Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Izvučeni parovi osmine finala Kupa BiH

    Izvučeni parovi osmine finala Kupa BiH

    U prostorijama Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine održan je žrijeb parova osmine finala Kupa BiH.

    Žrijeb parova održan je u zgradi NS BiH u Sarajevu, a najmasovnije nogometno takmičenje u našoj zemlji nastavlja se na proljeće, kada kreće i Premijer liga.

    Današnjem žrijebu parova prisustvovali su predstavnici klubova koji su izborili plasman u ovu fazu. Voljom žrijeba odlučeno je da imamo četiri premijerligaška derbija.

    Nekoliko susreta privlači pažnju, a to su okršaji Širokog Brijega i Tuzla Cityja, te manji hercegovački derbi Veleža i Posušja. Željezničar će biti domaćin Leotaru.

    Teži posao ne bi trebala imati ekipa Zrinjskog koja dočekuje Laktaše, dok Borac gostuje Rudaru u Prijedoru. U duelu niželigaša, Čelik će dočekati Radnik iz Bijeljine.

    Parovi osmine finala Kupa BiH:

    • Rudar Prijedor – Borac
    • Velež – Posušje
    • Željezničar – Leotar
    • Zrinjski – Laktaši
    • Sloboda Tuzla – Sloga Doboj
    • Zvijezda Gradačac – Rudar Kakanj
    • Široki Brijeg – Tuzla City
    • Čelik – Radnik Bijeljina

    Inače, utakmice osmine finala igraju se jednostrukim kup-sistemom, odnosno neće biti uzvrata. Dueli su na rasporedu 18. i 19. februara naredne godine.

    Izvor: Klix.ba

  • BiH samo prošle godine platila 10,6 miliona KM penala zbog kredita koje nije realizirala

    BiH samo prošle godine platila 10,6 miliona KM penala zbog kredita koje nije realizirala

    Bosna i Hercegovina na kraju prošle godine imala je skoro 2,5 milijarde KM nepovučenih sredstava po kreditima i projektima, zbog čega je platila nešto više od 10,6 miliona KM penala, ukazao je Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine.

    – To je za oko 6,5 miliona KM više u odnosu godinu prije – istakli su revizori u svom izvještaju o glavnim nalazima i preporukama za 2021. u kojem su koristili podatke iz Informacije o stanju javne zaduženost na kraju 2021. godine.

    U informaciji koju objavljuje Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, nije naveden uzrok tome.

    – Utvrđeno je da u Informaciji nisu navedeni razlozi koji su utjecali na plaćanje naknade za neangažiranje sredstava u navedenom iznosu, razlozi povećanja plaćene naknade u odnosu na prethodnu godinu niti je sačinjena analiza iz koje se može utvrditi da li su obaveze na osnovu neangažiranih sredstava proizašle zbog neadekvatno pripremljenih preduvjeta za angažiranje sredstava ili zbog nepoštovanja ugovorene dinamike i sporosti u implementaciji projekata za koja su odobrena sredstva – istakli su državni revizori.

    Naveli su da je neophodno sačiniti detaljnu informaciju i utvrditi uzrok za neadekvatno korištenje odobrenih sredstava kako bi se izbjeglo plaćanje penala.

    U svakoj informaciji o stanju javne zaduženosti je pojašnjeno da se na neangažirana kreditna sredstva plaća naknada, odnosno commitment fee, kao kompenzacija za držanje sredstava na otvorenoj kreditnoj liniji.

    Tako smo u prošloj godini platili više od 10,6 miliona KM penala i to po projektima za koje smo sredstva dobili od Svjetske banke/Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), od Njemačke razvojne banke (KwF), te Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

    Radi se, između ostalog, o projektima modernizacije putnog sektora na području FBiH, podrške zapošljavanju u oba entiteta, rekonstrukcije željeznica RS-a, projekte energetske efikasnosti, registracije nekretnina, sanacije Hidroelektrane Trebinje, vjetroelektranu Podveležje, koridoru Vc, vodosnabdijevanja Gradačac, popravke nakon poplava za Ceste FBiH, luku Brčko, dijelu projekata javnog prijevoza i gradskih saobraćajnica u Sarajevu, pa čak i hitnom projektu za COVID-19, kako je nazvan.

    Nije još poznato koliko ćemo sredstava platiti ove godine na nepovučena sredstva, a da će ih biti ukazuju podaci za prvih šest mjeseci ove godine. Prema Informaciji o stanju javne zaduženosti na dan 30. juni 2022. godine, zasad je neangažirano skoro 2,4 milijarde KM.

