Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Novi zaplet N/FS BiH: Utakmica Rusija – BiH se ipak igra, ali u drugom terminu

    Novi zaplet N/FS BiH: Utakmica Rusija – BiH se ipak igra, ali u drugom terminu

    Tek što je objavljeno da se utakmica između Ruisije i Bosne i Herceogovine neće odigrati, N/FS BiH se potrudio da ponovo stvori kontroverze.

    Naime, čelni ljudi saveza, umjesto da u potpunosti otkažu utakmicu ove dvije selekcije zbog svega što se trenutno događa između Rusije i Ukrajine, članovi IO N/FS BiH odlučili su samo odložiti utakmicu za neki drugi datum.

    “Prijateljska utakmica „A“ reprezentacija Bosne i Hercegovine i Rusije koja je trebala biti odigrana 19. novembra u Sankt Peterburgu neće biti odigrana u tom terminu.

    Na današnjoj sjednici Izvršnog odbora Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH, utakmica koja je planirana za 19. novembar je odložena. Predsjednik NS/FS BiH, gdin. Vico Zeljković je konstatovao da se odigravanje ove prijateljske utakmice prolongira za neki naredni termin.”, stoji u saopštenju N/FS BiH.

    Novi datum odigravanja meča nije još naznačen, ali očito je kako će Rusija i BiH kad-tad odigrati prijateljski susret.

     

     

    N1

  • Proizvođačke cijene u Bosni i Hercegovini više za jedan posto

    Proizvođačke cijene u Bosni i Hercegovini više za jedan posto

    Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za ukupnu industriju u Bosni i Hercegovini u septembru više su za jedan posto u odnosu na prethodni mjesec, te za 22,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u septembru više su za 0,7 posto u odnosu na august, a za 22,2 odsto u odnosu na isti mjesec lani, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

    Na stranom tržištu proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u septembru više su za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, te više za 22,8 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine.

    Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u energiji u septembru više su za 0,3 posto u odnosu na august, u intermedijarnim proizvodima za jedan posto, kapitalnim proizvodima za 2,5 posto, trajnim proizvodima za 0,6 posto, a u netrajnim proizvodima za 1,8 posto.

    U septembru ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, proizvođačke cijene više su u energiji za 27,4 posto, intermedijarnim proizvodima za 24,9 posto, kapitalnim proizvodima za 10,2 posto, trajnim potrošačkim dobrima za 19,7 posto, te netrajnim proizvodima za 15,3 posto.

     

    bhrt

  • Preživjele žrtve genocida u BiH: “Karadžić pokušava da izbjegne služenje doživotnog zatvora!”

    Preživjele žrtve genocida u BiH: “Karadžić pokušava da izbjegne služenje doživotnog zatvora!”

    Udruženja žrtava i svjedoka genocida i udruženje Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” uputili su danas pismo naslovljeno na Antonija Guterresa, generalnog sekretara UN, Gracielu Gatti Santanu, predsjednicu MICT-a, Sergea Bramertza, glavnog tužitelja MICT-a te Vladi Velike Britanije.

    U pismu se upozorava kako ratni zločinac Radovan Karadžić pokušava da izbjegne služenje doživotnog zatvora.

    Podsjećamo Karadžić je 2016. godine prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora, a nakon žalbenog postupka sud u Hagu mu je 2019. godine izrekao kaznu doživotnog zatvora. On se u zatvoru nalazi od 21. jula 2008, kada je uhapšen u Srbiji, gdje se krio 12 godina.

    Sudije su Karadžića proglasile krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, progon i ubistva Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce.

     

    Pismo preživjelih žrtava objavljujemo u cijelosti:

    “Radovan Karadžić, međunarodni ratni zločinac, ne odustaje od pokušaja da izbjegne služenje doživotne robije zbog počinjenog genocida i četiri zločinačka poduhvata u kojima je bio jedan od glavnih planera.

