Category: BiH

“Kvalitet zraka – rezultati istraživanja u BiH” naziv je okruglog stola koji je održan online u organizaciji Švedske agencije za zaštitu okoliša (SwEPA), povodom završetka dvogodišnje studije o raspodjeli izvora zagađenja zraka u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Banjaluci, Brodu i Bijeljini.

Analiza je rađena u okviru IMPAQ projekta koji se bavi različitim aspektima upravljanja kvalitetom zraka u BiH. Studija je ispitala koje zagađujuće čestice su prisutne u zraku, odakle dolaze i kako se šire, a provedena je korištenjem rezultata detaljnih mjerenja kvaliteta zraka i postojećih podataka inventara emisija.

Pregled rezultata analiza koje su rađene tokom 2018. godine, te u zimu 2020/21. kao i 2021/22., prezentovao je Oliver Tasse iz Švedskog hidro-meteorološkog instituta (SMHI). Rezultati za Sarajevo i Banjaluku, pokazuju da vremenske prilike imaju veliki uticaj na nivo zagađenja, naročito u Sarajevu zbog topografskog položaja grada, koji se nalazi u kotlini.

Najveći uzročnici zagađenja u zimskom periodu su grijanje u domaćinstvima i izduvni gasovi iz saobraćaja. U zraku su prisutne i zagađujuće čestice iz okolnih gradova, a koje se prenose vjetrom uglavnom sa sjeverozapada. U zraku je, između ostalog, u značajnim nivoima potvrđeno prisustvo dušikovog oksida (NOx), oksida sumpora (SOx), te sitnih čestica (PM2,5).

“Kada govorimo o rezultatima raspodjele izvora sitnih čestica (PM2.5), koji su rađeni tokom obje zime, najveći doprinos je dalo sagorijevanje biomase i uglja za grijanje. Identifikovani su i izolovani izvori poput metalnih industrija, a koji su locirani prema smjeru vjetra. To je zanimljiv rezultat, jer smo na taj način identifikovali lokacije nekih značajnih izvora zagađenja čak i bez prethodnog saznanja da su tamo bili”, rekao je Tasse, saopćili su organizatori okruglog stola.

Tokom zime 2022/21. godine rađeno je isto istraživanje kao i prethodne zime u šest bh. gradova, ali sada samo za Sarajevo i Banjaluku. Rezultati za Banjaluku pokazuju da je oko 35 posto zagađenja PM2.5 emitovano sagorijevanjem biomase i uglja koji se koristi za grijanje.

U Sarajevu, najveći doprinos zagađenju sitnim česticama prošle zime bili su ispušni plinovi iz vozila s 30 posto, sagorjevanje biomase je dostiglo čak 26 posto, dok je doprinos od sagorijevanja uglja 14 posto.

Učesnici okruglog stola bili su predstavnici kompanija, nadležnih ministarstava i hidrometeoroloških zavoda koji su ujedno i partneri IMPAQ projekta. Poručili su da se realizacijom ovog projekta napravio veliki korak u BiH kada je ispitivanje kvaliteta zraka u pitanju. Smatraju da je upostavljen  dobar sistem, te da je naredni korak naći model koji će ga učiniti održivim.

“O problemu zagađenja zraka u BiH se govori sezonski, od oktobra do marta. Moramo uticati na svijest javnosti o značaju ovog problema, o tome bismo trebali govoriti u javnosti tokom cijele godine, angažovati ljekare da govore o štetnosti. Sada kada imamo monitoring kvaliteta zraka, sljedeći korak moraju biti mjere”,poručio je Almir Bijedić, direktor Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Istog mišljenja bili su i predstavnici Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

“IMPAQ projekat je u velikoj mjeri unaprijedio monitoring kvaliteta vazduha u Republici Srpskoj, sada je na lokalnim institucijama da nam osiguraju budžet kako bi projekat bio održiv. Trenutno se finansiramo ad hoc sredstvima, što nije garancija da će ovaj sistem dugoročno opstati”, rekla je Ranka Radić iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS.

