Ovogodišnji rod maline i dalje stoji u hladnjačama nakon što je u oktobru, zbog globalne situacije izazvane ratom u Ukrajini, obustavljen izvoz ovog jagodičastog voća u zemlje Evropske unije.
Potvrdio nam je to Emir Mahmutović, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća u Unsko-sanskom kantonu (USK).
– Novina je što su otkupljivači u USK u međuvremenu proizvođačima uspjeli isplatiti jedan dio novca, a Vlada je počela i sa isplatom poticaja. No sve je to daleko od dobrog jer proizvođači nisu dobili još 50 posto sredstava od prodaje malina – ističe Mahmutović.
Kaže kako malina može biti duže u hladnjačama, ali da otkupljivači sada imaju puno veći problem, a to su troškovi čuvanja plodova koji su ogromni.
– Svjesni smo globalne energetske krize koju je prouzrokovala suša, pandemija i rat u Ukrajini. Cijene svakodnevno divljaju i niko ne zna kada će se zaustaviti njihov rast. Osim toga, niko ne može garantovati hoćemo li u predstojećim mjesecima imati električne energije, što najviše brine otkupljivače – ističe Mahmutović.
No ipak, kako kaže, najteže je proizvođačima koji su uložili ogromna stredstva i trud u proizvodnju, a sad to ne mogu naplatiti.
– Poticaji jesu donekle ublažili naš problem jer ćemo koliko toliko sanirati troškove, ali to je daleko od onoga što smo uložili. Mnogi su, zbog ovakve situacije, odustali od dalje proizvodnje, barem što se tiče našeg kantona. Proizvodnja je maksimalno smanjena jer ljudi plaši neizvjesnost – naglasio je Mahmutović.
U Sudu Bosne i Hercegovine za danas je zakazan nastavak suđenja u slučaju “Dženan Memić”, a sudi se bivšoj djevojci stradalog mladića Alisi Ramić (djevojačko Mutap), njenom ocu Zijadu Mutapu, dvojici policajaca Hasanu Dupovcu i Josipu Bariću, te Muameru Ožegoviću – radniku hotela “Kristal”.
Za danas će završne riječi iznijeti Muriz Memić s advokatom Ifetom Feragetom. Završne riječi iznijet će i odbrane optuženih, Zijada Mutapa, Alise Ramić, Hasana Dupovca, Josipa Barića i Muamera Ožegovića.
Stižu najave o novom poskupljenju mlijeka u našoj zemlji. Ipak, mljekari su već dugo nezadovoljni jer povećanje cijena na tržištu ne prati povećanje cijena otkupa mlijeka po litru. Kada se tome dodaju i niski poticaji te svakodnevna poskupljena repromaterijala, mljekare stavlja u dilemu da li se uopšte isplati baviti ovom proizvodnjom.
Na sastanku mljekara iz Srednjobosanskog kantona vidna zabrinutost: šta i kako dalje. Već sada proizvodnja mlijeka manja za oko 30 posto. Traže povećanje poticaja na kantonalnom nivou, jer im je to, kako kažu, trenutno jedina zarada u lancu proizvodnje. Ističu da za proizvodnju litra mlijeka potroše sad trenutno isto ili više nego što dobiju od otkupljivača.
AMIR BULUT, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka i mesa SBK
“Moja cijena je među jačim u kantonu, mene litar mlijeka sa svim sad trenutnim, priprema hrane koja košta, silaže koncentrata koji koristim sve ovo izađe oko 81 fening.”
HAMID SULJIĆ, mljekar iz Travnika
“Ukoliko naši predstavnici u izvršnoj i zakonodavnim organima insititucija ove zemlje ne misle na BBK, da svi moraju pomoći ovom kantonu. Ukoliko ne bude posticaja pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa SBK, nema ni poljoprivrede, a motorna snaga je proizvodnja.”
Dok mljekari prijete zatvaranjem gazdinstava, cijene litre mlijeka na policama u marketima evidentno rastu. Sve ovo djeluje zbunjujuće na percepciju građana, ističu iz udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
SUAD SELIMOVIĆ, Udruženje za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Gospodarskoj komori TK
“Svima treba da bude jasno, u vrijednosnom lancu proizvodnje nešto ne štima. Oni koji stvaraju novu vrijednost i koji su najodgovorniji za to najmanju korist imaju od toga, a imaju i najveće troškove. Ako imamo da je dva do tri puta povećana cijena inputa, onda i do dva do tri puta moraju biti veći budžeti za podršku poljoprivedi i potrošačima.”
