CODE: UPBKBA22
IBAN: BA39 1541802008533048
Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
Svrha: Jeneta Šabić
Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:
ERSTE BANK
IBAN: AT64 2011182266475400
BIC: GIBAATWWXXX
Wien, Oestereich
Name: hilfhelfen-pomozi.ba
Verwendungszweck: Jeneta Šabić
Za uplate iz Turske:
VAKIF KATILIM BANKASI A.S.
IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01
İstanbul, Türkiye
Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği
Açıklama: Jeneta Šabić
Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:
ING
SWIFT: INGBNL2A
IBAN: NL63INGB0675431905
St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL
Het doel van de betaling: Jeneta Šabić
Za korisnike BBI, Union i Asa banke, omogućena je i donacija putem KVIKO aplikacije, uz obavezno naglašavanje svrhe uplate, navedeno je iz ove organizacije.
Danas se u našoj zemlji očekuje umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab, uglavnom, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 11 do 17, a dnevna od 23 do 29 °C.
Općinska inspekcija iz Lopara krajem septembra donijela je rješenje kojim se naređuje mještanima Koraja da uklone bespravno izgrađen spomenik u obliku ljiljana, visine šest i širine četiri metra.
U rješenju je navedeno da je razlog za uklanjanje to što je spomenik napravljen bespravno, a ukoliko ga mještani u roku od 15 dana sami ne sruše, to će učiniti inspekcija o trošku mještana, a potom će biti poduzete druge mjere uključujući i kažnjavanje.
Nešto više od 20 dana nakon rješenja, prema pisanju portala Semberija.info, spomenik su danas uklonili mještani.
Uklanjanje spomenika je, navodi ovaj portal, izvršeno uz pomoć firme koja je i postavila ovaj spomenik.
Tokom agresije na našu zemlju u Koraju je ubijeno 59 civila, 120 je registriranih logoraša, a planski je počinjena materijalna šteta na imovini iznosi više od 200 miliona maraka.
Porodica 41-godišnjeg Edisa Isakovića prije dvije godine se iz Županje preselila u okolicu njemačkog grada Freudenstadta. Niko ih nije pripremio na ono što ih očekuje. Iz Županje su se u potrazi za boljim životom preselili u okolicu njemačkog grada Freudenstadta, 65 km jugozapadno od Štutgarda. Sada je 41-godišnji Edis Isaković dobio otkaz u pilani u kojoj je radio, piše Fenix-magazin.de.
Posudio novac
Prije toga otkaz je u istoj firmi dobila i njegova nevjenčana 39-godišnja supruga Defija nakon što je njezin šef saznao da je trudna. S obzirom na to da su živjeli u stanu u vlasništvu šefa firme u kojoj su radili, on ih je odjavio s te adrese i do kraja decembra moraju se iseliti.
Isaković je roditelj petero djece, a za manje od tri sedmice rodit će mu se šesto dijete, koje će dobiti s Defijom.
Preživljavaju s 1.600 eura dječjeg doplatka i život im nije ni blizu onome što su očekivali kad su odlazili iz Hrvatske.
– Morao sam od oca posuditi 10.000 eura kako bih preživio. Otac mi je dao svu svoju ušteđevinu. Baka mi je dala još 5.000 eura, od čega smo kupili automobil jer živimo na selu, pa nam je potreban. No i njega sam prije mjesec prodao jer nisam više imao novca. Sram me je situacije u kojoj sam se našao – kazao je Isaković za Fenix-magazin.de.
Javio se na oglas
Ranije je radio u Engleskoj. Po povratku u Hrvatsku zaposlio se u Županji u firmi koja se brine o očuvanju šuma. Misleći kako će njegovo petero djece, dvojica sinova u dobi od 13 i 16 godina i tri kćeri u dobi od 10, 18 i 20 godina, imati bolji život u Njemačkoj, pronašao je posao u njemačkoj pilani i doselio se u okolicu Freudenstadta.
