Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Preminuo je Ramiz Nukić koji je godinama tragao za posmrtnim ostacima Srebreničana

    Preminuo je Ramiz Nukić koji je godinama tragao za posmrtnim ostacima Srebreničana

    Ramiz Nukić iz bratunačkog sela Buljim preminuo je u 63-godini života. Protekle dvije decenije široj javnosti je postao poznat kao osoba koja je tragala za posmrtnim ostacima Srebreničana ubijenih u genocidu jula 1995. godine.

    Ramiz Nukić protekli period proveo je u teškoj životnoj borbi, iz koje, nažalost nije izašao kao pobjednik. Naime, njemu je nedavno dijagnosticiran karcinom pluća, zbog čega je u nekoliko navrata bio i hospitaliziran u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli. U toj zdravstvenoj ustanovi je i preminuo.Na svoja pleća Nukić je nakon rata sebi nametnuo jednu misiju, a to je traženje posmrtnih ostataka Srebreničana koji su ubijeni u genocidu u julu 1995. godine.

  • Misija OSCE-a u BiH proglasila pobjednike takmičenja ‘Ponosni na svoju školu’

    Misija OSCE-a u BiH proglasila pobjednike takmičenja ‘Ponosni na svoju školu’

     

    Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini proglasila je pobjednike takmičenja “Ponosni na svoju školu”, koje je otvoreno u aprilu 2022. godine.

    Škole su pozvane da podijele kreativne inkluzivne prakse koje promoviraju inkluzivnost u školama, potiču dobrobit i učenje svih učenica i učenika, te učešće učenica i učenika i njihovih roditelja u radu i životu škole.

    Među 103 pristigle prijave iz 82 škole, komisija je odabrala prvoplasirane i drugoplasirane  u četiri kategorije.

    U kategoriji Uključenost Roma, prvoplasirana je praksa koju je nominirala Osnovna škola „Miladije” iz Tuzle, a drugoplasirana je praksa Osnovne škole „Hasan Kikić” iz Sarajeva.

    U kategoriji Međunacionalne aktivnosti pomirenja kojima se pružaju mogućnosti za bolje uzajamno djelovanje, saradnju i učenje između roditelja, učenika i nastavnika, prvoplasirana je praksa koju je nominirala Srednja stručna škola iz Janje, a drugoplasirana je praksa Osnovne škole „Pasci”iz Donjih Dubrava.

    U kategoriji Uključivanje roditelja u život i rad škole i procese odlučivanja, prvoplasirana je praksa koju je nominirala „Šesta osnovna škola“ iz Mostara, a drugoplasirana je praksa Osnovne škole „Grivice“ iz Banovića.

    U kategoriji Učešće učenika u donošenju odluka u školi, prvoplasirana je praksa koju je nominirala Osnovna škola „Vuk Stefanović Karadžić“ iz Doboja, a drugoplasirana je praksa Osnovne škole „Drvar“ iz Drvara.

    Komisija je ocjenjivala inkluzivne školske prakse na osnovu sljedećih kriterija: relevantnost za teme, uključenost pripadnika konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i drugih, gdje je to primjenjivo te ukupni uticaj na inkluzivnost škole, planiranje, promociju i održivost.

    Prvoplasirane i drugoplasirane prakse bit će nagrađene pametnim tablama ili digitalnim kamerama za njihove škole, saopćeno je iz OSCE-a.

     

    izvor: Fena

  • Sarajlija neslavni rekorder: Ima 270.000 KM neplaćenih kazni

    Sarajlija neslavni rekorder: Ima 270.000 KM neplaćenih kazni

    Vozači u BiH po pitanju neplaćenih kazni za saobraćajne prekršaje duguju 80,8 miliona KM, a apsolutni rekorder po ovom osnovu je jedan Sarajlija sa nevjerovatnih 267.643 KM duga.

    Istovremeno, građani koji upravljaju motornim vozilom u ovom trenutku imaju neplaćenih više od pola miliona prekršajnih naloga.

    A koliko su vozači “savjesni”, pokazuje najsvježiji primjer iz Brčkog. Naime, policija u ovom gradu prije nekoliko dana zaustavila je lice, kod koga je utvrđeno nepoštovanje više saobraćajnih pravila, uključujući i to da je čak osam godina vozio bez vozačke dozvole.