    Stanje javne zaduženosti 2021, penali

    Stanje javne zaduženosti 2021, penaliProjekti i krediti zbog kojih je plaćena naknada

    Izvor: Faktor

  • Delegacija PSBiH na 68. godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a

    Delegacija PSBiH na 68. godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a

    Zamjenik predsjedavajućeg Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini NATO-a (PSNATO) Nikola Lovrinović i član Delegacije Obren Petrović učestvuju na 68. godišnjem zasjedanju PSNATO-a, koje se održava u Madridu, uz učešće oko 270 poslanika iz 30 zemalja članica NATO-a i oko 100 poslanika iz 25 partnerskih zemalja i međunarodnih organizacija.

    Lovrinović i Petrović prvog i drugog dana zasjedanja učestvovali su u radu Komiteta za ekonomiju i bezbjednost PSNATO-a, na kojem je izvjestilac tog Komiteta Mihail Ščerba prezentovao Izvještaj: “Zapadni Balkan: Rat Rusije protiv Ukrajine i dugotrajni izazovi regiona”.

    Uloženo pet amandmana

    Zamjenik predsjedavajućeg Delegacije PSBiH Nikola Lovrinović u svom izlaganju naglasio je da neki detalji iz Izvještaja ne prikazuju stanje u Bosni i Hercegovini dovoljno objektivno jer su, kako je rekao, u međuvremenu održani opći izbori, visoki predstavnik u BiH izvršio je promjene Izbornog zakona BiH, definisani su uslovi Evropske unije (EU) za mogući status kandidata za članstvo u EU, a usvojen je i Program reformi za 2021. i 2022. godinu, kao politički i pravni okvir za saradnju BiH i NATO-a.

    S tim u vezi, Lovrinović je uložio pet amandmana na tekst Izvještaja, od kojih je jedan prihvaćen, a odnosi se na konstataciju o “vidljivim etničkim podjelama”, s čim se Lovrinović nije složio. Lovrinović je rekao da etničke zajednice u BiH mogu imati nesporazume i različita viđenja o funkcionisanju zajedničke države, te upozorio da država ne može biti iznad njih, nego izraz njihove političke volje.

    Ključne teme o kojima se u Madridu raspravljalo jesu odluke sa Samita NATO-a, njihova usklađenost sa Novim strateškim konceptom NATO-a, te pitanje njihove operacionalizacije i provođenja. Razgovaralo se i o pružanju podrške Ukrajini, kao i suočavanju sa prijetnjom Rusije.

    O čemu se sve raspravljalo

    Na dnevnom redu zasjedanja bili su i izvještaji na teme: “Lekcije naučene iz angažovanja NATO-a u Afganistanu”; “NATO partnerstvo i budućnost politike otvorenih vrata, uključujući pristupanje Finske i Švedske”; “Izazovi stabilnosti na Zapadnom Balkanu”, “Bliski istok i sjeverna Afrika”; “Rastući strateški značaj Azije i Indo-Pacifika”; “Stalna prijetnja terorizma”; “Uloga i doprinos žena miru i bezbjednosti”; “Sajber sigurnost i odbrana”; “Bezbjednosni uticaj klimatskih promjena”; “Strateški izazovi trgovine i korupcije”, kao i “Budućnost ratovanja”.

    U radu 68. godišnjeg zasjedanja PSNATO-a, zajedno sa Delegacijom PSBiH, učestvuju i ambasadorica Bosne i Hercegovine u Kraljevini Španiji Danka Savić i šef Misije Bosne i Hercegovine pri NATO-u, ambasador Mitar Kujundžić.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Danas žrijebanje parova osmine finala fudbalskog Kupa BiH

    Danas žrijebanje parova osmine finala fudbalskog Kupa BiH

    Izvlačenje parova osmine finala fudbalskog Kupa Bosne i Hercegovine bit će održano danas u prostorijama Fudbalskog saveza BiH u Sarajevu.

    U ovu fazu takmičenja su se plasirali:

    Borac Banja Luka, Čelik Zenica, Laktaši, Leotar, Posušje, Radnik Bijeljina, Rudar Kakanj, Rudar Prijedor, Sloboda Tuzla, Sloga Doboj, Široki Brijeg, Tuzla City, Velež, Zrinjski, Zvijezda Gradačac i Željezničar.