A kako uspjeti ostvariti kakvu-takvu dobit u mljekarstvu pitaju se poljoprivrednici u Posavini. I ovdje slična situacija – poticaji nedostatni, a trenutni porast cijena litra mlijeka na tržištu, ne prati i rast cijena otkupa kao što je prije bio slučaj.
PETAR DRAGOJLOVIĆ, mljekar iz Bijeljine
“Kad je bila cijena 50 feninga, u marketima je bilo cijena mlijeka 90 feninga. Nama je sad 80-85 feninga otkupna, a 2,70 KM je u marketima mlijeko. Oni bi da mi proizvodimo, a onda da ne dobijemo ništa.”
Nadležni će morati snažnije podržati proizvodnju koja hrani stanovništvo. To je jedna od poruka sa sastanka mljekara Srednjobosanskog kantona. Kažu da je samo 30 feninga poticaja po litru premalo, jer su nerijetko cijele porodice i domaćinstva uključeni u proizvodnju. Pokušali smo slično pitati i resornog minstra ovog kantona, ali on cjelokupnu situaciju nije htio komentarisati.
U Bosni prije podne umjerena naoblaka. Po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom. Očekuje se naoblačenje u drugom dijelu dana koje će lokalno usloviti prolaznu slabu kišu. U Hercegovini sunčano uz umjerenu oblačnost. Vjetar slab, prije podne jugo, a u drugoj polovini dana vjetar mijenja smjer na sjever. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 6°C, na jugu zemlje do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 18°C.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine pozvala je sve one koji su osvojili mandate na Općim izborima 2022. godine, a već imaju mandate koje obnašaju od Lokalnih izbora da se što prije opredjele o mandatu.
– Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine članove organa vlasti izabrane na Općim izborima u Bosni i Hercegovini održanim 02.10.2022. godine, a koji trenutno imaju drugi nespojivi mandat u općinskim vijećima/skupštinama općina, gradskim vijećima/skuštinama grada ili imaju mandat načelnika/gradonačelnika da se što prije opredjele o mandatu kojeg žele zadržati, odnosno da li prihvataju ili odbijaju novoosvojeni mandat.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će odmah po prijemu Izjave o prihvatanju/odbijanju mandata ili sa dostavljanjem ostavke na ranije osvojeni mandat pristupiti dodjeli zamjenskih mandata, odnosno postupiće u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na danas održanoj 83. sjednici, pored ostalog, dodjelila i zamjenske mandate za pojedine organe vlasti a na osnovu izjave o odbijanju mandata ili podnešene ostavke, saopćili su iz CIK-a.
Mandate između ostalog nisu prihvatili gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, aktuelni premijer KS Edin Forto, kao i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović.
Disciplinska komisija Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine kaznila je FK Željezničar zbog incidenta na utakmici protiv Borca te korištenjem pirotehnike zatvaranjem sjeverne tribine na jedan meč, kao i novčano u iznosu od 10.000 KM.
Podsjećamo, po dolasku gostujućih navijača na derbi meč koji se igrao u nedjelju, počelo je bacanje baklji sa sjeverne i istočne tribine prema navijačima iz Banje Luke.
Nakon toga reagovali su i pripadnici specijalne policije koji su popularne Lešinare izveli van stadiona.
Očekivano, Savez je kaznio Željezničar zbog takvog ponašanja navijača, a naredni meč protiv Posušja na domaćem terenu neće imati podršku sa sjeverne tribine i uz to će platiti novčanu kaznu u iznosu od 10.000 KM.
Također, kažnjen je i Borac sa 3.000 KM. Edis Mulalić, trener Plavih je dobio kaznu u iznosu od 1.500 KM zbog komentarisanja suđenja, dok je Santos, igrač Plavih koji je dobio crveni karton, kažnjen s tri utakmice suspenzije, s tim da se očekuje da će se Plavi žaliti na ovu odluku.
Borac je u spomenutom meču pobijedio Željezničar rezultatom 2:1.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u 2022. godini izdvojila je do sada najviše novčane iznose iz budžeta koji su usmjereni direktno građanima.