– Oglas za posao sam vidio na Facebooku. Dobro govorim engleski jezik, javio sam se na oglas i dobio posao. Počeo sam raditi u tamošnjoj pilani. Kasnije je u pilanu došla raditi i moja nevjenčana supruga. Dvojica mojih sinova iz prvog braka te moja 18-godišnja kćer, svi oni su ovdje počeli ići u školu. Šef firme nam je dao stan u najam, koji smo plaćali 550 eura – objasnio je i dodao da su u Hrvatskoj ostali njegova 20-godišnja kćer, koja se osamostalila, i najmlađa kći.
Kaže da je s nevjenčanom suprugom radio od jutra do mraka težak fizički posao.
– Kad je nakon godinu žena ostala trudna, javili smo to šefu, a on joj je odmah dao otkaz. Oboje smo bili u stalnom radnom odnosu. Koliko smo bili vrijedni i dobri u svom poslu, dokaz je i zahvalnica koju smo dobili prije nego što je ona ostala u drugom stanju – dodao je Isaković, piše Fenix-magazin.de.
Borba za opstankom
Tada je počela njihova borba za opstankom u Njemačkoj. Isaković navodi da su angažirali advokata, koji je preuzeo slučaj njegove supruge.
– Nakon sudske tužbe mene su na radnom mjestu počeli maltretirati i ponižavati na sve načine. Otežavali su mi posao valjda kako bih sam dao otkaz. Takvu sam torturu izdržao mjesec, a onda sam imao manju operaciju noge. Ljekari su mi operirali dobroćudni tumor pa sam morao na bolovanje. Svakih pet dana sam dobivao pismo od šefa u kojem mi piše neka se vratim na posao ili ću dobiti otkaz – navodi Isaković i dodaje da je šefu dostavio ljekarsku dokumentaciju o bolovanju.
Sud je u međuvremenu donio odluku da firma mora vratiti ženu na posao budući da je advokat ishodovao sve potrebno za nastavak radnog odnosa. No, to nije spriječilo šefa da im oboje uruči otkaz i otkaže i ugovor o stanu u kojem je porodica živjela.
– Djeca mi idu u školu i ne znam šta ću. Šef nas je najprije odjavio s adrese na kojoj stanujemo, a mi smo tad uredno plaćali stan i 20 dana uopće nismo znali da smo odjavljeni. Otkaz mi je uručio tek 31. jula. Nakon što nas je odjavio s te adrese, automatski nam je prestao stizati dječji doplatak. Mjesecima nisam imao nijednog eura jer primanja nismo imali – priča Isaković.
Hrvatsko državljanstvo
Oboje imaju hrvatsko državljanstvo. Nakon otkaza uspjeli su se izboriti za ostanak u Njemačkoj i za pravo na dječji doplatak.
– Niko nam nije želio pomoći jer su šef i njegova dva sina „bog i batina“ u tom mjestu. Sada niti jedan advokat iz tog mjesta ne želi uzeti moj slučaj jer se ne usuđuju ništa raditi protiv njih – navodi Isaković i dodaje da ima dokaze za sve svoje navode. Uspjeli su riješiti problem s adresom, pa im je počeo ponovno stizati dječji doplatak.
Isaković navodi da stan nisu platili od juna jer nemaju od čega. Poslodavca je molio ugovor o najmu stana kako bi mogao dobiti pomoć od centra za zapošljavanje. Dobio ga je tek u septembru i centar je platio stan, no drugu pomoć na koju imaju pravo zbog malih primanja još nisu dobili.
Potraga za stanom
Pokušali su pronaći i unajmiti novi stan, no niko ih ne želi uzeti u podstanarstvo jer nemaju primanja, piše Fenix-magazin.de.
– Supruga je sad na porodiljom dopustu. Uskoro ćemo dobiti novorođenče, a moramo se seliti iz stana. Ne znam više šta učiniti. Kao da se sve urotilo protiv nas. Na svašta sam pomišljao, ali ne želim uništiti život svojoj djeci. Ne vidim izlaz iz ove situacije – kazao je Isaković.