    “Četvrtog novembra 2022. godine u 22.40 policijski službenici Policije Brčko distrikta BiH su tokom redovnih poslova i zadataka u naselju Prutače zaustavili vozača motornog vozila marke pasat inicijala E.K., rođen 1979. godine, nastanjen u Brčkom, i utvrdili da ne posjeduje vozačku dozvolu, a nakon izvršene provjere da je ista istekla 2014. godine, te je poništena”, naveli su iz brčanske Policije.

    Da stvar po ovog Brčaka bude gora, samo po osnovu neplaćenih kazni za vožnju on duguje skoro 7.000 KM.

    “Provjerom u službenom registru novčanih kazni utvrđeno je da je navedeno lice višestruki povratnik u vršenju prekršaja iz oblasti saobraćaja, te da po osnovu neplaćenih kazni ima dugovanje u iznosu od 6.976 KM. Zbog osnova sumnje da će navedeno lice nastaviti sa vršenjem prekršaja privremeno mu je oduzeto motorno vozilo i pohranjeno u depozit Policije Brčko distrikta BiH. Protiv navedenog lica će Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH biti podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka”, saopšteno je iz Policije distrikta.

    Iako treba da plati 7.000 KM, vozač iz Brčkog daleko je od vodeće petorke kada su u pitanju ukupna dugovanja za saobraćajne prekršaje. Uz pomenutog rekordera iz Sarajeva, pet najvećih dužnika koji sjede za volanom u BiH duguje 570.000 KM.

    “Na prvom mjestu je vozač iz Sarajeva (opština Stari Grad) koji duguje 267.643 KM. Slijede vozači iz Maglaja i Hadžića sa dugom od 82.973 KM, odnosno 75.009 KM. Na četvrtom mjestu je vozač iz Brčkog koji treba da plati 73.840 KM, a na petom osoba iz Gradačca sa 67.911 KM“, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDEEA).

    Prema istim podacima, ukupan dug vozača za saobraćajne prekršaje u BiH iznosi 80.815.865 KM, dok je broj neplaćenih naloga 510.399 (najviše ih se odnosi na prekoračenje brzine, neposjedovanje vozačke dozvole, upravljanje vozilom prije sticanja vozačke dozvole, neposjedovanje adekvatne opreme, te upravljanje vozilom koje nije registrovano).

    Nikola Ćopić, inženjer za bezbjednost saobraćaja i član Koordinacione grupe za bezbjednost saobraćaja, ističe za “Nezavisne” da su podaci potpuno poražavajući i da je sasvim očigledno da vozači znaju pronaći pravne praznine koje im omogućavaju da upravljaju vozilom uprkos enormnim kaznama.

    “Sav teret ide na nesavjesne vozače koji prave kumulativne prekršaje, a gdje ne dolazi do izvršenja. Ali, tu postoji ono preuzimanje prekršaja, jer imate slučajeve da ti vozači koji duguju hiljade maraka za kazne nemaju nikakve imovine na svoje ime. Oni obično voze automobile koji nisu registrovani na njihovo ime. Problem su ti ljudi koji preuzimaju prekršaje na sebe i tako stiču određenu imovinsku korist. Kako ti ljudi voze, zašto nisu privedeni ili procesuirani, to je više pitanje za pravosuđe”, naglašava Ćorić.

    On smatra i da aktuelne kazne nisu dovoljno rigorozne, jer je očigledno da vozači teško odustaju od činjenja istih prekršaja.

    “Ja znam da je za pola ove godine izdato preko 200.000 prekršajnih naloga, a nije naplaćeno sigurno 50 odsto. Mislim da sam dovoljno rekao”, navodi Ćorić, koji kaže da mjera oduzimanja vozila od nesavjesnih vozača svakako jeste dobra, ali da je potrebno učiniti mnogo više na ovom polju.

    Najčešće kazne koje su napisane ove godine

    Vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je od 10 km/h do 20 km/h veća od dozvoljene brzine;

    Vozač koji nema kod sebe odgovarajuću važeću vozačku dozvolu ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica;

    Vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom.

    Radiosarajevo.ba

  • Danas u Mostaru počinju razgovori Trojke i HDZ-a o formiranju vlasti

    Danas u Mostaru počinju razgovori Trojke i HDZ-a o formiranju vlasti

    Predstavnici Trojke danas će s HDZ-om u Mostaru započeti razgovore oko formiranja vlasti na federalnom i državnom nivou.