Okruglom stolu prisustvovale su i kompanije koje su primjer dobre prakse kada je u pitanju zaštita životne sredine. Jedna od njih je i fabrika sode Şişecam BiH iz Lukavca. Posljednjih godina smanjila je upotrebu uglja, redovno remontuje postrojenje, koristi mjerne instrumente za praćenje nivoa zagađenja, vrši mokro i suho odsumporavanje, emituje manje prašine zahvaljujući vrećastim filterima i učestvuje u ekološkim projektima i akcijama pošumljavanja.

bhrt

Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini je da će stranci zauzeti nabolje lokacije u našoj zemlji za proizvodnju struje iz vjetro i solarnih-elektrana i kontrolisat će tu proizvodnju i električnu energiju će prodavati na stranom tržištu, a za domaću potrošnju neće ostati ništa, upozorava Denis Žiško.

Očekuje se da će se kombinirani solarni kapacitet Balkana više nego udvostručiti sa 1.915 MW u 2021. godini na više od 4.500 MW do kraja 2024. godine, navodi se u istraživanju Solarplaza.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini projekt Solarplaza očekuje da će solarni kapaciteti 2023. godine dostići 115 MW, a 2024. godine 163 MW. U slučaju da se ostvari takav scenarij BiH bi prestigla Makedoniju za koju se projicira da će 2024. godine imati kapacitete od 140 MW.

Koliko je do sada u Bosni i Hercegovini instalirano solarnih kapaciteta za proizvodnju električne energije i koliko proizvode struje u kilovatima pojasnili su za Faktor iz Reugulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK).

– Trenutno je na mrežu Federacije BiH priključena 581 solarna elektrana, ukupne instalirane snage 42,35 MW (megavata). Ukupno ostvarena proizvodnja iz solarnih elektrana tokom 2021. godine u Federaciji BiH iznosila je 55,532 GWh (gigavatsati). Trenutno je na mreži priključeno devet vjetroelektrana ukupne instalirane snage 135 MW. Ukupno ostvarena proizvodnja iz vjetroelektrana tokom 2021. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosila je 382,877 GWh – potvrdili su iz FERK-a.

Solarni paneli na kućama

Mogu li građani prodavati svoju struju proizvedenu sa solarnih kapaciteta na kućama i kome?

– Prema važećem Zakonu o električnoj energiji u Federaciji BiH solarni paneli se mogu postavljati na privatne kuće. Uz pribavljanje dozvole za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju i statusom mikroproizvođača, a koje se može isključivo priključiti na mjestu već postojećeg krajnjeg kupca, električnu energiju proizvedenu u ovom postrojenju proizvođač ima pravo prodavati ako je sklopio ugovor o prodaji električne energije s Operatorom OIEIEK ili bilo kojim drugim opskrbljivačima na tržištu električne energije. Trenutno je u postupku donošenja novi set energetskih zakona, koji će uvođenjem “Prosumera – kupac potrošač i proizvođač”, kupac moći proizvoditi dio električne energije za svoje potrebe, a eventualne viškove plasirati u mrežu u vidu energetskog ili monetarnog kredita – ističu iz FERK-a.

U Bosni i Hercegovini namjerno se blokira razvoj obnovljivih izvora energije da bi se mogla promovisati električna energija iz uglja kao jedina isplativa, tvrdi Denis Žiško iz Centra za ekologiju, energiju i upravljanje projektima.

– Razlog zato je da elektroprivrede u BiH održe monopol u proizvodnji električne energije, jer obnovljivi izvori podrazumijevaju dezertifikaciju broja izvora, odnosno vlasnika i samim tim se gubi monopol na proizvodnju električne energije i iz tog razloga blokirano je širenje na nove proizvođače struje iz obnovljivih izvora – kazao je za Faktor, Denis Žiško.

To je prvo urađeno nakaradnim zakonom 2013. godine kada su predviđene kvote i onda su te kvote dobili privilegovani proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora, tvrdi Žiško i pojašnjava:

– Preko računa za struju građni i privreda punili su džepove odabranih za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Tom fondu godišnje se skupi između 25 do 30 miliona maraka! Na ovaj način vlasti u BiH praktično su blokirali širenje za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, jer su kvote bile brzo popunjene i nisu omogućili građanima da proizvode struju preko solarnih panela na svojim krovovima kuća. Nametnuli su im komplikovane procedure zbog dvosmjernih električnih brojila i PDV-a.

Uskoro novi zakon

Sve ovo bi se trebalo promjeniti, smatra Žiško, sa usvajanjem novog zakona koji je bio u javnoj raspravi do 5. septembra 2022. godine.

