Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Veliki uspjeh bh. aktiviste u Velikoj Britaniji: Ferid Kevrić je dobitnik počasnog priznanja Univerziteta u Derbyju

    Veliki uspjeh bh. aktiviste u Velikoj Britaniji: Ferid Kevrić je dobitnik počasnog priznanja Univerziteta u Derbyju

    Pod Feridovim vodstvom, BH Centar Derby je postao utočište za socijalnu podršku, umrežavanje i kućne i pravne savjete

    Ferid Kevrić, bosanskohercegovački aktivista u Velikoj Britaniji, dobitnik je prestižnog priznanja Počasnog magistra Univerziteta Derby (HonMUniv). Naime, riječ je o priznanju za njegova izuzetna dostignuća u podršci izbjeglicama i azilantima u engleskom gradu Derbyju koja je dodijeljena 16. novembra 2022. godine u Derby areni.

    image

    Počasno priznanje Univerziteta u Derbyju/ Mike Riot

    Inače, Ferid je završio Ekonomski fakultet u Sarajevu. Pridružio se jugoslovenskoj vojsci kao oficiri i služio kao major do 1992. godine. Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, Ferid je osjećao da nema drugog izbora nego da tajno dezertira iz vojske. U maju 1992. godine izbjegao je atentat i otputovao u Ujedinjeno Kravljevstvo kao tražilac azila. Stigao je u Derby ne znajući nijednu riječ engleskog jezika.

    Uz podršku svojih sunarodnika, osnovao je Bosansku zajednicu za pomoć narodu bivše Jugoslavije, pomažući svim ljudima bez obzira na vjeru i nacionalnu pripadnost. Pod Feridovim vodstvom, BH Centar Derby je postao utočište za socijalnu podršku, umrežavanje i kućne i pravne savjete. Pružao je utjehu i mali djelić Bosne i Hercegovine na engleskom tlu.

    image

    Počasno priznanje Univerziteta u Derbyju/ Mike Riot

    Sa najnovijim dolascima izbjeglica i azilanata u Derby, Ferid im je svima otvorio vrata Centra, pozdravljajući sve bez obzira na rasu, boju kože ili vjeroispovijest i ono što je ključno, dijelio je svoje iskustvo o dolasku u drugu zemlju. Ferid je pomogao da BH Centar Derby postane drugi dom onima koji su morali ostaviti prijatelje i porodicu, često bježeći od prijetnje mučenjem ili smrću.

    – Ovo je zaista jedno veliko dostignuće, biti priznat na takav način, biti dostojan i dobiti to od institucije kao što je Univerzitet Derby. Izuzetno smo ponosni na Ferida i želimo da se zahvalimo Univerzitetu Derby što je prepoznao njegova dostignuća i altruistički rad u zajednici, poručili su iz BH centra Derby.

     

  • U posljednjih deset godina u BiH u saobraćajnim nesrećama poginulo 3.000 osoba

    U posljednjih deset godina u BiH u saobraćajnim nesrećama poginulo 3.000 osoba

    Predsjednik Udruženje inženjera saobraćaja i komunikacija u Bosni i Hercegovini Osman Lindov danas je izjavio da je u  saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini u posljednjih deset godina smrtno je stradalo najmanje 3.000 ljudi.

    Članovi Udruženja inženjera saobraćaja i komunikacija u Bosni i Hercegovini i studenti Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu su Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja u nedjelju u Sarajevu obilježili porukom “Zapamti, podrži, djeluj”, a tim povodom su dijelili i promotivni materijal i letke građanima.

    Cilj obilježavanja Dana sjećanja je i skretanje pažnje javnosti na statistiku, najčešće uzročnike, posljedice i troškove saobraćajnih nesreća, ali i ukazivanje na preduzimanje mjera koje mogu uticati na smanjenje broja saobraćajnih nesreća.

    • "Zapamti, podrži, djeluj"

      “Zapamti, podrži, djeluj”

      FOTO: ANADOLIJA

    Ne postoji organizovana borba

    U saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini u protekloj 2021. godini, život je izgubilo 255 osoba, a prema nepotpunim statističkim podacima dosad je u 2022. godini taj broj povećan na 260. Na putevima u Bosni i Hercegovini ove godine zabilježeno je oko 30.000 saobraćajnih nesreća čiji su najčešći uzroci prekoračenje brzine i prisustvo alkohola u organizmu.