    “Sutra ćemo u Mostaru početi razgovore s HDZ-om za uspostavu vlasti na federalnom i državnom nivou, te u kantonima gdje je to moguće. Trojka će u razgovorima predstavljati sve potpisnice Sporazuma o uspostavi većina na svim nivoima u BiH, koje će se uključiti kada se otvore razgovori o konkretnim programskim rješenjima.

    Ishod razgovora ne možemo predvidjeti, ali možemo garantovati principijelnost i nepristajanje na bilo šta što bi Bosnu i Hercegovinu moglo udaljiti od evropskog i NATO puta“, saopćila je Trojka u ponedjeljak.

    Kako su naveli, ono što, između ostalog, žele postići jeste da standarde razgovaranja o formiranju vlasti dignu na veći nivo, pogotovo u smislu njihove transparentnosti.

    “Svi imamo i pravo i obavezu reći kakvu državu želimo graditi i u kojem je pravcu voditi. Trojka će slušati glas svojih birača a medije pozivamo da budu objektivni prenosioci i tumači naših poruka javnosti.

    Nakon razgovora oglasit ćemo se saopštenjem a bit ćemo dostupni i za izjave”, saopćeno je iz redova Trojke.

     

    izvor: radiosarajevo.ba

  • Postepeno razvedravanje u toku dana

    Jutros je u Hercegovini vedro, a u Bosni preovladava magla i niska naoblaka.

    Temperature zraka u 07 sati (°C): Livno -1; Banja Luka, Bihać, Grude 2; Bjelašnica, Drvar, Prijedor, Sanski Most, Tuzla 3; Ivan Sedlo 4; Bugojno, Gradačac, Sokolac, Stolac 5; Jajce 6; Bijeljina, Doboj, Sarajevo 7; Srebrenica, Zvornik 8; Trebinje, Zenica 9; Mostar 10; Neum 12; Atmosferki pritisak u Sarajevu iznosi 947 hPa, za 4 hPa je viši od normalnog i lagano raste.

    Danas će u Hercegovini preovladavati vedro. U Bosni, veći dio prijepodneva, magla i niska naoblake, uz postepeno razvedravanje u ostatku dana. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 10 do 16, na jugu do 20 °C.

  • Vlada FBiH će ograničiti cijenu peleta, predviđene visoke kazne za firme koje budu kršile odluku

    Vlada FBiH će ograničiti cijenu peleta, predviđene visoke kazne za firme koje budu kršile odluku

    Vlada Federacije BiH trebala bi na narednoj sjednici ograničiti cijenu peleta, potvrđeno je Feni iz Vlade.

    Prethodno je Vlada Republike Srpske na sjednici održanoj 3. novembra ograničila cijenu peleta na 480 KM plus PDV po toni, do kraja marta 2023.

    Za kompanije koje budu kršile odluku, kako je navedeno,  predviđena je kazna od 10.000 do 20.000 KM, a za odgovorne osobe od 5.000 do 10.000 KM.

    Cijena tone peleta u FBiH kreće se između 700 i 750 KM.

    Izvor: Klix.ba

  • Državni zatvor traži 1,6 miliona KM za humaniji tretman zatvorenika, planira drugu osmatračnicu, nema ni prve

    Državni zatvor traži 1,6 miliona KM za humaniji tretman zatvorenika, planira drugu osmatračnicu, nema ni prve

    Zavod za izvršenje krivičnih sankcija BiH, odnosno državni zatvor, za iduću godinu traži 800.000 KM za izgradnju druge osmatračice i pristupnog puta, a izgradnja prve osmatračnice, za koju im je ove godine odobren novac, još nije počela.

    – U Nacrtu programa rada za 2023. godinu Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine je planirana izgradnja druge osmatračnice i pristupnog puta. Početak izgradnje će zavisiti od toga da li će budžet za narednu godinu biti na vrijeme usvojen.

    Izgradnja prve osmatračnice je kapitalni projekat i planiran je u budžetu za 2022. godinu. Tenderska procedura je okončana, te se početak radova očekuje u 2022. godini dok bi završetak izgradnje trebao biti u 2023. godini – odgovoreno je prije nekoliko dana iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine čija je izgradnja koštala skoro 40 miliona eura.

    Kako je navedeno u programu rada, cilj izgradnje osmatračnice, za koju traže 710.000 KM, i pristupnog puta, za koji treba 90.000 KM, jest osiguranje sigurnosti, sprečavanje bjekstva ili pripremanja nekih drugih krivičnih djela.