    Republika Srbija uz pomoć Ruske federacije je angažirala više od 120 tzv. srpskih intelektualaca, uglavnom osoba koje su u proteklim ratovima učestvovali, rukovodili  i pružali podršku Radovanu Karadžiću, Slobodanu Miloševiću, Jovici Stanišiću, Frenkiju Simatoviću, Ratku Mladiću i drugim zločincima, da napišu pismo u kojem kritikuju vladu Velike Britanije, MICT  i navodne loše uslove u britanskom zatvoru u kojem boravi Radovan Karadžić.

    Među “intelektualcima” se nalazi međunarodni ratni  zločinci, njihovi pomagači i osobe koje ne priznaju naslijeđe ICTY/MICT iz Den Haga. Već dugo su se u Srbiji probudili “aveti prošlosti” koji ne biraju sredstva da štite ratne zločince, negiraju zločine i čak glorificiraju zločin i zločince, te ovo pismo to i potvrđuje.

    Molimo Vas da ne nasjedate na provokacije iz Srbije i mi žrtve smo duboko ubijeđeni da Radovan Karadžić u Velikoj Britaniji uživa najviši, dozvoljeni stepen prava, kao presuđeni međunarodni zločinac shodno zakonima u Velikoj Britaniji.

    Podržavamo rad MICT i opredjeljenost Velike Britanije da sarađuje i pruža pomoć MICT. Mi žrtve nikada nismo  dobili bilo kakvu podršku ili vidjeli emociju koja bi dolazila iz Srbije.

    I dan danas Srbija i njezini “intelektualci” negiraju zločin genocida presuđen od ICTY/MICT i ICC.

    Molimo Vas da ne obraćate  pažnju na one koji danas pišu pisma podrške Radovanu Karadžiću boreći se za njegova demokratska prava, a ranije su pred ICTY/MICT svjedočili o nevinosti Radovana Karadžića, optužujući nas žrtve da smo sami sebe ubijali i da su logori smrti bili hoteli s pet 5 zvjezdica.

    Danas nažalost moramo čitati  iste lažne priče koje dolaze iz Srbije i Rusije, da se ratnim zločincima uskraćuju njihova demokratska  prava.

    Tražimo da preduzmete mjere iz vaše nadležnosti i da tzv. intelektualcima u saradnji sa drugim državama i institucijama, a zbog laži i dezavuisanja međunarodne javnosti, zabranite ulazak u zemlje EU svima onima koji su svojim potpisima pokušali prevariti i ismijati vas i međunarodno pravo.”

  • Od kornišona u BiH odustalo 1.177 uzgajivača: Milionski gubici i drastičan pad proizvodnje

    Od kornišona u BiH odustalo 1.177 uzgajivača: Milionski gubici i drastičan pad proizvodnje

    Ovogodišnja proizvodnja krastavca kornišona, kao izvozno orijentisane kulture, u Bosni i Hercegovini je podbacila za 40 posto u odnosu na lani.

    Okvirno hiljadu i po uzgajivača proizvelo je četiri i po hiljade tona krastavca i svi skupa su na kraju ostvarili zaradu koja je manja za 3.667.300 KM u odnosu na 2021.

    Bosanskohercegovački uzgajivači kornišona završili su ovogodišnju sezonu, koja je bila znatno lošija u odnosu na onu iz 2021. Prema podacima sa kojima raspolaže Klix.ba, pored određenih dijelova Republike Srpske, ove godine uzgoj je najzastupljeniji bio u dva kantona Federacije BiH i to u Unsko-sanskom i Tuzlanskom kantonu.

     

    Registrirana 1.563 kooperanta

    Iz Kantonalne privredne komore u Tuzli za Klix.ba kažu da su u ova dva kantona registrirana 1.563 kooperanta, što je u odnosu na prošlu godinu manje za njih 1.177. Kada je riječ o proizvodnji, u sezoni koja je nedavno završena zabilježen je pad od 40 posto u odnosu na lani.

    Predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona Suad Selimović, u razgovoru za Klix.ba kaže da je na prilično negativne rezultate utjecao porast cijena đubriva i goriva te neosjetljivost nadležnih na federalnom nivou, koji uopće ne potječu ovu vrstu proizvodnje. Značaj uzgoja ove vrste kulture koja je izvozno orijentisana jedino su prepoznali kantoni, konkretnije Unsko-sanski i Tuzlanski.