    – Tri hiljade Bosanaca i Hercegovaca je u posljednjih deset godina izgubilo živote u saobraćaju. Nažalost to su brojke kojih se podsjetimo za ovakve dane. U međuvremenu vrlo malo radimo na pomoći tim žrtvama, ljudima koji su dali pomoć tim žrtvama kao što su vatrogasci, policajci, ekipe hitne pomoći. Stoga, današnji dan obilježavamo kako bismo odali počast i tim ljudima koji su prvi došli da pomognu žrtvama ali da upozorimo na žrtve u saobraćaju i ono što bi trebalo uraditi da pomognemo porodicama stradalih – rekao je Lindov koji je pripadnicima vatrogasnih i policijskih službi uručio zahvalnice.

    Rekao je da je u Bosni i Hercegovini neophodno uraditi mnogo toga na cestovnoj infrastrukturi, edukaciji i pomoći službama, kako bi adekvatno reagovali na žrtve u saobraćaju.

    – Bosni i Hercegovini fali dobra i kvalitetna cestovna infrastruktura, koja mora biti na zavidnom nivou. Moramo imati zaštitne, odvojene ograde na svim dionicama gdje je potrebno kako bi nas, u slučaju eventualne naše greške, spasile od težeg povređivanja i smrtne posljedice – rekao je Lindov.

    Istakao je da u Bosni i Hercegovini ne postoji organizovana borba protiv stradanja u saobraćaju ni na jednom nivou vlasti.

    • Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja posvećen je sjećanju na milione poginulih u saobraćaju

      Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja posvećen je sjećanju na milione poginulih u saobraćaju

      FOTO: ANADOLIJA

    Usvojena Rezolucija

    – Danas gradimo infrastrukturu koja nije sigurna za kretanje. Nije održiva za urbano kretanje. Nemamo adekvatnih pješačkih i biciklističkih staza koje pospješuju sigurnost – rekao je Lindov.

    Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja posvećen je sjećanju na milione poginulih u saobraćaju širom svijeta i izražavaju suosjećanja porodicama žrtava. Obilježava se već 27 godina širom svijeta, a Ujedinjene nacije su 2005. godine usvojile Rezoluciju kojom pozivaju na obilježavanje tog dana u trećoj nedjelji novembra.

    Aldina Ramović, studentica drugog ciklusa na fakultetu za saraobraćaj i komunikacije, rekla je da je će do 2030. godine Svjetski dan imati važnu ulogu pomaganja u postizanju cilja smanjenja broja žrtava na cestama od 50 posto.

    – Ovim putem apelujemo na vozače i ostale učesnike u saobraćaju da poštuju propise, saobraćajne znakove i pravila kako bi naš saobraćaj bio sigurniji, kako bismo žrtava i saobraćajnih nesreća imali što manje – rekla je Ramović.

    Današnjem događaju prisustvovala je Sunita Bečić, majka dječaka Alija Bečića, učenika šestog razreda O.Š “Aleksa Šantić”, koji je prije skoro godinu dana smrtno stradao u sarajevskom naselju Nedžarići, kada ga je udario kamion u ulici koja vodi od škole do kuće, a koja nema trotoar. Nije bila u stanju davati izjave medijima, ali je poručila da nadležni organi nisu ništa uradili od dana kada je njen sin stradao, kako se slična tragedija ne bi ponovila.

    Izvor: avaz.ba

  • “Zatreslo je…” / Zemljotres pogodio Hercegovinu

    “Zatreslo je…” / Zemljotres pogodio Hercegovinu

    Zemljotres je pogodio područje Hercegovine, navodi EMSC.

    Epicentar je bio u blizini Mostara i Širokog Brijega oko 11:20 sati.

    Jačina zemljotresa još uvijek nije poznata.

    “Sjedila sam i pisala zadaću kad sam odjednom osjetila potres…”, “Malo tutnjave u Širokom Brijegu”, “Lagano podrhtavanje”, “Zatreslo”, neki su od komentara na stranici EMSC-a.