    Programom rada za

    iduću godinu državni zatvor treba i oko 1,6 miliona KM za humaniji tretman zatvorenika pod pojačanim nadzorom. Pod pojačanim nadzorom se podrazumijeva posmatranje i češća kontrola noću i danju, a izvršava se na način da ne remeti svakodnevne aktivnosti.

    Osim toga, za unapređenje tretmana zatvorenika planirali su 4,2 miliona KM, a za ažurno postupanje sa žalbama i drugim podnescima 3,3 miliona KM.

    Ukupno Zavodu u idućoj godini treba oko 16,8 miliona KM, od čega su kapitalna ulaganja oko dva miliona KM, a ostalo su tekući izdaci.

    – Zavod obavlja procjenu i klasifikaciju zatvorenika u cilju postizanja uspješnog tretmana. Zavod osigurava zakonito izvršenje programiranja i koordinacije odgojnog rada i ispitivanja ličnosti zatvorenika, nakon čega izrađuje odgovarajući program tretmana za svakog zatvorenika – piše u nacrtu programa rada.

    U državnom zatvoru pažnja se posvećuje kvalitetu života zatvorenika. Prema izvještaju o radu za prošlu godinu, Zavod, koji je namijenjen osobama optuženim ili osuđenim za ratne zločine, korupciju visokog nivoa, te organizovani kriminal i slično kvalifikovane zločine, između ostalog ima službe tretmana, zdravstvene zaštite, službu za radni angažman za koji se zatvorenicima redovno plaća naknada.

    – Zatvorenicima je omogućen rad u skladu s njihovim psihofizičkim sposobnostima, stručnoj spremi i mogućnostima Zavoda. U slučaju potrebe, Zavod organizira nastavu za opće i stručno obrazovanje i osposobljavanje. Prilikom određivanja vrste posla, Zavod vodi računa i o želji zatvorenika da rade određeni posao. Zavod vodi računa da mjere zaštite na radu pritvorenika i zatvorenika odgovaraju zaštiti na radu u preduzećima u kojima se obavljaju slični poslovi – piše u izvještaju.

    Zavod osigurava uvjete za zadovoljavanje vjerskih potreba zatvorenika, koji imaju pravo i da se informišu o novostima u svijetu putem štampe, radija, televizije i na drugi pogodan način, o čemu se brine upravnik Zavoda.

    Zavoda.

    – Smještaj pritvorenika i zatvorenika u Zavodu u skladu je sa propisanim higijenskim uvjetima i mjesnim klimatskim prilikama. Pritvorenici i zatvorenici imaju pravo na liječenje, popravku i vađenje zuba, te hospitalizaciju – dio je izvještaja.

    Pažnja se posvećuje i zatvorenicima koji su strani državljani pa zavodska kuhinja, u skladu s mogućnostima, osigurava uvjete u pogledu njihovih prehrambenih zahtjeva zatvorenika.

    – S ciljem što većeg razumijevanja problema i kulturnog porijekla zatvorenika stranih državljana, te pomoći da oni uspješnije rješavaju sve svoje probleme u Zavodu, upravnik Zavoda razmatra i raspoređuje određeni broj zavodskih službenika na intenzivniji rad sa stranim zatvorenicima, te im u tom pravcu osigurava više specijaliziranu stručnu obuku, kao što su: učenje stranih jezika, kulture, običaja ili drugih pitanja koja se pojavljuju u vezi s određenom grupom zatvorenika stranih državljana – piše u izvještaju.

    Faktor

  • Zavod za javno zdravstvo FBiH: Počelo cijepljenje protiv sezonske gripe

    Zavod za javno zdravstvo FBiH: Počelo cijepljenje protiv sezonske gripe

    “Zainteresirani se mogu cijepiti protiv sezonske gripe, svakog ponedjeljka i petka u periodu od 9.00 do 15.00 sati u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, u obje organizacione jedinice – Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u Mostaru – Vukovarska 46 (Epidemiološka ambulanta, 036/382-106) i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u Sarajevu- Titova 9 (Epidemiološka ambulanta, 033/564-639). Akcija će trajati do isteka zaliha cjepiva”,  navodi se.

    Kako podsjećaju, cijepljenje protiv sezonske gripe je jedini pravi vid zaštite te se posebno preporuča osobama koje imaju povećan rizik od komplikacija ove bolesti.

    “Osobama starijim od 65 godina, štićenicima domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnicima u domovima za starije osobe te institucijama za njegu kroničnih bolesnika, osobama s kroničnim oboljenjima (uključujući i djecu), posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno djeci s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama.

