Bosna i Hercegovina obiluje brojnim graditeljskim, spomeničkim, prirodnim, materijalnim i nematerijalnim dobrima koja zaslužuju mjesto na Listi svjetske baštine UNESCO-a.
Iz Državne komisije za saradnju s UNESCO-om podsjećaju kako je osnovni preduslov da neki lokalitet bude nominovan za upis na Listu svjetske baštine da bude pod najvišim stepenom zaštite u zemlji koja ga kandiduje.
– Da bi se krenulo u pripremu nominacionog fajla, prvi korak je da se utvrdi na osnovu kog kriterija UNESCO-a će dobro biti kandidovano za upis. Kriteriji su definisani Operativnim smjernicama za implementaciju Konvencije o svjetskoj baštini. Kada se utvrde kriteriji, priprema se Tentativni list, a nakon toga slijedi složeni proces izrade nominacionog fajla – pojašnjavaju iz Komisije za saradnju s UNESCO-om.
Iz Komisije navode nekoliko dobara Bosne i Hercegovine za koja se očekuje upis na Listu svjetske baštine.
Jedno od najatraktivnijih prirodnih dobara je pećina Vjetrenica za koju je Nominacioni fajl za upis na Listu svjetske baštine dostavljen Centru za svjetsku baštinu 2021. godine, te potom ponovo početkom 2022. godine.
U oba slučaja Centar za svjetsku baštinu je utvrdio da je Nominacioni fajl tehnički nepotpun, te je uz komentare vraćen na doradu. Nadležne institucije rade na dopuni/doradi tog fajla, te ukoliko te aktivnosti budu završene na adekvatan način, fajl će biti ponovo dostavljen UNESCO-u u narednom ciklusu.
Komisija je također još 2017. godine podržala inicijativu Nacionalnog parka Una za upis Martinbrodskih slapova i Štrbačkog buka na Tentativnu listu BiH.
– U daljnjim konsultacijama sa nadležnim Federalnim ministarstvom okoliša i turizma je utvrđeno da se Štrbački buk djelimično nalazi u Republici Hrvatskoj, te su aktivnosti na pripremi Tentativne liste za Štrbački buk privremeno obustavljene dok se ne obave konsultacije o potencijalnoj serijskoj nominaciji sa Republikom Hrvatskom – navode iz Komisije.
Kad je riječ o Martinbrodskim slapovima, oni su upisani na Tentativnu listu 2019. godine i trenutno je u toku rad na pripremi Nominacionog fajla za njihov upis na Listu svjetske baštine.
Prašuma Perućica je upisana na Tentativnu listu BiH 2017. godine. Također je Ministarstvo civilnih poslova BiH u decembru 2021. dalo podršku Općini Jajce za predstojeće aktivnosti na pripremi nominacije za upis Jajca na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Iz Državne komisije za saradnju s UNESCO-om ističu da je priprema nominacija izuzetno složen i dugotrajan posao koji zahtijeva angažman velikog broja stručnjaka i uključenost svih nadležnih i zainteresovanih strana. Takođe, za pripremu nominacija je potrebno obezbijediti i značajna finansijska sredstva, u fazi pripreme ali i nakon eventualnog upisa na UNESCO-ovu listu.
Dinamiku pripreme/predaje nominacija, te njihovo razmatranje za eventualni upis na Listu definisao je UNESCO. Komitet za svjetsku baštinu tako razmatra samo jednu nominaciju određene države u jednoj godini.
Trenutno se aktivno radi na pripremi nominacija Pećine Vjetrenica te Martinbrodskih slapova, a za nove nominacije nakon toga zavisit će od prethodno navedenih faktora.
Kada je riječ o nominaciji nematerijalne baštine, razmatranje za upis na UNESCO-ove relevantne liste je ograničen na jednu nominaciju u dvije godine.