    Izvor: OSLOBOĐENJE

  • Bećirović posjetio nanu Fatu: Ona je simbol borbe za pravdu

    Bećirović posjetio nanu Fatu: Ona je simbol borbe za pravdu

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović posjetio je nanu Fatu Orlović i u srdačnom razgovoru zaželio joj brz oporavak.

    Kako je tokom ovog susreta naglasio član Predsjedništva BiH Bećirović, nana Fata Orlović je simbol borbe za pravdu.

    “Nana Fata je bosanska heroina. Njena ustrajnost i borba za svoju rodnu grudu mogu nam svima biti za primjer. Nana Fata Orlović uvijek je imala moju podršku, i tako će biti i u budućnosti. U svojoj borbi za pravdu nana Fata je postala simbol borbe za pravedno društvo. Ona je zaslužila podršku svih dobronamjernih ljudi”, rekao je.

    Nana Fata Orlović je zahvalila Bećiroviću na ovoj posjeti i na dosadašnjoj podršci u borbi za njena ljudska prava. Kazala je da je on jedan od rijetkih zvaničnika koji joj redovno dolazi u posjete i pruža ljudsku podršku.

    Interesantno, na stolu ispred nane Fate i njenih gostiju, pored brojnih slatkiša i sokova, bila je i torta sa likom novog člana Predsjedništva BiH koji stoji za govornicom.

    Na torti je pisalo “Dobro nam došao. Vaša nana Fata”.

  • Savez logoraša BiH obilježava 30 godina od početka raspuštanja logora Manjača

    Savez logoraša BiH obilježava 30 godina od početka raspuštanja logora Manjača

    Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, sa svojim članicama Regionalnim Savezom logoraša regije Banja Luka i Savezom logoraša USK “Dr.Irfan Ljubijankić” obilježit će danas  30 godina od početka raspuštanja jednog od napoznatijih koncentracionih logora u agresiji na državu Bosnu i Hercegovinu, logora Manjača kod Banja Luke na  lokaciji bivšeg logora, saopćeno je iz Saveza logoraša u BiH.

    Ističu da je logor Manjača poznat po činjenici da je torture tog logora prošlo preko 5.000 logoraša, pretežno bošnjačke i hrvatske, ali dijelom i srpske nacionalnosti, a u užem rejonu logora su pronađene i masovne grobnice.

    – Sve ovo je dokaz da svi oni koji se nisu “uklapali” u tadašnje zamišljene aršine koncepta podijeljene Bosne i Hercegovine, su lahko mogli i bili “stanovnici” jednog ovakvog stratišta, koje je bilo ograđeno bodljikavom žicom i minskim poljima. Sama slika, svjetski prepoznatljivog ulaza, sa ćiriličnim natpisom “LOGOR” je bez dileme ukazivala na činjenicu da oni koju uđu, odmah tu i ostave na ulazu sve svoje nade za dobar i pozitivan konačni ishod svog životnog puta. Tako je i bilo. Već 1991. godine, logor Manjača je formiran na vojnom poligonu radi pritvaranja stanovnika sa ratišta u susjednoj Republici Hrvatskoj, da bi nakon toga bio namijenjen zatvaranju logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz opština: Sanski Most, Ključ, Prijedor, Kotor Varoš, Doboj, Mrkonjić Grad, Šipovo, Banja Luka… Dokazane su i povezanosti ovog sa drugim koncentracionim logorima širom BiH, od Bijeljne i Batkovića, pa sve do prijedorskih logora- navodi se u saopćenju.

    Na izričiti zahtjev preživjelih logoraša Manjače, iz Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, su poslali i zahtjev (molbu) Francuskoj ambasadi u Sarajevu za obezbjeđenje prisustva tadašnjeg ministra vanjskih poslova Republike Francuske Bernarda Kouchnera ovogodišnjem obilježavanju, koji je augusta 1992. godine posjetio logor Manjača i upoznao svijet o torturama koje se u njemu provode nad nedužnim građanima, te koji je vjerovatno i najzaslužniji za raspuštanje tog logora.

    – Međutim, izvjestili su nas da više nemaju kontakte sa osobama koje nisu aktivni zvaničnici ili uposlenici institucija Francuske – saopćeno je iz tog saveza.

