Category: BiH

Granična policija Bosne i Hercegovine realizovala je u proteklih devet mjeseci 1.939 mješovitih patrola na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, rečeno je danas u ovoj agenciji za sprovođenje zakona u BiH.

Po raznim osnovama, policijski službenici Granične policije BiH privremeno su oduzeli 48 transportnih sredstava, radi izvršenja krivičnih djela, prekršaja i drugih mjera.

Pronađena je i privremeno oduzeta određena količina različitih vrsta oružja i municije, a nadležnim tužilaštvima podneseno je 11 izvještaja, za 17 krivičnih djela, protiv 15 lica.

Prema krivičnim djelima i prekršajima, oduzeto je 1.713 komada municije.

Iz Granične policije Bosne i Hercegovine navode da je u ovom periodu 1.815 predmeta ustupljeno Upravi za indirektno oporezivanje, inspekcijskim tijelima, policijskim tijelima u Bosni i Hercegovini, kao i drugim tijelima u BiH, zbog nenadležnosti Granične policije BiH.

Oni ističu da je u ovom periodu realizovana operativna akcija kodnog naziva “Zapad”, usmjerena na razbijanje lanca organizovanog krijumčarenja ljudi s teritorija Crne Gore u Bosnu i Heregovinu i dalje s teritorije naše zemlje u Hrvatsku i druge zemlje EU.

Tom prilikom pretreseno je 12 lokacija i privremeno je oduzeta određena količina oružja i municije, dok je 12 lica osumnjičeno za izvršenje krivičnog djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, a u vezi sa krivičnim djelom krijumčarenje ljudi.

Granična policija BiH je, zajedno sa Agencijom za istrage i zaštitu /Sipa/ i Službom za poslove sa strancima, realizovala i operativnu akciju kodnog naziva “San”, u okviru koje je osam lica osumnjičeno za izvršenje krivičnog djela udruživanje radi počinjenja krivičnih djela, a u vezi sa krivičnim djelom krijumčarenje ljudi.

Jedna u nizu operativnih akcija je i “Insajder”, s ciljem sprečavanja i dokazivanja krijumčarenja migranata, najvećim dijelom lica sa područja Kosova, iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu i dalje prema Hrvatskoj.

Iz Granične policija Bosne i Hercegovine navode da su evidentirana 44 krivična djela krijumčarenja ljudi, a nadležnim tužilaštvima podneseno 37 izvještaja protiv 77 lica.
Izvor: Srna (J.K.)

Trend odlaska profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine je nastavljen i trenutno našim putevima kamione vozi 70 odsto penzionera, rekao je za “Nezavisne” Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS.

On je istakao da sve više mladih vozača odlazi iz Bosne i Hercegovine i da se to nije nimalo smanjilo u odnosu na prethodni period.

“Ne znamo šta nas očekuje u budućnosti, ali ovo sigurno nije dobro za prevoznike, jer uskoro neće biti nikog da vozi”, kazao je Grbić.

Ševal Kovačević, sudski vještak saobraćajne struke, naveo je da nije uređena politika obrazovanja profesionalnih vozača kroz sistem obrazovanja te osposobljavanja i edukacije.

“Postavili su i gotovo nemoguće uvjete da mlad čovjek dođe do ovih kategorija. Kada masovno odlaze ljudi iz BiH, tako i vozači, mi nemamo odmjerenu politiku da je slijedimo i radimo kako bi se popravilo stanje, ne samo u ovoj oblasti, nego uopšte. Kada su u pitanju penzioneri za volanom, tu su i motoričke sposobnosti, biološki sat kuca i godine čine svoje. Ipak, što se tiče nekog drastičnog ugrožavanja saobraćaja, mislim da nema neke opasnosti, jer ljudi zrelijih godina više pažnje posvećuju u saobraćaju”, naglasio je Kovačević.

Prevoznici se zbog velike inflacije suočavaju sa mnogobrojnim problemima.

“Poskupljenje goriva je veoma uticalo na rad naših preduzeća, jer ne možemo podići cijenu prevoza i sve dodatne troškove plaćamo mi”, kazao je Grbić.

On kaže da prevoznici iz Republike Srpske i dalje imaju problem sa licencama koje im izdaje Ministarstvo saobraćaja i veza RS, a ne priznaje Ministarstvo komunikacija i transporta BiH.

“Prevoznici iz Republike Srpske se susreću sa problemima na granici i to uglavnom na graničnim prelazima i putevima koji su u Federaciji BiH. Tamo ih kontrolišu inspektori i, ako ustanove da su kod vozača licence koje izdaje Ministarstvo saobraćaja i veza RS, daju im rješenja o kažnjavanju u kojima stoji da u roku od 60 dana moraju izvaditi licence koje izdaje državno ministarstvo. Mi smo nekoliko puta komunicirali sa predstavnicima Ministarstva saobraćaja i veza RS i imamo njihovu punu podršku. Ovo što oni rade je potpuno nelegalno, jer su naše licence validne”, ističe Grbić.