    “Kvalitet krastavca ove godine je bio odličan, ali utjecaj visokih cijena đubriva i enormnih temperatura zraka učinili su to da prinosi nisu dobacili do očekivanog plana”, ističe Selimović.

    Naša zemlja ima ogroman potencijal kada je u pitanju uzgoj kornišona, zbog malih, usitnjenih gazdinstva. Ovaj posao mogao bi biti idealan za porodicu koja ima na okućnici zemljišta baš onoliko koliko je potrebno da se organizira proizvodnja u kojoj su najčešće zastupljene žene, srednjoškolci i studenti.

    “Međutim, ne koristimo priliku potražnje za našim krastavcem kada je riječ o Evropskoj uniji u koju isporučujemo proizvod najboljeg kvaliteta. Bh. kornišon ima prav oblik, prirodne je boje i hrskavosti, za razliku od drugih dobavljača koji ga isporučuju u takozvanoj salamuri, bez boje i hrskavosti. Dakle, naša ogromna tržišna prednost u Evropskoj uniji nije iskorištena jer Federalna vlada nije prepoznala ovu izvozno orijentisanu kulturu te je samim tim ne potječe”, naglašava Selimović.

     

    EU kao neiskorištena prilika

    Oni koji se i dalje bave uzgojem kornišona uglavnom su dostigli tehnološki vrh u proizvodnom procesu. Upravo u tome, kako navodi Selimović, leži činjenica po kojoj je naš domaći krastavac najtraženiji u Evropskoj uniji.

    “Primjenjujemo špalirni način uzgoja, po kojem krastavac ne leži na zemlji, dobijajući potpuno prirodan oblik, izgled i boju. Također, za zastirače na zemlji koji čuvaju vlažnost koristimo crne folije, uz sisteme navodnjavanja kap po kap. Zastupljena su i organska đubriva iz domaćinstva te i na takav način zadržavamo prirodan kvalitet, uz druge kvalitetne programe zaštite među kojima su kristalonska đubriva”, pojašnjava Selimović.

    Nesigurnost prelaska granice, odnosno duga zadržavanja na prijelazima dovela su i do pada u izvozu našeg proizvoda.

    “Mi imamo neuređen granični prijelaz u Gradišci, tako da naši kamioni koji voze svježu i osjetljivu robu stoje u koloni danima te kada dođu na odredište nemaju kvalitet proizvoda kakav bi trebao biti. Ove godine smo evidentirali da je jedan naš izvoznik morao platiti više od 100 hiljada KM kazne jer nije stigao na vrijeme na istovar. Također, imao je i jedno uništavanje jer je krastavac propao u hladnjači koja je čekala na graničnom prijelazu više od dva dana”, kaže sagovornik portala Klix.ba.

    Prednost bh. kornišona u proizvodnom smislu se ogleda i u potpuno zatvorenom lancu u kojem djeluju organizatori i proizvođači koji na kućnom pragu dobijaju sadnice i repromaterijal, tu se bave uzgojem i na kraj pakovanjem i slanjem proizvoda do kupca.

    S obzirom na dobru popunjenost novcem federalnog i kantonalnih budžeta, uzgajivači kornišona očekuju da će ova kultura konačno biti prepoznata, jer ukoliko se to ne desi, iduća godina bi mogla donijeti još veće probleme te moguće potpuno gašenje proizvodnje.

    klix

  • Inflacija podebljava, a novčanik sve tanji

    Inflacija podebljava, a novčanik sve tanji

    Slijedi teška zima, kažu stručnjaci. Pa građani štede, ali tako što, kažu, manje jedu. Jer trenutne plate i penzije, ni sve mjesečne troškove ne mogu pokriti. Teško je i prodavačima. Ni oni ne mogu dovoljno zaraditi. Ipak, u pregovorima o formiranju vlasti, rijetko se čuje riječ ekonomija. Interesi građani skoro su potpuno izostavljeni.