    Žrijebanje parova počinje u 12 sati.

    Trofej u najmasovnijem bh. takmičenju brani Velež, koji je prošle sezone u finalu, nakon penala, bio bolji od Sarajeva.

    Izvor: Faktor

  • Sabahudin Blažević, direktor firme iz Bihaća koja je gradila stadion u Kataru

    Sabahudin Blažević, direktor firme iz Bihaća koja je gradila stadion u Kataru

    Utakmicom u grupi A između domaćina turnira Katara i Ekvadora jučer je otvoreno Svjetsko prvenstvo u nogometu. Jedan od stadiona na kojem se igraju utakmice je Al Bajt, u čijoj izgradnji je učestvovala i firma “VS Trend” iz Bihaća, koja je bila zadužena za kompletne radove na ventilaciji, instalacijama i protoku vode.

    Kako je za portal “Avaza” istakao direktor firme Sabahudin Blažević, firma je stekla reference radeći na velikim projektima na kruzerima u Italiji i SAD.

    – I danas radimo na kruzerima ovaj dio posla, radove na instalaciji ventilacionih sistema u Italiji, Sjedinjenim Američkim Državama, u Majamiju i Portlandu i tako smo pokupili reference tamo. I kada se pojavio tender za Svjetsko prvenstvo aplicirali smo sa jednom kompanijom iz Italije koja se zove “Leonardo”.

    Radeći taj posao koji smo radili, aplicirali smo za stadion i prošli smo na tenderu. Kada smo prošli na tenderu, ugovor smo potpisali u Sarajevu u Vanjskotrgovinskoj komori 2017. godine.

    Dobili certifikat od FIFA-e

    Blažević ističe da su pored stadiona Al Bajt, još radili na izgradnji dvije metro stanice.

    –  Mi smo prošli na tenderu, na početku smo otišli sa 20 radnika. Krenuli smo raditi, na kraju smo došli do 200 ljudi. Odradili smo taj stadion Al Bajt, sve što se tiče ventilacionog sistema i protoka vode. Stadion je kompletan klimatiziran, svih 60 hiljada mjesta. To je jedna stvar. Druga stvar je da smo dobili da radimo još dvije metro stanice u Kataru. U isto vrijeme smo ih radili.

    Kada smo završili stadion, dobili smo certifikat od FIFA-e što nam otvara vrata za sljedeće Svjetsko prvenstvo da opet apliciramo da radimo na jednom od stadiona.

    Projekat vrijedan više od 700 miliona dolara

    Za kraj, Blažević je ispričao da su reakcije radnika kao i njegova reakcija bile sjajne.

    – Bilo je između 180 i 250 radnika iz BiH. Svi su sretni bili kao što sam i ja sretan bio. Raditi na svjetskom projektu koji vrijedi više od 700 miliona dolara, od početka do kraja, imati naše inžinjere, tehnička lica, naše radnike koji završavaju poslove, direktno u razgovoru sa FIFA-om je neopisiv osjećaj – zaključio je Blažević.

  • Prije 27 godina parafiran Dejtonski mirovni sporazum

    Prije 27 godina parafiran Dejtonski mirovni sporazum

    Na današnji dan prije 27 godina parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.

    Pravni akt sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.), parafiran je u vojnoj zračnoj bazi Rajt-Peterson kod grada Dejtona, u američkoj saveznoj državi Ohajo.

    Mirovni pregovori odvijali su se od 1. do 21. novembra 1995. godine, pod imperativom zaustavljanja rata, a Dejtonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri naroda i ostalih te dva entiteta – FBiH i RS, uz dogovor da se arbitraža u vezi s brčanskim koridorom realizira naknadno.

    Glavni akteri

    Glavni akteri mirovne konferencije – prvi predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik bivše Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palači u Parizu.

    Sve tri države nastale su disolucijom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), a njihovi čelnici, odnosno potpisnici Sporazuma su se obavezali da međusobne odnose reguliraju u skladu s Poveljom UN-a, Završnim helsinškim aktom i drugim dokumentima OSCE-a, kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma na miroljubiv način.

    Dejtonski mirovni sporazum potpisan je u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Vorena Kristofera (Warren Christopher), a glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk (Richard Holbrooke), bivši zamjenik državne sekretarke Medlin Olbrajt (Madeleine Albright) i američki general Vesli Klark (Wesley Clark).

    Potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu svjedočili su tadašnji američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton), generalni sekretar UN-a Butros Butros-Gali (Boutros Boutros-Ghali), bivši francuski predsjednik Žak Širak (Jacques Chirac), tadašnji britanski premijer Džon Mejdžor (John Major), generalni sekretar NATO-a Havijer Solana (Javier), njemački kancelar Helmut Kol (Kohl), ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Karl Bilt (Carl Bildt), koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije uime Evropske unije.

    Šatl-diplomatija

    Dejtonski sporazum je bio kulminacija tzv. šatl-diplomatije, koju je vodio Holbruk sa svojim timom, pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država.

    Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine.

    Njime su potvrđeni suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost države Bosne i Hercegovine te propisane nadležnosti BiH i entiteta, odnosi između institucija, kao i način izmjene Ustava BiH.

    Dejtonsko ustavno uređenje BiH, u međuvremenu, postalo je kamen spoticanja i predmet sporenja, a, prema prevladavajućem mišljenju, i temeljna prepreka funkcioniranju moderne BiH, kao i procesu njene evropske odnosno euroatlantske integracije.

    O tome da je ono postalo prepreka normalnom funkcioniranju države, nažalost, zorno svjedoči i aktuelno stanje u Bosni i Hercegovini, opterećeno stalnim opstrukcijama i blokadama, bez konsenzusa o strateškim ciljevima i pravca izgradnje bolje budućnosti za sve bh. narode i građane.

    Izetbegović: Nije pravedan, ali donosi mir

    • Alija Izetbegović: Pravedniji od nastavka rata

      Alija Izetbegović: Pravedniji od nastavka rata

      FOTO: AVAZ

    Predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović te 1995. godine dao je poruku kojom je rekao da je mir najbitniji.

    – Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut – rekao je.

    Poruka Bajdena

    Džo Bajden (Joe Biden), aktuelni predsjednik SAD, prije dvije godine pridružio se međunarodnoj zajednici u obilježavanju 25. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma. On je rekao da je Dejtonom okončan “najgori konflikt u Evropi od Drugog svjetskog rata” te dodao da se proslavljaju napori mirovnjaka uprkos tome što “žalimo zbog oko 100.000 žrtava i miliona raseljenih” tokom rata.

    – Dejtonski sporazum donio je mir u Bosnu i Hercegovinu i reafirmirao njen suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost. Ipak, četvrt stoljeća kasnije jasno je da rad na uspostavljanju pravde, pomirenja i funkcionalne multietničke BiH nije završen. Previše često vidimo kako nacionalizam pobjeđuje naše nacionalne interese, a bogaćenje nekolicine se stavlja ispred reformi za dobrobit mnogih – napisao je tada Bajden.

    izvor: avaz.ba

  • Danas oblačno, na planinama sa snijegom

    Danas oblačno, na planinama sa snijegom

    Jutros je u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme. U većem dijelu Bosne pada kiša, lokalno i u Hercegovini. Na planinama pada i snijeg.

    Temperature zraka izmjerene u 07:00 sati (°C): Bjelašnica -6; Ivan Sedlo 0; Sokolac i Srebrenica 1; Bihać, Bugojno, Drvar, Livno i Sarajevo 3; Jajce i Tuzla 4; Bijeljina, Gradačac, Prijedor, Sanski Most, Zenica i Zvornik 5; Banja Luka i Doboj 6; Grude i Široki Brijeg 7; Stolac i Trebinje 8; Mostar i Neum 10°C.

    Danas u Bosni i Hercegovini prije podne oblačno vrijeme sa slabom kišom. Na planinama će padati snijeg. U drugom dijelu dana prestanak padavina i postepeno smanjenje oblačnosti sa zapada prema istoku zemlje. Vjetar slab sjevernog smjera. Od poslijepodnevnih sati vjetar mijenja smjer na jugo. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 9°C, na jugu do 14°C.

    U Sarajevu oblačno sa slabom kišom prije podne. Najviša dnevna temperatura zraka oko 5°C.

  • Kiša uzrokovala poplave u nekim mjestima u Velikoj Kladuši, vodostaj Sane i Gomjenice u porastu

    Kiša uzrokovala poplave u nekim mjestima u Velikoj Kladuši, vodostaj Sane i Gomjenice u porastu

    Prema podacima sa sajta Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS-a u protekla 24 sata na području Prijedora palo je 47,6 litara kiše po metru kvadratnom.