Na pitanje da li su prevoznicima koji su zaustavljeni od strane inspektora Ministarstva komunikacija i transporta, a koji nisu verifikovali licence u Sarajevu napisane kazne i zabranjen međunarodni transport, Grbić odgovara da niko od prevoznika iz Republike Srpske nije platio kaznu i da normalno radi.

izvor: akta.ba

Pročitajte više na:

https://www.akta.ba/vijesti/bih/154417/za-volanom-kamiona-u-bih-sjedi-70-penzionera

Amortizovanje skokova cijena nafte na berzama kroz dugonajavljivanu mjeru ukidanja akciza bilo je, ispostavilo se, samo predizborni trik. Pred bh. parlamentarcima o ovoj temi već u dva navrata nije bilo kvoruma. Za to vrijeme cijene divljaju, formiraju se slobodno. Poskupljenje goriva mnogima je izgovor i za poskupljenje osnovnih životnih namirnica, a građani u panici. Potrošačka korpa iz dana u dan sve je skuplja.

Ukidanjem akciza dizel bi pojeftinio 35 feninga, a benzin 41 fening. Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine poručili su da ostaju pri prijašnjem stavu da akcize treba ukinuti na šest mjeseci i podsjetili da “za ublažavanje rasta cijena goriva na pumpama do sada nije izdvojen ni fening, uprkos“, kako navode, „rekordnim prihodima od poreza”.

“Zemlja smo s najvećim porezima u Evopi. Naš je budžet iz indirektnih poreza, koji sad rastu zbog inflacije i veći su za preko milijardu, ali Vlada neće da tu milijardu usmjeri u socijalne svrhe, da olakša položaj građanima i događa se da, što je narodu gore – to je Vladi bolje. Bilo bi sasvim logično da Vlada ta sredstva vrati građanima u vidu socijalne pomoći ili subvencija za proizvodnju”, smatra ekonomski analitičar Aleksa Milojević.

A gorivo je u proizvodnji hrane najveća stavka – poručuju proizvođači. Optimalni agrotehnički rok za veliku jesenju sjetvu hljebnog žita je počeo, a ratari još nisu sigurni da li će i u kojoj mjeri zasnovati ovogodišnju proizvodnju.

“Tri i po marke je litar goriva, a ono je najveća stavka, pored đubriva, u proizvodnji pšenice”, ističe proizvođač Vaso Dikić.

“O nama niko ne misli. Mlijeko poskupljuje dva feninga mjesečno, a gorivo dva-tri feninga svaki dan. Sad neka se neko pita koliko je meni potrebno mlijeka da obradim jedan hektar”, poručuje proizvođač Radislav Ilić.

Sve je to uslovilo da broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava drastično opada, a oranice sve češće ostaju neobrađene. Sve će to dovesti do gašenja domaće proizvodnje hrane i hiperprodukcije uvoza – tvrdi Milojević, dodajući da bi ova kriza mogla biti gora nego ona iz 1933. godine.

“U toj krizi je uništeno 60% bogatstva, misli se da će ova uništiti još više. Kod nas vlada nema nikakve mogućnosti da olakša građanima, nije se pripremila za ovo krizno stanje, najveći problem biće s hranom, vlada nema robne rezerve da bi intervenisala”, naglašava Milojević.

Nepostojanje robnih rezervi, nestašica, slobodno formiranje cijena. Na tržištu opšti haos, domaća privreda u teškom položaju, a o mjerama zaštite nadležni ne razmišljaju.

“Svaka država bi trebala brinuti o strateškim privrednim granama, a to su poljoprivreda i stočarstvo, ali kod nas to nije tako i nalazimo se pred problemom”, ističe vlasnik mesne industrije Milenko Zupur.

“Sve ove krize, a još veće nas očekuju, proistekle su iz nemogućnosti da ostvarimo prehrambenu sigurnost stanovništva. Bez sinhronizovanih djelovanja entitetskih ministarstava i Ministarstva vanjske trgovine Bosne i Hercegovine nećemo biti u mogućnosti da se zaštitimo i obezbijedimo prehrambenu sigurnost”, dodaje predsjednik Udruženja proizvođača RS-a Stojan Marinković.

Iz dana u dan sve je kraći spisak osnovnih namirnica koje građani mogu da priušte. Sindikalna potrošačka korpa za septembar iznosi više od 2.000 maraka, a pokrivenost korpe prosječnom platom je tek oko 40%.

I dok je spisak osnovnih životnih namirnica sve kraći, sve su duži redovi pred ambasadama i javnim kuhinjama u Bosni i Hercegovini.

izvor: federalna.ba