Kao naredna nominacija uime BiH, UNESCO-u je već dostavljena nominacija Sevdalinke za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a koja neće biti razmatrana za upis prije 2024. godine.
Iz Državne komisije za saradnju s UNESCO-om napominju da ukoliko neke od navedenih nominacija budu vraćene na doradu, to će prolongirati spomenutu vremensku liniju za još godinu ili dvije, te je u ovom trenutku suviše rano govoriti o sljedećoj nominaciji i kada bi ona bila na redu za eventualni upis.
Kad je riječ o odnosu prema dobrima upisanim na Listu svjetske baštine UNESCO-a, iz Komisije navode da su mjere zaštite i upravljanja dobrima definisane u nominacionim fajlovima koje su usvojila relevantna UNESCO-va tijela. Definisane mjere i upravljanje provode za to nadležne institucije.
Bosna i Hercegovina redovno ispunjava svoje obaveze i dostavlja UNESCO-u izvještaje o stanju očuvanosti dobara svjetske baštine koje pripremaju nadležne institucije.
Na nedavno održanoj konferenciji UNESCO-a o kulturnim politikama i održivom razvoju – MONDIACULT 2022 u Mexico City-ju delegacija UNESCO-a BiH prezentirala je temu “Baština i kulturna raznolikost u krizi”.
Iz Komisije navode da se tim tematskim panelem fokusiralo na prijetnje koje krizne situacije i prirodne opasnosti predstavljaju baštini i kulturnoj raznolikosti.
– Da bi se odgovorilo na ove prijetnje i izazove potrebno je jačanje okvira kulturnih politika, kako bi se osigurala efikasna zaštita kulturne baštine, ojačala borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima, poboljšao dijalog za povrat i restituciju kulturnih dobara, te se prioritetno posvetilo upravljanju rizicima i prevenciji katastrofa. U ovom kontekstu u obraćanju delegacije BiH je posebno stavljen naglasak na realizaciju ciljeva održivog razvoja, u čemu je uloga UNESCO-a i saradnja s UNESCO-om od izuzetnog značaja – smatraju u Komisiji.
Iduće godine se navršava 30 godina od članstva BiH u UNESCO-u. Iz Komisije za saradnju s UNESCO-om tim povodom osvrnuli su se na neke od najznačajnijih stvari koje su urađene u tom dugom periodu.
Podsjećaju da je Bosna i Hercegovina ratifikovala sve UNESCO-ove Konvencije i redovno ispunjava svoje obaveze kao država potpisnica.
Na Listu svjetske baštine su upisana četiri dobra iz BiH – Stari grad oko Starog mosta u Mostaru, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, 22 nekropole sa stećcima u okviru serijskog dobra Steći-srednjovjekovni nadgrobni spomenici te Prašuma Janj u okviru serijskog dobra Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope. Na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva su upisana četiri elementa – Zmijanjski vez, Konjičko drvorezbarstvo, Branje trave Ive na Ozrenu i Tradicija takmičenja u košenju trave na Kupresu.
– U Registar pamćenje svijeta su upisana dva dokumentarna dobra – Sarajevska Hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke – podvukli su iz Komisije.
UNESCO je finansijski podržao rekonstrukcije brojnih objekata među kojima su najznačajniji Stari most u Mostaru i Ferhat-pašina džamija u Banja Luci. Od UNESCO-a su obezbijeđena značajna interventna sredstva za sanaciju štete nastale od poplava na Umjetničkoj galeriji BiH, Zemaljskom muzeju BiH, te brojnim školama, kao i sanaciju štete nastale zbog klizišta kod memorijalne kosturnice u NP Sutjeska.
Iz različitih UNESCO Fondova se na godišnjem nivou odobravaju sredstva za projekte koje realizuju i javne ustanove i nevladine organizacije u BiH. Grad Živinice je postao član UNESCO Global Netowrk of Learning cities, dok je Sarajevo član UNESCO Mreže kreativnih gradova za oblast filma.