    Iz Saveza logoraša BIH također podsjećaju da su pred Sudom BiH, Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu te Okružnim sudom u Banjoj Luci za dokazane ratne zločine u logoru Manjača osuđeni samo neki od glavnih zločinaca na oko 130 godina zatvora.

    Fena

  • Akušersko nasilje dovodi do korupcije u porodilištima, svaka druga porodilja u BiH dala mito

    Akušersko nasilje dovodi do korupcije u porodilištima, svaka druga porodilja u BiH dala mito

    Nedavno su Whistleblowing International i Evropski centar za prava zviždača u svom saopćenju kazali da je Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona pokrenulo dvije istrage o slučajevima akušerskog nasilja i korupcije u porodilištima.

    – Uvidom u evidencije ovog tužilaštva utvrđeno je da se trenutno vode dva predmeta, i to: predmet protiv tri doktora sa ginekologije, zbog krivičnog djela nesavjesno liječenje iz člana 229. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, a koji se odnosi na porod pacijentice na odjelu Ginekologije Kantonalne bolnice Zenica, te predmet koji je formiran na osnovu prijave protiv jednog doktora ginekologije zbog krivičnog djela primanje dara i drugih oblika koristi iz dlana 380. KZ FBiH. U oba predmeta se trenutno poduzimaju mjere i radnje u cilju provjere navoda iz prijava i donošenja adekvatne tužilačke odluke – kazala je Mirna Poljac, viši stručni saradnik za odnose s javnošću iz Tužilaštva ZDK.

    Udruženje “Baby steps” od svog osnivanja u sklopu programa “Trudnoća i porod” se bavi aktivnostima koja imaju za cilj poboljšanje uvjeta porodilja, u smislu humanijeg i ljepšeg porođaja koji su u skladu sa svjetskim preporukama. Iz ovog udruženja ističu da je jedan od glavnih problema to što Ljekarska komora štiti doktore, a ne pacijente.

    – Bilo je i ranije nekih pojedinačnih istraga, ali su to uglavnom bili slučajevi koji se tiču smtnih ishoda. U jednom ranijem slučaju ginekolog je priveden, dobio je zabranu rada, ali, prema našim informacijama, on se vratio na posao. Zatvorsku kaznu je otplatio, kako to dozvoljava naš zakon. Ljekarska komora se nije ni bavila njegovom licencom. Nažalost, tu imamo problem što Ljekarska komora štiti međusobno svoje kolege, a nikako pacijente – kazala je predsjednica Udruženja “Baby Steps” Amila Tatarević.

    Također, ovo udruženje se bavi i edukacijom porodilja jer, kako ističe predsjednica Udruženja, prava pacijenta se svakodnevno krše zbog čega je jako važno educirati porodilje o svim njihovim mogućnostima prije samog poroda.

    – Akušersko nasilje je nasilje na porodu koje uključuje i verbalno nasilje, tj. galamu na porodilju, koja je u najmanju ruku nehumana. U bh. porodilištima prisutni su svi vidovi akušerskog nasilja. Veliki je problem što se ne poštuju prava pacijenta, u ovom slučaju porodilje. Nemamo nikakve zaštite, u kontekstu da porodilja ima pravo da bude informisana, da odlučuje, da bira i sl. Moramo shvatiti da je porodilja korisnik, a ne doktor, da je porodilja u centru pažnje i da je doktor dužan zakonom pružiti adekvatnu pomoć i uslugu. U porodilištima se zanemaruju prava porodilja, ona se svakodnevno krše, zbog čega imamo jako loše stanje u porodilištima koje opet u konačnici rezultira korupcijom jer porodilje iz straha šta će im se desiti same nude novac uz preporuku drugih kolegica koje su to prošle ili im se novac otvoreno traži – objašnjava Tatarević.

    Udruženje je 2021. godine objavilo publikaciju “Borba protiv korupcije u porodilištima” u sklopu koje su objavljeni i podaci sprovedenih anketa među porodiljama o korupciji i akušerskom nasilju.