Manifestacija “Trahanijada” predstavlja samo mali dio onog što Krajina čuva u svojoj bogatoj kulinarskoj riznici, a dosta toga u Bosni i Hercegovini i regionu nemaju priliku vidjeti osim kroz nastupe krajiških udruženja i kulturno-umjetničkih društava.
Udruženje žena “Hanume sa Une” baštini tradiciju kulinarstva tih krajeva i krajiška jela promovišu u domovini i van nje. Nedavno su na takvom jednom putovanju boravili u turskom gradu Biga, gdje žive potomci Krajišnika koji su se nekada ranije iselili sa tih prostora. Tu su imali radionicu sa ženama koje vuku porijeklo iz krajeva a prave krajiške pite, ali su prenoseći se sa koljena na koljeno, izgubile orginalnu recepturu.
“Zajedno smo pripremali jela, između ostalog maslenicu (krajiški masnicu op.a), ali se njihova i naša masnica malo razlikuju. Upoznali smo Majku Nuru (78) koja živi u Edirneu, a pronašla nas je putem društvenih mreža. Ona je sačuvala jedinu uspomenu na svoga djeda. Radi se o tanjiru koji je on odlazeći iz Bosne u Tursku ponio sa sobom. Ona je tanjir uredila i obradila, te ga dala nama u emanet i na čuvanje”, navodi predsjednica Udruženja žena „Hanume sa Une“ Enisa Šahinović.
Dodaje, kako je Obrtnička komora Unsko-sanskog kantona u saradnji sa Biotehničkim fakultetom u Bihaću, pokrenula projekat u okviru kojeg će po prvi put u BiH dva proizvoda dobiti tradicionalnu oznaku hrane. Radi se o tradicionalnim krajiškim jelima trahana i omač. Certifikat će dobiti svi učesnici projekta.
Osim ta dva jela i hurmašice spadaju u tradicionalno krajiško jelo, a njihove su osvojile prvo mjesto na Unsko-sanskom kantonu.
“Što se tiče pita, mi pravimo sve vrste pita koje se u Krajini prave. Ono što mlađe generacije ne znaju, postoji i baklava koja se pravi od trahane, koja se ovdje jede uglavnom kao slani proizvod. Starije generacije su trahanu pripremale i kao slatki proizvod, nešto slično kao baklava. To je kombinacija oraha i trahane. Razlika između prave baklave i baklave koja se pravi od trahane je u tome što se ova vraća u rernu nakon što se zalije, da bi dobila na okusu i kvaliteti. To su pravile siromašne porodice jer je za pripremu potrebno manje sastojaka”, navodi Enisa Šahinović.
U ovim krajevima BiH nekada se pravila i potkriža. Ima je više vrsta zavisno od kojeg mesa se pravi.
“To je kombinacija crvenog luka i pogače koja, kako naš narod kaže, mora biti tvrda da možeš ubiti čovjeka s njom i zalijeva se temeljcem od iskuhanog mesa, koje se na kraju vrati na potkrižu. A imate i pogača sa paprikama i piletom, okolo pogača a unutra se stave paprike i zaliju kajmakom ili vrhjom i tako se jede”, pojašnjava Šahinović.
Kada je trahana u pitanju svi imaju svoje recepte. U Krajini imaju svoj tradicionalni recept na kojem su Krajiškinje stoljećima pripremale trahanu i othranile desetine generacija. Recept se sastoji od dinstanog povrća, luka i mrkve, u koje se dodaje faširano meso, a zatim se to sve lagano kuha oko 45 minuta do sat vremena. Poslije toga se zasipa trahana i dodaje paradajz sos da se zgusne i da joj dadne crvenu boju.
Nermin Nino Kasupović iz Bihaća osnovao je firmu i proizvodi i izvozi trahanu van BiH. Cilj mu je, kaže, približiti trahanu novim kupcima pod sloganom “Stvaranje nove tradicije”.