    U slučaju da se osoba za koju je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja, ne može cijepiti (kontraindikacija) umjesto njih se pod istim uvjetima mogu cijepiti osobe iz njihove bliske okoline (kućni kontakti, osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.). Cijepljenje protiv sezonske gripe preporuča se i zdravstvenim radnicima i trudnicama”,  navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

    Izvor: N1

  • Izrečena konačna presuda Draganu Mektiću i drugima u ovom predmetu

    Izrečena konačna presuda Draganu Mektiću i drugima u ovom predmetu

    Vijeće Apelacijskog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je donijelo drugostupanjsku presudu kojom je odbijena kao neutemeljena žalba Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i potvrđena prvostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine.

    Prvostupanjska presudom Suda Bosne i Hercegovine optuženik Dragan Mektić, Igor Golijanin, Samir Agić i Edin Garaplija su oslobođeni od optužbe jer nije dokazano da su počinili sljedeća kaznena djela:

    optuženik Dragan Mektić – zlouporaba položaja ili ovlaštenja iz članka 220. stavak 3. u svezi sa stavkom 1. i člankom 54. i 29. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine (KZBiH);
    optuženik Igor Golijanin – zlouporaba položaja ili ovlaštenja iz članka 220. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZBiH, te u svezi sa člankom 54. i 29. istog Zakona;

    optuženik Samir Agić – zlouporaba položaja ili ovlaštenja iz članka 220. stavak 3. u svezi sa stavkom 1. KZBiH, te u svezi sa člankom 54. i 29. istog Zakona;
    optuženik Edin Garaplija – zlouporaba položaja ili ovlaštenja iz članka 220. stavak 3. u svezi sa stavkom 1. i člankom 31. KZBiH, navedeno je na stranici Suda BiH.

  • Vrijednost uvezene pšenice i brašna u devet mjeseci 2022. veća za gotovo 60 posto

    Po preliminarnim podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, godišnji prinos pšenice u BiH iznosi 278.711 tona, dok su godišnje potrebe za pšenicom veće od 550.000 tona.

    Stoga je, kako ističu iz Komore za Fenu, Bosna i Hercegovina ovisna o uvozu, gdje gotovo kompletan uvoz dolazi sa tri susjedna tržišta – Mađarska, Srbija i Hrvatska.

    Odakle smo najviše uvozili

    Vrijednost ukupnog uvoza pšenice, te brašna od pšenice u devet mjeseci 2022. iznosila je 167,2 miliona KM, što je za 58,6 posto više od uvoza u istom periodu 2021., kada je iznosio 105,4 miliona KM.

    Međutim, posmatrajući uvoz količinski u devet mjeseci 2022. primjetno je gotovo neznatno povećanje od 0,9 posto, što dovodi do zaključka da je količinski robna razmjena gotovo na istom nivou, te da se samo radi o povećanju prosječne uvozne cijene.

    Prema podacima VTK, u devet mjeseci 2022. uvezeno je 208.000 tona pšenice u vrijednosti 140,8 miliona KM, dok je pšeničnog brašna uvezeno 32.100 tona u vrijednosti 26,4 miliona KM.

    Vodeća tržišta sa kojih je BiH uvozila pšenicu u devet mjeseci 2022. su: Mađarska sa 83.100 tona u vrijednosti 42,7 miliona KM, Srbija sa 75.300 tona u vrijednosti 36,3 miliona KM i Hrvatska sa 49.300 tona u vrijednosti 29,7 miliona KM.

    Formiranje cijena brašna

    Kada se govori o uvozu pšeničnog brašna, najveće količine BiH uvozi iz Srbije, pa je u devet mjeseci 2022. uvezeno 25.100 tona u vrijednosti 19,8 miliona KM, te iz Hrvatske 5.100 tona u vrijednosti 4,7 miliona KM.

    Pokrivenost uvoza izvozom u devet mjeseci 2022. je iznosila svega 12 posto.

    Iz Komore ističu da se nameće zaključak da će cijena pšenice na susjednim tržištima, zatim cijene transporta, skladištenja, ambalaže, te energenata koji se koristi u domaćim pogonima za preradu žita, zasigurno, u narednom periodu, biti faktori koji će formirati cijenu brašna, a naposljetku i pekarskih proizvoda u BiH.

    Izvor: Dnevni avaz