    – Podaci su jako loši. Imamo oko 50 posto prisutnu korupciju u porodilištima, što je jako alarmantno. U anketi koju smo radili, porodilje su rekla da su davale desetke konvertibilnih maraka ili čak i hiljade konvertibilnih maraka doktoru prilikom poroda, zavisno od toga da li je u pitanju prirodan porod, neka intervencija ili plaćeni carski. To je dodatno alarmantno da se jedan carski rez, koji je velika operacija, plaća bez medicinskih indikacija. Naše istraživanje je pokazalo da su osnovni uzrok korupcije u porodilištima upravo loši uvjeti u porodilištu – ističe predsjednica Udruženja te dodaje:

    – Činjenica je da će jako veliki broj porodilja reći da ne želi više djece jer kako one kažu: “U tu klaonicu se više ne vraćam”. Dakle, toliku postporođajnu traumu na ženu ostavi taj porod da se ona jednostavno boji zatrudniti. Pričamo puno o problemu pada nataliteta, a niko se ne bavi uzrocima pada nataliteta, koji nisu samo finansijski – poručila je Tatarević.

    Faktor

  • U dijelu BiH poskupljuju hljeb, punjena tijesta i kolači: Od 1. decembra više cijene u pekarama

    U dijelu BiH poskupljuju hljeb, punjena tijesta i kolači: Od 1. decembra više cijene u pekarama

    Hljeb u bh. entitetu RS će u narednih nekoliko dana, a najvjerovatnije od 1. decembra, ponovo da poskupi, a ovaj put za deset feninga.

    Obični hljeb u Banjoj Luci trenutno košta od 1,80 do dvije konvertibilne marke.

    Saša Trivić, vlasnik najvećeg lanca pekara, zaSrpskainfo kaže da ovaj put kifle neće poskupjeti, ali da hoće filovana peciva, odnosno lisnata peciva sa viršlom, sirom i slično.

    “Brašno je poskupjelo za oko pet posto, a struja će da poskupi od 1. januara za 50 posto. Imamo, dakle, veliki rast troškova u poslovanju”, kaže Trivić.

    Izvor: radiosarajevo.ba

  • Posljedice COVID-a: Negativan utjecaj na mentalno zdravlje bit će na vrhuncu poslije pandemije

    Posljedice COVID-a: Negativan utjecaj na mentalno zdravlje bit će na vrhuncu poslije pandemije

    Specijalista neuropsihijatrije prof. dr. Osman Sinanović smatra da Bosna i Hercegovina inače ima visok stepen traumatizovanog stanovništva, tako je još od posljednjeg rata, a lošem mentalnom zdravlju (pa i riziku od samoubistava) uz nestabilnu političku situaciju i visok stepen nezaposlenosti dodatno pogoduje i ekonomska kriza izazvana u svijetu.

    “Još na početku COVID-19 pandemije uočen je negativan utjecaj na mentalno zdravlje, uključujući samoubilačko ponašanje, sa očekivanjem da će taj utjecaj biti prisutan duže vrijeme i da će dostići vrhunac kasnije od stvarne pandemije”, naglasio je za Fenu Sinanović.

    Da li imamo povećanu stopu samoubistva teško je, kaže, reći bez sigurnih statističkih podataka kroz neko razdoblje npr. nekoliko godina prije COVID-19 pandemije i tokom pandemije koja još traje.

    “Naučne i stručne studije inače pokazuju da je pandemija COVID-19 povezana sa uznemirenošću, anksioznošću, depresijom i nesanicom u općoj populaciji. Psihijatrijska stanja, uključujući poremećaje raspoloženja, anksioznosti, spavanja i upotrebe droga, povezana su sa suicidalnim ponašanjem”, naglasio je.

    Podsjeća da zdravstvene vlasti i zdravstveni djelatnici moraju usmjeriti više pozornosti na mentalno zdravlje stanovništva, jer poznato je da bez mentalnog zdravlja nema ni zdravlja općenito.

    Profesor dr. Sinanović naglašava da, studije u SAD-u, sugeriraju da više od 90 posto žrtava samoubistva ima psihijatrijski poremećaj, a depresija je glavni faktor rizika za samoubistvo, što čini do 60 posto smrtnih slučajeva od samoubistava.