U publikaciji u kojoj je predstavljen detaljan pregled raspodjele sredstava iz budžeta Federacije BiH istaknuto je da je u ovoj godini osigurano 50 miliona KM za podršku porodici i natalitetu, dok je dječji dohodak prvi put iz budžeta osiguran u iznosu od 103 KM mjesečno.
Vlada FBiH izdvojila je 20 miliona KM za ublažavanje posljedica poskupljenja za intervencije na tržištu kroz robne rezerve. Također izdvojeno je i rekordnih 106 miliona KM za poljoprivredu, što je najveći uloženi iznos ikada.
Osim toga dvostruko su povećane penzije za šta je izdvojeno dodatnih 102 miliona KM, a 239 miliona KM izdvojeno je kao transfer općinama i kantonima, dok je za šest miliona KM povećan iznos koji se dodjeljuje općinama i gradovima u FBiH.
Vlada FBiH osigurala je ove godine 229 miliona KM za izgradnju cesta i autocesta, 75 miliona KM za poboljšanje rada zdravstvenih ustanova, a 48,2 miliona KM osigurano je kao pomoć izbjeglicama.
U publikaciji su sadržani i drugi podaci koji govore o nivou izdvajanja Vlade FBiH za period od 2015. do 2022. godine. Jedan od tih podataka je da je u tom periodu investirano 1,415 milijardi KM.
U posljednjih osam godina izdvojeno je 2,2 milijardi KM za boračke naknade, dok je 1,2 milijarde izdvojeno za invalide i civilne žrtve rata. Izdvojeno je i 46 miliona KM za uvezivanje radnog staža čime je zbrinuto više od pet hiljada radnika.
U budžete kantona u osmogodišnjem periodu Vlada FBiH izvršila je transfer u iznosu od 400 miliona KM i 60 miliona KM za lokalne zajednice.
Za proteklih osam godina Vlada FBiH izdvojila je 39 miliona KM kroz 5.200 transfera za podršku kulturi i sportu od čega je 1.383.000 osigurano za Sarajevo film festival i 1,5 miliona KM za Evropski omladinski olimpijski festival (EYOF).
Ulaganja u oblast obrazovanja i nauke u periodu od osam godina iznosila su oko 57,8 miliona KM i to za podršku predškolskom, osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, poboljšžanju studentskog standarda te za projekte iz oblasti nauke i naučno-istraživačkog rada.
U tom periodu više od 500 miliona KM osigurano je za oblast poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a ovogodišnji budžet tog resornog ministarstva iznosio je rekordnih 106 miliona KM. Za pomoć obrtima izdvojeno je 60 miliona KM i 33 miliona KM za pomoć malim i srednjim preduzećima.
U objavljenoj publikaciji izdvojen je i podatak da je za podršku turizmu, što je bio najteže pogođeni sektor tokom pandemije koronavirusa, u 2020. godini izdvojeno 30 miliona KM, dok je oko 102,5 miliona KM osigurano za zdravstvene ustanove tokom pandemije.
Najveća domaća poslovna grupacija Bingo Group danas je u Sarajevu održala prvu konferenciju za medije. Ova grupacija, sa skoro devet hiljada zaposlenih, najveći je investitor i poslodavac u BiH, a danas su najavili isplatu finansijske podrške svim svojim zaposlenima.
Posljednjih, skoro 30 godina, Bingo Group je na domaćem tržištu investirao preko 850 miliona KM, što ovu grupaciju čini najvećim domaćim investitorom. Ove investiciju podrazumijevaju investicije u proizvodnju, akvizicije, rast i razvoj, tehnologije i ljude.
“Ljudi su u fokusu našeg djelovanja. S njima smo izgradili najjaču domaću poslovnu grupaciju, koja je u isto vrijeme i najveći domaći investitor u državi. U budućnost idemo sa jasnom vizijom, čiji su neizostavni dio naši uposleni. Sutra će na račune naših uposlenika, koji su sa nama duže od šest mjeseci i nastavljaju graditi kompaniju, njih skoro devet hiljada, biti uplaćeno po 1.080 KM finansijske podrške. To znači da će Bingo kao grupacija uplatiti skoro 10 miliona KM na nivou cijele države”, izjavila je Ljiljana Kunosić, direktorica Bingo Group, naglasivši da ovaj iznos uključuje i dio pripadajućih poreza na iznose koji će se isplatiti radnicima grupacije u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko.