    Inflacija je učinila svoje. Građani kupuju sve manje. Manje mogu i kupiti sada za iste novce. A opet, uštediti se mora na sve načine. Pa su pri kupovini oprezni.

    Za 700 maraka veća je sindikalna potrošačka korpa ovog septemra, u odnosu na onaj prošle godine. Samo za prehranu troškovi su od tada porasli za 280 maraka. Od 30 do 100% poskupjele su cijene životnih namirnica i energenata. Dok su dohoci građana porasli za tek 10%. Ni prosječna penzija nije ni blizu dovoljna.

    Sve manje se posjećuju i pijace. Iako su, kažu prodavači, cijene iste kao i prošle godine. Nura Ćenanović na pijaci radi 25 godina, i kaže, nikada ovako nije bilo. Nikada manja, kaže, ni njena zarada.

    Nura: Kelj tri marke, brokula, karfiol četiri, to su lanjske cijene sve. Nemaju ljudi više novaca.

    N1: Kada vam dođu, na koji način kupuju?

    Nura: Kupuju jednu tikvicu dvije mrkve, kaže nemam. Pa kaže imam brokulu kupila sam prošle sedmice. Pa ne može brokula tri dana stajati. Nema tu neke zarade, eno ceker ponesem kući i eto.

    Mjere i subvencije bh. vlasti, u odnosu na inflaciju od 17%, minimalne su. No, u okviru fiskalnog kapaciteta, kažu stručnjaci. Što je posljedica dosadašnjeg nemara i rušenja sistema.

    “Pet posto za ove, pa ovima 100 maraka, pa onim 100 maraka, pa u Federaciji po 1080 maraka, kantonalni se bune, to nije mjera, to je nered. Ovdje mora biti sistem. Moja poruka vlasti, nemojte se plašiti. Uhvati se sa problemom”, kazao je Izudin Kešetović, profesor ekonomije.

    “Javne investicije kako bi se nadomjestio izostanak privatnih investicija, energetska tranzicija, fiskalna reforma, s nizom ciljeva od kojih je jedan jačanje troškovne konkurentnosti. Naravno digitalizacija koju neki zovu četvrta industrijska revolucija i naravno sve to u doba stabilne socijalne i politike, zdravstvene politike”, kazao je Goran Miraščić, profesor ekonomije.

    Stručnjaci daju savjete, ali nadležni ne slušaju. Mjere su to koje rezultate neće donijeti odmah, ali su dugoročne. I građanima daju nadu da će bar nekada biti bolje.

  • Midhat iz Bosne spasio dijete u zaključanom autu na parkingu u Sloveniji

    Midhat iz Bosne spasio dijete u zaključanom autu na parkingu u Sloveniji

    Midhat Vukalić iz Sanskog Mosta koji godinama živi u Sloveniji spasio je bebu iz zaključanog automobila na benzinskoj pumpi u slovenačkom naselju Vransko.

    O drami koja se dešavala, hrabrosti svog supruga i sretnom epilogu za portal Radiosarajevo.ba odlučila je govoriti njegova supruga Elvira koja je rodom iz Velike Kladuše.

    Evo kako se sve desilo:

    “Na putu prema Ljubljani, suprug je shvatio da vozi na rezervi, međutim, zapričali smo se i tako smo promašili prvu benzinsku pumpu i odlučimo stati na narednoj. Kada smo došli, ispred nas smo uočili automobil i dvije žene koje su panično pokušavale otvoriti vrata.

    Prišli smo im i tada smo ugledali bebu u sjedalici koja vrišti iz sveg glasa. Sreća, vlasnici smo autokuće pa muž zna kako otvoriti automobil”, priča nam Elvira. Kaže i da žene nisu ‘ništa krive jer kako su izašle iz vozila, automobil se zaključao’.

    Dodaje kako mu je pomogao i radnik benzinske pumpe koji se našao u blizini. Čitava drama je trajala oko pola sata, a Elvira kaže da je prava panika nastala kada su ugledali bebu koja se nikako nije mogla umiriti.