  • Kupovina kao nemoguća misija: Mladi u BiH ostaju sa roditeljima zbog paprenih cijena stanova

    Kupovina kao nemoguća misija: Mladi u BiH ostaju sa roditeljima zbog paprenih cijena stanova

    Porast životnih troškova usljed globalne ekonomske krize, koja je dodatno zakomplicirana ratom u Ukrajini, mlade u BiH je dodatno obeshrabrila. Istraživanje Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFP) iz 2021. pokazalo je da o odlasku iz zemlje razmišlja svaka druga mlada osoba

    Vrtoglave cijene stanova i rast kamatnih stopa, dovele su pred zid mnoge mlade u Bosni i Hercegovini (BiH) koji u kupovini stana vide nemoguću misiju.

    Prоsјеčnа ciјеnа u novogradnji iznosi 2.476 maraka (oko 1265 eura) po kvadratnom metru. To je za 36 posto više u odnosu na prošlu godinu, pokazuju posljednji podaci Agencije za statistiku BiH.

    Istovremeno, primanja stagniraju, pa neto plaća u BiH iznosi u prosjeku nešto više od 1.140 maraka (oko 580 eura).

    U BiH ima 777.000 mladih podaci su Ministarstva civilnih poslova. Radi se o mladima do tridesete godine života. No, nema podatka koliko njih ima svoj stan.

    Zbog “divljanja” cijena nekretnina mladi često i ne razmišljaju o kupovini. Neki od njih u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da kao bolju opciju biraju život u roditeljskom domu ili u unajmljenim stanovima.

     

    NAJSKUPLJE U SARAJEVU I BANJALUCI

    Najskuplji stanovi su u Banjaluci i Sarajevu, gdje cijene premašuju 3.000 maraka (oko 1.530 eura) po kvadratnom metru.

    Zbog “paprenih” cijena, od kupovine je za sada odustao 29-godišnji Sabahudin. On već deset godina živi kao podstanar u Sarajevu i, kako kaže, tako će za sada i ostati.

    “Ne tražim neku luksuznu lokaciju u centru, ali cijene su bezobrazno skočile. Za stan koji se mora detaljno renovirati traže 3.000 maraka po kvadratu. Ne znam ko od mlađih to sebi može priuštiti, ako nema pomoć porodice”, kaže za RSE.

    Sabahudin radi u firmi s kojom ima potpisan ugovor o radu, ali na određeno vrijeme. Zbog toga mu mnoge banke, kako tvrdi, ne žele odobriti kredit.

    “Ne može se uštedjeti, jer je sve poskupjelo. Plata dođe da pokriješ rentu, režije i ostane ti nešto za hranu. Pokušavao sam kod od banaka, ali neće da daju kredit mladima koji nemaju stalno zaposlenje”, ističe.

     

    BOLJE KOD RODITELJA

    Iako nema zvaničnih podataka, istraživanja o položaju mladih koja su objavljivana proteklih godina ukazuju na to da ih oko 250.000 živi sa roditeljima.

    Takvu odluku donijela je i 26-godišnja Amila Voljevica iz Mostara. Iako radi u struci, kao inženjer prehrambene tehnologije, Amila kaže da ne zarađuje dovoljno da kupi stan.

    “Imala sam neku ludu sreću da dobijem posao u struci, ali ta primanja nisu dovoljna da mogu priuštiti stan u Mostaru. Svjesni smo svi cijena, inflacije, a za stan treba jako mnogo novca”, kaže ona za RSE.

    Zbog ekonomske neizvjesnosti, kredit za Amilu nije dobar izbor nego “ogroman rizik”.

    “Morala bih biti najmanje 20 godina u kreditu, a ne znamo šta može biti sutra. Ovako sam kod roditelja i na taj način pokušavam izbjeći dodatne troškove. Da živim sama bilo bi mnogo teže. Stalno bih bila pod stresom i razmišljala kako ću sve platiti” ističe ona.

     

    KAKVA JE PODRŠKA VLASTI?

    Podrška vlasti mladima nije ujednačena na cijeloj terititoriji BiH i ovisi o ekonomskoj razvijenosti.BiH

    U Federaciji BiH najizdašnija je u Kantonu Sarajevo, kao najbogatijem dijelu tog bh. entiteta.

    Mladi u tom kantonu imaju na raspolaganju subvencije za stambeno zbrinjavanje. Kantonalna vlada dodijelila je ove godine subvencije u iznosu od po deset hiljada maraka (oko 5.100 eura) za 511 mladih koji kupuju stan.