– Nadam se da će se zakon uskoro usvojiti, ali ostaje problem i u novom zakonu koji treba usvojiti što su opet ograničene subvencije koje bi trebale ići građanima koji će prizvoditi struju iz obnovljivih izvora. U novom predloženom zakonu je navedeno da će od prikupljenih sredstava za obnovljive izvore ići samo dva posto građanima koji proizvode struju, a ostatak opet za privilegovane i probrane proizvođače struje, odnosno velike proizvođače. Građani učestvuju za punjenje Fonda za obnovljive izvore energije sa 40 procenata, a njima se vrati samo dva procenta! To je novi pokušaj da se zadrži monopol u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora i da se opet kroz zamršene kombinacije nagrade probrani veliki proizvođači – smatra Žiško.

Bosna i Hercegovina ima velike potencionale za proizvodnju solarne i vjetro-energije i na svaki krov kuće i zgrade treblo bi postaviti solarnu elektranu i to se radi u cijeloj Evropi. U Berlinu – Njemačka je usvojen lokalni zakon da ni jedan novi stambeni ili poslovni objekat neće dobiti upotrebnu dozvolu ukoliko na krovovima ne montira solarne panele, sada ovo slijedi cijela Evropa, ističe naš sagovornnik i upozorava.

– Proizvodnju solarne i vjetro-energije ne treba prepuštati stranim investitorima, već da u ove projekte ulažu domaći investitori. Ono što se dešava u BiH je da će stranci zauzeti nabolje lokacije u našoj zemlji za proizvodnju struje iz vjetro i solarnih-elektrana i kontrolisat će tu proizvodnju i električnu energiju će prodavati na stranom tržištu, a za domaću potrošnju neće ostati ništa. Dok naša vlast priča o energetskom suverenitetu BiH, prije nekoliko godina kineska firma je u Hercegovini otkupila koncesiju za vjetroelektranu od bh. koncesionara koji je ranije dobio, a ništa nije počeo graditi i struja iz vjetroparka koji će napraviti Kinezi prodavat će se samo na inostranom tržištu. Strani investitori sada dolaze u BiH i od bh. firmi otkupljuju koncesije za izgradnju vjetroparkova i solarnih elektrana. Umjesto da se posljednih 15 godina domaće elektroprivrede, a imamo ih tri, da su već izgradili vjetroelektrane imal bi struje za još veći izvoz, a pošto je energija od vjetra i Sunca besplatna imali bi čistu zaradu i čišći zrak – zaključuje Denis Žiško.

faktor

Jedan od primjera je da se nepoznate osobe predstavljaju kao rukovodioci organizacione jedinice Uprave kriminalističke policije MUP-a Republike Hrvatske, te navode kako se primatelja poruke sumnjiči za više različitih krivičnih djela i traži od primaoca da odgovori na poruku

Federalna uprava policije upozorila je građane na sve učestaliji pojavni oblik takozvanog ‘phishing’ kampanje usmjerene prema građanima Bosne i Hercegovine. Radi se o pripremnim radnjama nepoznatih osoba radi počinjenja krivičnog djela ‘prevara’.

Kako su naveli u saopćenju, u posljednje vrijeme na veći broj adresa elektronske pošte različitih primatelja u Bosni i Hercegovini, dostavljaju se lažne poruke u kojima se nepoznata osoba/osobe predstavlja kao službena osoba istražnih organa susjednih država.

Jedan od primjera je da se nepoznate osobe predstavljaju kao rukovodioci organizacione jedinice Uprave kriminalističke policije MUP-a Republike Hrvatske, te navode kako se primatelja poruke sumnjiči za više različitih krivičnih djela i traži od primaoca da odgovori na poruku.

To se radi s ciljem uspostavljanja kontakata, te kako bi poduzimanjem daljih radnji doveli u zabludu primaoca poruke, kako bi on poduzeo određene aktivnosti na štetu svoje imovine, a u korist nepoznate osobe.

Federalna uprava ukazuje na potrebu povećanja nivoa informacione sigurnosti korisnika interneta u Bosni i Hercegovini i podizanja svijesti o aktuelnim trendovima kada je u pitanju računarski kriminal, saopćeno je iz Federalne uprave policije.