    “Tresli smo se. Kad je moj muž uzeo u naručje, beba se tako umirila kao da je neko njen, ne mogu opisati taj osjećaj.  Suprug, iako je djelovao staloženo čitavo vrijeme, tresao se kada se sjeo u naše auto”, govori Elvira.

  • Radnik koji je ismijavao Mladena dobio otkaz, oglasio se vlasnik pumpe

    Radnik koji je ismijavao Mladena dobio otkaz, oglasio se vlasnik pumpe

    Živojin Gligić, vlasnik pumpe na kojoj je ismijan mladi Mladen Dulić koji se kasnije ubio kaže da je otpustio radnika koji je snimio sramni snimak.

    – Momak je ranije radio na nekoj pumpi pa je dobio otkaz nakon šest mjeseci. Sve je išlo na neku šalu, ali sada je to nažalost skroz drugačije. Radnika koji je kod mene radio i koji je momka snimao sam otpustio. Oni su se znali, točio je tu gorivo, ali kako je to sve ispalo ja ne znam, sve je išlo na neku šalu. Ja lično nisam poznavao tog momka, znam da su njegovi roditelji i porodica točili gorivo kod nas. Radnik je znao za njegov slučaj i nije trebalo to da radi. I ti radnici nekad znaju biti nezgodni, svako tu dolazi i sjedi, popiju koju, pa evo šta se desi iako ih opomenem. Svi su to ljudi od 30-40 godina i odgovaraju za sebe – kaže Živojin.

    Kaže da nisu imali neprijatnosti poslije tragedije.

    – Ali ljudi na prvu su sada veoma ogorčeni, a ne znaju cijelu stvar. Nije se trebalo to desiti. Danas svako diže ruku na svakoga i od svakoga, a kad se desi onda svi osuđuju. Svi su se smijali, a sada svi osuđuju. Momak jeste tražio posao kod mene, ja sam mu rekao kad bude dolazio na pumpu da svrati.

    Djelovao mi je malo povučeno, ali na prvu svako ko god dođe da traži posao malo je takav, ljudi se bore za koru hljeba. Nisam ništa znao dok se nije desilo i dok nije izašlo na mreže. Narod ćuti dok se nešto ne desi, a i roditelji su možda trebali povesti više računa, ali narod sad sve osuđuje. Svi mi imamo djecu, svako se bori i radi, sve ja to razumijem – rekao je Gligić za Novosti.

  • Borba za fotelje uveliko počela: Ko će s kim u koaliciju?

    Borba za fotelje uveliko počela: Ko će s kim u koaliciju?

    Kako i kada formirati vlast u BiH, najvažnije је pitanje nakon održanih Opštih izbora 2022. godine. I dok za opoziciju u Republici Srpskoj izborna borba još traje, većina stranaka odavno razmišlja ili potajno razgovara sa mogućim partnerima. Iako rijetki politički lideri daju konkretne prognoze, evo koje su političke kombinacije trenutno aktuelne.

    Politička kalkulisanja uveliko traju, ali iza zatvorenih vrata. Koalicijske križaljke se ispunjavaju, ali niko još ne daje konkretna rješenja. Dok se jedni bave izbornim rezultatima, drugi traže partnere za stabilnu većinu – u starim dobrim partnerima ili pak novim. Može li jedno od rješenja biti nova programska koalicija na federalnom, ali i državnom nivou?

    – SNSD sa svojim koalicionim parterima će biti jako bitan faktor u PSBIH. Ako tome dodamo HDZ, također će imati, ako ništa drugo u Domu naroda i FBiH i BiH dominantnu ulogu, onda je neumitno da ove probosnake političke stranke najjače SDA, SDP, DF naprave također jednu čvrstu koaliciju – kaže Adil Osmanović, potpredsjednik SDA.

    – SDP-u ne pada napamet da slažemo i iznevjerimo svoje političke partije i one koji su zajedno stali i iznijeli Denisa Bećirovića. Da bi bilo kolairanja treba da se donese odluka na organima stranke, ali to uopšte nije opcija. Ja jesam izvjestio predsjedništvo, ali to nije opcija – rekao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH.