    U ostalim kantonima podrška mladima, uglavnom, se svodi na oslobađanje od poreza prvi kupovini prve kuće ili stana.

    U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, Vlada subvencionira kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove.

     

    SUBVENCIJE MLADIM PAROVIMA

    Kada je riječ o podršci mladim pračnim parovima, među lokalnim zajednicama izdvaja se Doboj, grad na sjeveru BiH.

    Gradska uprava pomaže mladim parovima u kupovini stana sa učešćem i do 70 posto.

    Pravo na novčanu podršku iz budžeta imaju mladi u dobi do 30 godina. Osnovni uvjet je da u idućih 20 godina ostanu u Doboju, odnosno da ne mijenjaju mjesto prebivališta.

    Zahvaljujući toj subvenciji, 29-godišnji Radoslav Ristić kupio je stan od 60 kvadratnih metara.

    “Supruga i ja planiramo da živimo u Doboju, ne mislimo nigdje odseliti. Tako da je nama ovo odgovaralo. Digao sam kredit na deset godina i rata je niska. Uklopili smo se sa našim primanjima”, ističe on za RSE.

    Radoslav je u stan uselio prije dvije godine. Koštao ga je 29 hiljada maraka (oko 14,5 hiljada eura), s obzirom na to da je financirao tek 30 posto troškova. Veći dio je plaćen iz gradskog budžeta.

    Radoslav je zaposlen u Gradskoj upravi, a supruga u Kazneno-popravnom zavodu u Doboju. On kaže da im, nakon plaćanja mjesečne rate za kredit, ostane dovoljno za život.

    Bez gradske subvencije bi se, ističe, teže odlučio na kupovinu stana.

    “Vjerovatno bismo kupovali stan, ali sigurno bi bio manji. U današnje vrijeme vam treba samo 80 hiljada maraka da kupite stan, plus još nekih desetak hiljada da ga opremite. Ne može se porediti vraćenje kredita od 28 hiljada i 90 hiljada maraka”, kaže on.

    Desetak kilometara dalje od Doboja, u naselju Kostajnica, stanuje tridesetogodišnji Saša Milićević.

    Saša je zaposlen u privatnoj firmi i živi sa roditeljima. Sa plaćom od oko hiljadu maraka (500 eura) smatra da ne može podnijeti kreditno zaduženje.

    “Povremeno razmišljam o kupovini stana. Jednostavno, takav je trend danas da se mladi osamostale. Najbolje bi bilo da mladi mogu samostalno da dođu do svog krova nad glavom, ali situacija je takva kakva jeste”, ističe Saša.

    Porast životnih troškova usljed globalne ekonomske krize, koja je dodatno zakomplicirana ratom u Ukrajini, mlade u BiH je dodatno obeshrabrila.

    I oni koji zarađuju više od zvaničnog prosjeka u BiH, teško se odlučuju na kupovinu nekretnine.

    Među njima je i 25-godišnja Dženita koja je zaposlena kao analitičarka u jednoj američkoj korporaciji u Cazinu, gradiću na sjeverozapadu BiH.

    Sa mjesečnim primanjima od oko 1.800 maraka (oko 900 eura), proteklih godina je bila podstanar.

    Ove godine odlučila je kupiti stan veličine 54 kvadratnih metara, u koji bi trebala useliti na proljeće iduće godine.

    Stan u Cazinu se, kako kaže, do nedavno mogao kupiti po cijeni od 1.300 maraka (oko 650 eura) za metar kvadratni.

    No, cijene vrtoglavo rastu i u zadnji tren je uspjela dogovoriti cijenu od 1.800 maraka po kvadratu. Samo dan kasnije, porasla je na više od dvije hiljade maraka (hiljadu eura).

    “Stan se još gradi. Podgla sam kredit na 15 godina, a rata će mi biti između 600 i 700 maraka. Malo me je strah kako ću uspjeti zbog stalnog rasta cijena i stagniranja plaća”, kaže Dženita za RSE.

  • Direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH: Predviđa se daljnji rast plaća u realnom sektoru

    Direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH: Predviđa se daljnji rast plaća u realnom sektoru

    Zbog poremećaja na tržištu i rasta inflacije u Bosni i Hercegovini, Udruženje poslodavaca Federacije BiH s granskim sindikatima pokrenulo je pregovore i ispregovaralo nove kolektivne ugovore kojima se predviđa daljnji rast plaća u realnom sektoru, izjavio je direktor tog udruženja Mario Nenadić.