Proizvođači peleta, njih 18 najvećih iz Bosne i Hercegovine danas su prisustvovali sastanku zbog posljednje odluke Vijeća ministara BiH 28.oktobra da im se produži zabrana izvoza ovog energenta. Jedan od predstavnika proizvođača peleta koji su prisustvovali sastanku je i Almir Idrizović, vlasnik Ekomadere iz Bugojna koji je pojasnio zbog čega je porasla znanto cijena peleta poručivši da dala zabrana izvoza dovodi čak i do gašenja pojedinih preduzečća s obzirom na to da polako gube tržište na koje mogu plasirati svoje proizvode.

Idrizović je za N1 rekao da su svi proizvođači peleta neprijatno iznenađeni odlukom Vijeća ministara BiH da se produži zabrana izvoza ovog energenta navodeći da su time došli u paradoksalnu situaciju gdje je dozvoljen izvoz drveta, sječe i briketa, ali ne i gotovog proizvoda.

“Mi smo danas uputili molbu Vijeću ministara BiH da nam pokažu koje su to potrebe još unutar BiH jer, prema našim procjenama i iz onog što saznajemo iz kontakata s kupcima, mi smo već preko 95 posto tržišta snabdijeli. Ista su iskustva i drugih kolega tako da ćemo vjerovatno za nekih 20 dana doći do situacije da ćemo morati lagerovati svoj proizvod ili prestati sa proizvodnjom, smanjiti je na minimum jer nam je veoma skupo ponovno pokretanje proizvodnje”, dodao je.

Naglasio je da u BiH postoje dovoljne količine peleta te da neće biti nestašice te je pojasnio kretanje trenutnih cijena peleta, koja je, podsjećamo znatno uvećana ukoliko se uzme u obzir da je prošle godine on koštao oko 450 KM po toni, a sada se u prosjeku kreću od 650 KM do 750 KM, a u većini slučajeva i skuplji.

“Naše marže su na istom nivou kao i prošle godine. Kreću se od 15% do 20% posto, ali su problem ulazne sirovine. Mi ne dobijamo dovoljne količine sirovine iz šuma kao što bi trebalo, to je otprilike oko pet posto, a ostalo smo prinuđeni kupovati iz cijele BiH. Trenutno je situacija takva da je cijena te sirovine porasla za 100% do 150% tako da to direktno utječe na cijenu peleta. Mi smo spremni napraviti pelet po nižoj cijeni ukoliko bismo dobili sirovine od šuma Federacije BiH i Republike Srpske. Uzrok rasta cijene su, dakle, nedostatak sirovina po povoljnoj cijeni i preprodavači koji licitiraju o cijeni peleta od 800 KM do čak i 1.000 KM. Direktno kod kupaca nema takve cijene peleta”, pojasnio je Idrizović.

Dok nije stupila na snagu zabrana izvoza peleta, dodaje da su izvozili za Italiju, Makedoniju i Njemačku.

“Ostalo nam je nekoliko neispoštovanih ugovora i naći ćemo se u ozbiljnom problemu da naredne godine nećemo biti ozbiljni u dogovoru s partnerima i nećemo imati povjerenja od kupaca, a imamo i informacije da će potražnja za peletom pasti zbog ovako visoke ulazne cijene”, naveo je Idrizović.

Naglasio je da su zabrana izvoza i sline restrikcije najgore mjere koje država može donijeti.

“Nama proizvođačima je država u suštini stavljala samo teret na leđa, nismo imali nikakvu olakšicu, sve vrijeme se govori kako je visoka ciejna i treba pomoći građanima, ali država nije omogućila nijednu mjeru koja bi omogućila proizvođačima da naprave pelet po nižoj cijeni, mi smo predlagali da se sufinansira nabavka peleta građanima i slične mjere, ali nikada nismo imali priliku da sastanak održimo i to konkretni predložimo”, istakao je sagovornik za N1.

Kaže da njegova kompanija za proizvodnju peleta sigurno trpi i materijalnu štetu zbog ove situacije, ali kako kaže, veća je onada naredne godine neće biti tržišta.

“Tržište BiH će se sigurno smanjiti jer građani ne mogu plaćati ovako visoku cijenu peleta. A naše materijalne štete se broje u stotinama hiljada KM sa tendencijom gašenja naših firmi”, zaključio je Idrizović.

N1