    Poželjan ili nepoželjan partner

    – U komunikaciji s ljudima ljudi kažu: Nemojte to raditi. U redu, nećemo to raditi, u Sarajevu to nećemo raditi, kaže Željko Komšić, predsjednik DF-a.

    I dok je za DF u zavisnosti od nivoa SDA poželjan ili nepoželjan partner, Komšić tvrdi ni s NIP-om ne želi pregovarati.

    Najglasniji u tvrdnji da ne žele upravo sa DF- om je HDZ BIH. Osim što znaju s kim neće, već i kalkulišu s imenima za odlučujuće pozicije. Stižu najave da bi kandidatkinja za predsjednicu Federacije BiH mogla biti Lidija Bradara, a na čelu Vijeća ministra BiH Borjana Krišto. Ono što se zna jeste da se ne zaboravljaju ni stari, dobri partneri.

    – HDZ i HNS prvenstveno su opredjeljene prema tome da ćemo tražiti legitimne predstavnike i Bošnjaka i Srba – izjavio je Marinko Čavara, potpredsjednik HDZ-a BiH.

    Postoje uvjeti

    – Ono što jе do sada dogovoreno jeste da ćemo pratiti se sa HDZ-om. Čović i ja imamo taj dogovor, i mi ćemo, prije nego budemo razgovarali sa muslimanskim partnerima, definisati našu politiku – rekao je Milorad Dodik,predsjednik SNSD-a .

    Većina okupljena oko trojke ili stranaka koje su dale podršku Denisu Bećiroviću ostaju pri toj programskoj koaliciji. NiP glasan kada su u pitanju oni s kojima ne žele, a to su SDA i DF. Stranka za BiH i NES nastupit će zajedno. Naša stranka je stava da postoje uslovi za vlast koju bi činila trojka, opozicija iz Reпublike Srpske-SDS, PDP i Vukanović, i HDZ kao neizbježan. Ipak, stranke opozicije iz RS-a jasnog stava- o koaliranju ne razmišljaju.

    – Mi о tome uopšte ne razmišljamo i ne mogu da shvatima da uošte neko razmišlja o pravljenju izbornih kombinacija i matematike na bazi izborne korupcije i krađe – kaže Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

    izvor: avaz.ba / bhrt.ba
  • Prvi ovosezonski mraz u pojedinim dijelovima

    Prvi ovosezonski mraz u pojedinim dijelovima

    Danas se u našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne u Bosni po kotlinama i uz riječne tokova magla i niska naoblaka. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 6 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 28 °C.

  • Višestruka prvakinja BiH u atletici Tijana Gligić preminula u 38. godini

    Višestruka prvakinja BiH u atletici Tijana Gligić preminula u 38. godini

    Atletičarka iz Banja Luke Tijana Gligić preminula je jutros u 38. godini nakon teške bolesti.

    Tijana je bolovala od karcinoma, a spas je potražila i u liječenju u dalekoj Turskoj, pišu Nezavisne novine.

    Sportsku karijeru započela je i završila u Atletskom klubu Borac. Bila je član atletskih klubova Novi Beograd, Crvena Zvezda i Partizan, kao i član reprezentacije Srbije 2003. godine, a kasnije i član reprezentacije BiH. Proglašena je za najbolju sportistkinju grada Banja Luka 2003. godine. Trkačku 2019. godinu je završila rangirana na listi među 10 najboljih polumaratonki BiH.

    Tijana je cijeli život provela baveći se atletikom, a ljubav prema ovom sportu “naslijedila” je, kako je pričala, od majke, nekadašnje atletičarke Svjetlane Pantović Gligić. Završila je fakultet fizičkog vaspitanja.

    Višestruka je prvakinja i rekorderka BiH na 400 metara s preponama. Tijana Gligić bila je majka troje djece.

    Javnosti je bila poznata i kao veoma aktivan član Udruženja roditelja djece oboljele od celebralne paralize “CPossible”. Bila je organizacionom timu humanitarnih utrka čija sredstva se koriste za pomoć djeci oboljele od ove bolesti.