Ljiljana Kunosić, direktorica Bingo Group (Foto: D. S./Klix.ba)
Maloprodaja je oblast u kojoj se Bingo Group izdvaja kao najveći, sa više od 22 prodajnih objekata, pedesetak ugostiteljskih objekata, kao i šest tržnih centara u cijeloj BiH. Pored maloprodaje u okviru Bingo Group se nalazi i 13 proizvodnih jedinica koje djeluju u okviru Binga, ali i kao samostalne proizvodne fabrike.
“Naša vizija je jasna, a to je vizija razvoja domaće privrede i otvaranje novih radnih mjesta, što kroz razvoj Binga, kao najvećeg lanca trgovina u BiH, što kroz akvizicije, spašavanje i revitalizaciju domaćih firmi kojima je danas prijetio stečaj, poput Dite, Semberke i Majevice. Kompanije spašene od stečaja koje danas uspješno izvoze svoje proizvode na strana tržišta.. U okviru grupe djeluju i druge proizvodne kompanije poput Pivare Tuzla, Duke, Ingrama i Kalateksa”, istakla je Kunosić.
Da je neupitan ekonomski doprinos grupacije sveukupnoj ekonomiji BiH pokazuje podatak da godišnje Bingo Group uplati preko 51 milion KM poreza i doprinosa direktno vezanih za platu, od kojih je 25 miliona KM doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, a skoro 18 miliona KM doprinosa za zdravstveno osiguranje.
O stalnom unapređenju uslova rada u Bingo trgovinama govorio je Edin Ibrahimović, izvršni direktor za biznis operacije Bingo.
“Ponosni smo na činjenicu da naši uposlenici imaju najviša prosječna primanja u oblasti tradicionalne trgovine u BiH, koja u prosjeku iznose oko 1.049 KM neto, te 1.429,42 KM bruto. Ove godine smo uposlenicima isplatili 350 KM regresa, koji sa ovih 1.080 KM predstavljaju 1.430 KM dodatnih primanja, što je praktično i više od 13-te plate za naše radnike”, istakao je on.
Edin Ibrahimović, izvršni direktor za biznis operacije Bingo Group (Foto: D. S./Klix.ba)
Predstavnici Bingo Group istakli su da jednokratna podrška nije dovoljna te da je krajnje vrijeme da država omogući rasterećenje privrednika u korist radnika.
“Mi kao najveći poslodavac javno se obavezujemo da ćemo svako rasterećenje poreza i doprinosa direktno preusmjeriti u korist radnika. Svako smanjenje ovih nameta, rezultirat će direktnim povećanjem plata naših radnika. Biti najveći poslodavac predstavlja veliku obavezu prema skoro devet hiljada zaposlenih i oko 30.000 članova njihovih porodica. Naše pojedinačne akcije nisu rješenje, reakcija države je potrebna bez odlaganja”, izjavila je gospođa Kunosić.
Andrijana Bukvarević, direktorica ljudskih resursa najavila je pokretanje Fonda “Srce zajednice” za inicijativu vlasnika grupacije Senada Džambića, koji podrazumijeva pružanje finansijske podrške oboljelim zaposlenicima, ali i članovima njihovih porodica. Godišnji budžet Fonda će biti milion KM.
Andrijana Bukvarević, direktorica ljudskih resursa Bingo Group (Foto: D. S./Klix.ba)
“Fond je sistematičan način da nastavimo pomagati onima kojima je pomoć najpotrebnija. Ovo je dodatni doprinos Bingo grupacije da radno okruženje kreira kao mjesto gdje se zaposlenici osjećaju poštovano, cijenjeno i zaštićeno”, izjavila je Bukvarević.
Fond “Srce zajednice” će postati operativan naredne godine.
Nakon intezivnog traganja Gorske Službe Spašavanja Sarajevo za nestalim državljanima Nizozemske na Visočici potraga je okončana uspješno.
Naime, GSS Sarajevo je jutros u 06:10 zaprimila poziv od Ambasade Nizozemske u kojem je obaviještena da je dvoje njihovih državljanina nestalo na području planine Visočice, i u kojem mole za izlazak na teren i spašavanje unesrećenih osoba.
Nakon što su odmah stupili u potragu, državljani Nizozemske su pronađeni su iscrpljeni.
(Foto: GSS Sarajevo)
Spasioci odmah krenuli sa pripremama za evakuaciju i koje naši pripadnici pripremaju za evakuaciju do vozila.
Iz GSS Sarajevo su saopćili da će nešto kasnije biti poznato više informacija.