    Napominje kako službeni podaci pokazuju da inflacija u Federaciji BiH iznosi oko 17,6 posto i da cijene rastu zbog čega je potrebno žurno raditi na stvaranju preduvjeta za povećanje plaća.

     

    Pritom naglašava kako trebaju rasti sve plaće, a ne samo minimalne.

    “Poslodavci su predložili paket mjera koje bi doprinijele unaprjeđenju poslovnog ambijenta, pa time i povećanju plaća. To se prije svega odnosi na smanjenje doprinosa i poreza, brojnih i neprihvatljivih parafiskalnih nameta u poslovanju, kao i drugih opterećenja cijene rada. Rast plaća je interes i samih poslodavaca i na tom tragu, narednih dana, zatražili smo i razgovore s parlamentarnim strankama s ciljem traganja za konkretnim rješenjima”, kaže direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

    On je naglasio kako pod hitno treba mijenjati postojeće stanje “prema kojem plaćamo najveće doprinose na plaće u regiji, ali i šire”.

    Nedostaju radnici u građevinarstvu, drvnoj industriji, uslužnim djelatnostima…

    Kad je u pitanju nedostatak radne snage u pojedinim sektorima, Nenadić navodi kako nam radnici nedostaju u proizvodnim djelatnostima, građevinarstvu, drvnoj industriji, uslužnim djelatnostima…

    Istodobno, događa se da izvozimo visoko obrazovanu radnu snagu, a uvozimo niskokvalificiranu.

    “Neke mjere i vođenje pogrešne politike, doprinose takvom stanju, ali i odlasku radnika generalno. Pored nepostojanja sistemskih rješenja kojima bi se olakšalo poslovanje i smanjila opterećenja cijene rada i poslovanja generalno, olako potpisujemo i razne sporazume koji idu u korist takvom stanju, pri čemu postajemo servis radne snage drugima zemljama”, rekao je Nenadić.

     

    Kako zadržati radnike u BiH?

    Po njegovim riječima, zadržavanje radnika u Bosni i Hercegovini, ali i nezaposlenih građana, ovisi od čitavog spektra ključnih i neophodnih reformi u društvu.

    Prioritetne aktivnosti vlasti i poslodavaca, kako kaže Nenadić, trebaju biti bazirane na rastu neto plaće i poboljšanju položaja radnika.

    “Nije rješenje rast bruto plaće, nego se moraju donijeti propisi i mjere koji će osigurati rast neto plaće, tj. onog dijela plaće koji se isplaćuje radniku ‘na ruke’, a s druge strane osigurati smanjenje ukupnih izdvajanja i opterećenja po ovom osnovu”, ističe Nenadić.

    On dalje navodi kako bilo koji daljnji rast bruto plaće sa sobom nosi nova opterećenja za poslodavce, a time i značajno povećanje cijena, čime je rast plaća u konačnici, nultog ili negativnog efekta po uposlenike.

    Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom za rujan 2022. godine u Federaciji BiH iznosi 1.766 KM. Prema istom izvoru, u odnosu na isti mjesec lani, prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom nominalno je viša za 13,8 poto, a realno niža za 3,1 posto.

    “Nas brinu iznosi bruto plaća, ali još više nas brine činjenica da iz tog iznosa bruto plaće, koji je ogromno opterećenje za poslovne subjekte, radnik dobiva premalo. To se mora pod hitno mijenjati”,  kaže Nenadić.

     

    Kome su najviše rasle plaće?

    Prema informacijama koje je objavio Federalni zavod za statistiku, u rujnu 2022. u odnosu na kolovoz ove godine, najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 7,7, a zatim u djelatnosti obrazovanje za 3,9 posto.

    Na pitanje koliko posto radnika je dobilo jednokratnu novčanu pomoć i koliko je ona u prosjeku iznosila, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH odgovorio je kako nemaju točne podatke, ali da zna kako je veliki broj poslodavaca isplatio tu pomoć te je pozvao i ostale, ako su u prilici, da to učine u narednom razdoblju.