Rodila se ideja
“Ideja se rodila tako što smo željeli da imamo vlastiti proizvod i da to bude nešto u vezi hrane jer uvijek postoji potreba za hranom. Trahana se pokazala kao dobra, iako je domaće tržište možda zasićeno, ali globalno tržište ne poznaje ovakvu trahanu kakvu mi proizvodimo. Grci su najveći proizvođači trahane, a za razliku od Turaka, Grci proizvode sličnu trahanu ovoj našoj”, kaže Kasupović.
Dodaje, kako Grci prave trahanu sa istim granulatima neravnomjernu kao što je ona u Krajini, ali je ne kisele kvascem već jogurtom.
“Priprema je slična kao i kod nas. Turci prave nešto sasvim drugo, to je ribano tijesto koje je jako sitno skoro do praha, koriste dosta crvene leće i pradajza u trahani. I kod Turaka se trahana zove tarhana, pojasnio je Kasumović.
Ističe kako Bosanska krajina ima veliku dijasporu koja traži svoju krajišku trahanu, tako da je to nezaobilazno jelo na meniju bilo da su na odmoru i u posjeti rodbini u domovini ili u zemljama u kojima žive i u koje su otišli, te u kojima čuvaju tradiciju na običaje i kulinarske specijalitete na krajeve iz kojih vuku porijeklo.
Prema tim rezultatima u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, koji broji 98 poslanika, naći će se 14 stranaka, a najviše poslanika će imati SDA, njih 26.
Od 98 poslanika njih 25 se tu nije našlo voljom građana, nego političkih partija. Prvi na kompenzacijskim listima su i određeni političari koji su osvojili respektabilan broj glasova, ali koji im nije bio dovoljan za direktan mandat, ali i određen broj onih čiji broj glasova ne bi bio dovoljan ni da uđu u općinsko vijeće jedne manje općine.
Kompenzacijski mandat ispred stranke SDA osvojili su Adnan Efendić sa 6.902 glasa, predsjednik kantonalnog odbora SDA u TK Fahrudin Skopljak sa 4.591 glasom, predsjednik Asocijacije mladih SDA Haris Šabanović sa 3.252 glasa te Kenela Zuko koja je i prije četiri godine zahvaljujući kompenzacijskom mandatu zasjela u ovaj dom.
Idu u Parlament FBiH sa 261 i 197 glasova
Što se tiče SDP-a BiH Lana Prlić, koja je ostvarila više glasova nego prije četiri godine, tada je prošla direktnim mandatom, a sada ipak putem kompenzacijskog mandata. Ona je imala 2.491 glas, dok je Esma Hasanbašić ostvarila 2.656 glasova i dobila je također kompenzacijski mandat. Kompenzacijski mandat ispred SDP-a BiH dobili su i Siniša Dukić sa 1.159 glasova te Ivan Boban, od kojeg su samo tri kandidata SDP-a BiH iz svih 12 izbornih jedinica imala manje glasova, sa 261 glasom.
Koalicija okupljena oko HDZ-a dobila je tri kompenzacijska mandata.Njih su dobili Mario Karamatić, koji je imao 3.692 glasa, Ivo Vincetić sa 2.346 te Delfa Dejanović. Interasantno za Delfu Dejanović je i to da je i prije četiri godine putem kompenzacijskog mandata sjedila u ovom domu, ali je tada imala 2.865 glasova za razliku od sadašnjih 2.008.
Koalicija DF-GS će imati dva kompenzacijska mandata, a oba će dobiti osobe koje su imale beznačajan broj glasova. Marijana Hrvić-Šikuljak je imala 887 glasova, a Amir Ibrović 807.
Koalicija NiP-SPU BiH će imati četiri kompenzacijska mandata, a svi će također pripasti osobama koje nisu imale zapažen izborni rezultat. Alma Beganović je imala 551 glas, Rasim Smajlović 499, Halil Bajramović 328, a Suada Halilović samo 197.