    Ekipe Civilne zaštite grada Prijedora i Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Prijedor od početka obilnijih padavina na području grada na terenu su gdje prate situaciju.

    Prema izvještaju Civilne zaštite, vodostaj rijeke Sane na mjernom mjestu kod mosta trenutno je 365 centimetara, a Gomjenice 389 centimetara, piše prijedordanas.

    Miroslav Krneta, šef Odsjeka civilne zaštite, kazao je da rijeka Sana raste u Sanskom Mostu oko tri centimetra za sat vremena po čemu se prati i rast vode u gradu.

    – Na 420 centimetara se na području grada proglašava prvi stepen odbrane od poplava, a budući da kiša prestaje da pada i prognoze su povoljnije, pogotovo u odnosu na intenzitet padavina od sinoć kada je Sana u Sanskom Mostu rasla 12 centimetra na sat vremena – potvrdio je Krneta.

    Starješina Teritorijalno vatrogasno spasilačke jedinice Radovan Martić potvrdio je da su neprestano na terenu gdje prate razvoj situacije.

    – Što se tiče Vrbica i Topolika stanje je redovno i mi, kao dežurne službe pratimo situaciju i za sada nema problema – rekao je Martić.

    Mještanima naselja prema Rudniku i ispod Alatuše, općina Velika Kladuša, ostao je još samo alternativni put preko Trnova, jer su prilazi mostovima iz Drmaljeva već poplavljeni, piše Cazin.ba.

    FOTO: CAZIN.BA

    Voda se primakla porodičnim kućama i ako se nastavi dizati nivo, kuće bi mogle biti poplavljene.

    Mještani su nekoliko puta upozoravali na ovaj problem, ali rekacija nadležnih je izostala, piše Dijaspora.

    Faktor/PrijedorDanas

  • Romantika u Banovićima: Asim na poluvremenu utakmice zaprosio Eminu uz pjesmu Šake Polumente

    Romantika u Banovićima: Asim na poluvremenu utakmice zaprosio Eminu uz pjesmu Šake Polumente

    Na poluvremenu utakmice Budućnost i zBanovića protiv Bratstva iz Gračanice, nogometaš Asim Muratović je zaprosio djevojku Eminu.

    Njen odgovor je bio “DA”. Dok je Asim bio na koljenima, njegovi saigrači i prijatelji su skandirali “Bravo, doktore”.

    A u pozadini se čula pjesma Šake Polumente “Pod sjajem ružičastih zvijezda”.

    • Prosidba na stadionu

      Prosidba na stadionu

      FOTO: SCREENSHOT

    Pogledajte video
    Avaz.ba
  • Kako je biti farmer u BiH: Cijeli život posvetite proizvodnji mlijeka, a inflacija vam sve uništi

    Kako je biti farmer u BiH: Cijeli život posvetite proizvodnji mlijeka, a inflacija vam sve uništi

    Porodica Glibanović iz Živinica cijeli svoj život je posvetila farmi, uzgoju krava i proizvodnji mlijeka. Nekada najrentabilnija poljoprivreda oblast u godini inflacije je postala sve drugo osim poželjne u ekonomskom smislu.

    Kontinuirani rast cijena mlijeka i njegovih proizvoda na policama bh. marketa kod kupaca stvara utisak da u cijeloj priči najviše profitiraju proizvođači, odnosno farmeri.

    Međutim, stvarna slika je sasvim suprotna jer najmanje koristi od svega imaju oni. U godini inflacije ekonomski zbrajaju štetu, poslujući u dubokom minusu.

    Cijena litra mlijeka u bh. marketima u zavisnosti od postotka masnoće trenutno košta između 2,30 i do 2,80 KM i prema najavama na tome neće stati. Nasuprot, otkupna cijena mlijeka se kreće od 65 do 80 feninga, što je proizvođačima, odnosno farmerima, nedovoljno za opstanak.

    Težak posao na leđima farmera

    Porodica Glibanović iz Živinica decenijama se bavi proizvodnjom mlijeka, a od najmlađih do onih najstarijih posvećeni su teškim poslovima na farmi.

    Briga o kravama, čišćenje štale, sjetve, proizvodnja hrane i osiguranje poslovanja na leđima je i Eldina Glibanovića. Ovaj 33-godišnjak za godišnji odmor ne zna, slobodni dani su mu strani, a u godini inflacije za svoj rad finansijsku dobit nema.