Ponovo na listi za kompenzaciju
Naša stranka je također dobila četiri kompenzacijska mandata, ali, za razliku od prethodnika, njih će popuniti osobe koje su imale bolji izborni rezultat. Kompenzacijski mandat ispred Naše stranke ostvarili su Damir Nikšić sa 3.761 glasom, Mirsad Čamdžić, koji se na istom mjestu našao i prije četiri godine putem kompenzacijske liste, sa 1.658 glasova, Mirjana Marinković-Lepić, koja je prije četiri godine dobila kompenzacijski mandat u Parlamentu BiH, sa 1.419 glasova i Amir Purić sa 1.248 glasova.
Kompenzacijski mandat ispred NES-a je dobio kadar ove stranke iz Starog Grada Mirza Batalović, a on je dobio 1.951 glas.
Kompenzacijski mandati ispred Stranke za BiH pripali su Edini Gabeli, koja je imala 1604 glasa i Safetu Omeroviću za kojeg je glasalo 1.465 građana.
Fahrudin Gačanović, bivši pripadnik SIPA-e i aktuelni uposlenik Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, koji je odlučio nakon hapšenja sarađivati s Tužilaštvom BiH, izazvao je pravi potres u policijskim agencijama u BiH.
Tajni podaci
Mnogi s kojima je sarađivao Gačanović, a godinama je radio u SIPA-i i bio blizak saradnik Vahidina Šahinpašića Šaje, glavnog inspektora ove agencije, sada pokušavaju saznati čije je ime spomenuo i koga je sve ošmekao.
Tužilaštvo BiH tvrdi da je Gačanović imao Sky aplikaciju i da ju je koristio kako bi od kriminalaca uzimao pare, a zauzvrat im odavao tajne iz istraga. Tužioci vjeruju, a što je Gačanović i priznao, da nije bio sam u ovim kriminalno-policijskim trgovinama. Zbog toga i vlada panika u SIPA-i, ali i ostalim agencijama.
Zbog Skya je već uhapšeno 12 policajaca i, prema informacijama „Avaza“, bit će ih uskoro mnogo više. Gačanović je pao zbog povezanosti s Admirom Arnautovićem Šmrkom. Zbog Šmrka je uhapšen i inspektor MUP-a KS Adis Prašović.
Uporedo s tim, iz zatvora je skoro pa istovremeno pušten i Elvis Keljmendi, koji je, također, pristao sarađivati s tužiocima. U iskazu je Keljmendi priznao s kojim je policajcima i nosiocima pravosuđa imao kontakte i ko mu je pomagao.
Traže odgovore
Navodno, sumnja se da su Sky aplikaciju koristili i pojedini pripadnici Federalne uprave policije (FUP), što se sada uveliko istražuje. Neki su bili na direktnoj vezi s Keljmendijem i njegovim bliskim drugom iz ugostiteljskih krugova.
Saznajemo da će prvi ljudi FUP-a tražiti od Tužilaštva BiH sve podatke o osobama čija se imena već spominju u medijima. Isto važi i za SIPA-u, u kojoj je Gačanović radio godinama.
Uhapšene stotine
I dok advokati uhapšenih tvrde da Sky nije dokaz, Tužilaštvo užurbano nastavlja s istragama na kojima radi osmero tužilaca. Do sada je zbog Skya uhapšeno na stotine osoba u BiH.
Većina ih je povezana s trgovinom narkoticima. Za mnoge je zatraženo i raspisivanje potjernice.
Utvrđeni su preliminarni rezultati i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U parlamentarne klupe ući će neka nova, ali i dosta starih lica.
Za nadati se da će raditi puno bolje od svojih prethodnika, a imena novih parlamentaraca koji će mjesečno, u naredne četiri godine, inkasirati blizu 5.000 KM (bez dodataka) – pročitajte u nastavku.
Iz Federacije BiH u državnom parlamentu će participirati osam stranaka, a iz RS-a sedam odnosno šest plus SDA koja je zastupljena i u FBiH.