    “Naše mlijeko je u posljednja tri ili četiri mjeseca od otkupljivača poskupjelo od 12 do 19 feninga, u zavisnosti od proizvedene količine. Nasuprot tome, od početka godine suočili smo se sa velikim nedaćama, počevši od loše proljetne sjetve, velike suše i rusko-ukrajinske krize koja je donijela enormno povećanje cijena repromaterijala, đubriva, silažnog kukuruza, kabaste hrane, herbicida, sjemenskog materijala te goriva i do 300 posto”, kaže Glibanović u razgovoru za Klix.ba.

    Eldin Glibanović (Foto: A. K./Klix.ba)

    Eldin Glibanović (Foto: A. K./Klix.ba)Posljedica dosadašnjih katastrofa ogleda se i u nedostatku kabaste hrane. Na Glibanovićevoj farmi prisutno je blizu 60 grla za koja, nažalost, nije mogao pripremiti dovoljne količine prehrane, zbog čega je ugrožen proizvodni proces mlijeka. Naš sagovornik u dnevnoj proizvodnji trenutno je u minusu za skoro 40 feninga po jednom litru mlijeka.

    “Naš rad u ovo trenutku je nerentabilan te ukoliko ne dođe do povećanja otkupne cijene mlijeka u budućem periodu, odnosno u novembru i decembru, imat ćemo sve manju proizvodnju. U svemu ovome trenutne zarade nema za šest članova moje porodice koja učestvuje u radu”, navodi Glibanović.

    Bez jake poljoprivrede nema ni snažne države, zbog čega bi ova vrsta proizvodnje trebala biti primarna u Bosni i Hercegovini, sa strateškim značajem koje se daje mljekarstvu, shodno težini posla i uloženom trudu.

    “Ljudi u poljoprivredi aktivni su na svojim imanjima skoro 24 sata dnevno te se moramo osvrnuti na njihov značaj. Od posla kojim se bavim egzistira moja porodica, druge životne prihode nemamo i kada bismo morali doći na nivo zatvaranja postali bismo socijalni slučajevi”, ističe Glibanović koji obnaša i funkciju predsjednika Udruženja proizvođača mlijeka u Tuzlanskom kantonu.

    Šta je mljekarima potrebno u danima inflacije

    Mljekari tuzlanske regije trenutno su bazirani na održavanje sastanaka sa otkupljivačima, kako bi postigli dogovor vezano za povećanje otkupnih cijena. Cilj je da ona u novembru bude veća za deset, a u decembru za pet feninga.

    “Mi troškove naše proizvodnje jednostavno moramo negdje namaknuti. Želja nam je da ove godine izađemo sa poslovanjem na nuli, kako ne bismo smanjivali broj grla, što bi dovelo do manje proizvodnje, a na kraju i zatvaranja farmi”, nastavlja Glibanović.

    Finansijski iscrpljeni i kreditno zaduženi u poljoprivrednim apotekama i mikrokreditnim fondacijama, poljoprivrednici tuzlanske regije već su počeli sa jesenjom sjetvom, a shodno trenutoj situaciji, neće uspjeti zasijati ni polovinu površina u odnosu na raniji plan.

    “Mi smo ove godine sa federalnog nivoa imali podsticaje od 34 feninga po litru mlijeka, a trenutno očekujemo isplatu novca za treći kvartal, uz kapitalna ulaganja. Sada apeliramo na resorno federalno ministarstvo da nam se što hitnije isplati novac jer se veliki broj farmera suočava s nedostatkom kabaste hrane. Čim prije je potrebno da je nabave, kako bi bili osigurani da će na proljeće imati sa čime prehraniti grla”, kaže Glibanović.

    Također, farmeri žele i održavanje sastanaka na federalnom nivou, a kako bi se u konačnici došlo do povećanja podsticaja za iduću godinu, za koju kažu da bi mogla biti još teža.

    S druge strane kada je riječ o kantonalnom nivou, tamošnja vlast prije nekoliko dana je osigurala dodatna dva miliona maraka interventne pomoći mljekarima za saniranje šteta nastalih sušom i od divljih svinja.

    Farmeri bi po jednom grlu trebali dobiti 200 KM, a nadležne također pozivaju na što skoriju isplatu novca, kako bi u zimske dane ušli spremni, sa očuvanjem stočnog fonda.

    KLIX.BA