SDA će imati osam zastupnika, a to su Šemsudin Mehmedović, Denijal Tulumović, Nermin Mandra, Midhat Čaušević, Amor Mašović , Šemsudin Dedić i Šerif Špago. S kompenzacijske liste ulazi Safet Kešo.
HDZ i partneri (HSS, HSP, HKDU, HSPAS, HDU, HSPHB, HRAST) će imati svoja četiri zastupnika, a to su Darijana Filipović, Marinko Čavara, Predrag Kožul i Slavko Matić (kompenzacijska lista).
SDP će u naredne četiri godine imati pet ruku u državnom parlamentu. To su Jasmin Imamović, Zukan Helez, Saša Magazinović, Albin Muslić I Rejhana Dervišević.
DF će se morati zadovoljiti s tri zastupnika, a to su Zlatan Begić, Vlatko Glavaš i Milan Dunović (kompenzacijska lista).
Narod i pravda (NiP) će prvi put u državnom parlamentu imati svoje zastupnike, ukoliko ne računamo Denisa Zvizdića koji je bio SDA-ovac kada je na početku prošlog mandata kročio u Predstavnički dom. Ova stranka će sada imati tri mjesta, a popunit će ih Denis Zvizdić, Nihad Omerović (kompenzacijska lista) i Mia Karamehić-Abazović (kompenzacijska lista).
Naša stranka je dobila dva mandata – Sabina Ćudić i Predrag Kojović (kompenzacijska lista). Jednako će imati i NES, a to će biti Zlatko Miletić (kompenzacijska lista) i Jasmin Emrić.
U državnom parlamentu svog predstavnika će imati i “BHI-Kasumović Fuad”, a to će biti Aida Baručija.
Izvor: CIK BiH
Što se tiče parlamentaraca koji dolaze iz entiteta Republika Srpska, SNSD će imati najviše pozicija – šest.
Njihov tim će činiti Zoran Tegeltija, Radovan Višković, Nebojša Radmanović, Obren Petrović, Sanja Vulić i Miroslav Vujičić.
SDS će imati dva parlamentarca, a to su Darko Babalj i Mladen Bosić.
PDP će također zauzeti dva mjesta – Branislav Borenović i Mira Pekić (kompenzacijska lista).
Prvi put zastupnika na nivou BiH će imati “Za pravdu i red – lista Nebojše Vukanovića“, a za njihove ciljeve će se zalagati Nenad Grković.
Po jednog zastupnika iz ovog bh. entiteta će imati i Demos (Čedomir Stojanović), SDA (Edin Ramić) i Ujedinjena Srpska (Milan Petković)
Iz Organizacionog odbora su naveli da je ova manifestacija od izuzetne važnosti budući da su poljoprivreda i uzgoj krompira mnogim porodicama u Glamoču jedini izvor prihoda, pišu Nezavisne.
Glamoč je nadaleko poznatom po uzgoju krompira, a težina jednog krompira uzgojenog na ovom području može da premaši i dva kilograma. Boris Lukajić iz Organizacionog odbora manifestacije kaže da su za najbolje izlagače i učesnike dodijeljene nagrade.
– Najuređeniji poljoprivredni štand su imali Dragan Radić i Nenad Јarekula, dok je Udruženje žena “Žad” iz Glamoča imalo najuređeniji štand – rekao je Lukajić.
Na današnjoj manifestaciji u Glamoču posjetioci su imali priliku da posjete 32 štanda raznovrsnog sadržaja.
Osim brojnih izlagača iz Glamoča, štandove su izložili i poljoprivredni proizvođači iz susjednih opština, među kojima i porodica Pećanac iz Drvara koja se bavi preradom drenjina i pravi likere, rakiju, pekmez, slatko i sok od ovog voća.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupila su kulturno-umjetnička društva iz Glamoča i Drvara.
Generalni pokrovitelj “Dana glamočkog krompira” je općina Glamoč.
