Category: BiH

Suđenje u slučaju smrti Dženana Memića, tačnije prikrivanja dokaza, na Sudu Bosne i Hercegovine trajalo je nešto duže od godinu, a danas će biti izrečena presuda za petero optuženih u ovom predmetu. Izricanje presude zakazano je za 9 sati.

Prvooptuženi je Zijad Mutap, zatim njegova kćerka Alisa Ramić, koja je jedini svjedok događaja no poziva se na amneziju. Među optuženima su i policajci MUP-a KS Hasan Dupovac i recepcionar hotela “Kristal”. Oni su optuženi da su djelovali kao organizovana kriminalna grupa, a Tužilaštvo BiH ih tereti i za protivzakonito posredovanje, sprečavanje dokazivanja, davanje lažnog iskaza i pomoć počiniocu nakon učinjenog krivičnog djela.

Tokom prethodne godine pozvan je veliki broj svjedoka od kojih su mnogi zaštićeni, a koji su otkrili do sada nepoznate detalje.

Jedan od njih otkrio je i šta se dešavalo neposredno nakon teških povreda koje je Dženan zadobio 8. februara 2016. godine u Velikoj aleji od kojih je kasnije preminuo.

“M-3 (zaštićeni svjedok) je rekao da je Kapo vozio kardiomobil, da je išla Alisa Mutap i da je vozilo presretnuto od crnog džipa. Nisu ništa rekli kolegama, Alisi je rečeno ‘Ti imaš amneziju’”, kazao je zaštićeni svjedok M1.

U tom periodu Alisa je bila Dženanova djevojka i jedini svjedok tragedije, međutim od samog početka ona tvrdi da je izgubila svijest zbog čega se mnogih stvari ne sjeća. Upravo ta amnezija je ono što je sumnjivo porodici Memić, njihovom advokatu Ifetu Feragetu te medicinskim stručnjacima koji su angažovani u sudskim procesima.

No, to je samo jedno od niza stvari na koje porodica ukazuje da su nelogične i da ukazuju da je Dženan ubijen. Tokom prethodnih skoro sedam godina koliko traje njihova agonija, pokretano je i više sudskih postupaka te su lažno optuživane pogrešne osobe za saobraćajnu nesreću koja se nije dogodila.

Porodica Memić godinama tvrdi da je Dženan ubijen i da su ubistvo zataškali visokopozicionirani pojedinci. Zbog toga je i pokrenut sudski postupak čiji konačni ishod ćemo danas saznati.

Osim toga, pokrenuta je i nova istraga protiv bivše glavne tužiteljice Kantona Sarajevo Dalide Burzić i bivšeg tužitelja Tužilaštva KS Merisa Ćate, koji je bio postupajući tužilac u predmetu Memić u ovom tužilaštvu. Istraga je pokrenuta i protiv bivšeg šefa sarajevske policije Vahida Ćosića, Ševala Kovačevića, saobraćajnog vještaka te više NN osoba. Protiv navedenih se vodi istraga za krivično djelo ubistvo i pomaganje počinitelju nakon krivičnog djela. Optužnica do danas nije podignuta.

Ovaj slučaj je duboko potresao i javnost u Bosni i Hercegovini pa je tako veliki broj građana uvijek pružao podršku porodici na brojnim protestima koje su organizovali u Sarajevu, ali i drugim dijelovima BiH. Veliko interesovanje građana postojalo je i za samo suđenje koje danas završava zbog čega će izricanje presude biti prenošeno uživo na YouTubeu Suda BiH.

 

klix

Iz zgrade u zgradu, od jednog do drugog šaltera. Svima dobro poznat scenarij kada želimo podnijeti neki zahtjev ili ipak podići potrebnu dokumentaciju. Digitalizacija je za sada samo daleki san i riječ navedena u Strategijama koje se ne provode.

Čekanje, odlazak na jedan pa na drugi šalter. Nerijetko iz institucije u instituciju. I opet bez pravog rezultata. Čest rezultat je ono što se kolokvijalno naziva “ganjanje papira”. Teško je građanima, teško je investitorima, kao i onima koji žele otvoriti firmu.

“Ne može ovako stotinu papira za neki predmet. Evo kao primjer jedan slučaj: odete na biro da ste ostali bez posla, onda vas oni naruče i onda idete opet na šalter. Ako trebate djecu osigurati opet”, “Neophodna nam je digitalizacija”, kazali su nam građani.

Trenutno je nezamislivo da u svom domu ili kancelariji jednim klikom popunimo svoj poreski obrazac, podnesemo zahtjev za građevinsku dozvolu, za vjenčani list i brojne druge dokumente zbog kojih moramo da odemo u više institucija. Sve bi to omogućio e-potpis.

U tom pravcu idu Općine Centar Sarajevo i Općina Tešanj u saradnji sa USAID-om. Tešanj će naredne godine izdati prvu elektronsku građevinsku dozvolu.

“Oni koji pokrenu taj proces dobijat će notifikacije na kontakt koji ostave i bit će obaviješteni u kojoj fazi je predmet, da li je pristigao dokument, odobrenje, saglasnost i znat će ko je i u kojoj fazi radio na tom predmetu i na koji način. To će značiti vrlo važne efekte za investiranje u BiH”, rekao je Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj.

Tome se nadaju i u Općini Centar. Do kraja ove godine najavljuju konkretne korake.

“Krenuli smo u proces nabavke digitalnih elektronskih potpisa za ovlaštene osobe iz općine, za pomoćnike načelnika i načelnika i za one osobe koje mogu vršiti potpisivanje iz nadležnosti službi kojima rukovode. Svjesni smo da ćemo u početku imati problema, ali smo spremni za e-upravu”, navela je Envera Pandžić, PR Općine Centar Sarajevo.

Niži nivoi vlasti tako u praksi imaju više sluha za digitalizaciju javne uprave. Viši nivoi koče proces, navode iz USAID-a.

“Nažalost imamo i korake unazad. Ono što nas je jako razočaralo jeste to što Vijeće ministara BiH nije bilo spremno da usvoji sve neophodno za e-potpis tako da su napravili korak koji ne ide u pravcu interesa svih građana”, istakla je Courtney Chubb, direktorica Misije USAID-a u BiH.

Problem je dugogodišnji. Pitanje jedinstvene baze elektronskih podataka kamen je spoticanja, a takva baza preduslov je za e-potpise.

“Jedan zakon je donesen 2006. pa je zastario. On je predviđao centralno certifikacioni tijelo na nivou BiH. Kada se krenulo u implementaciji zapelo je oko pitanja gdje će biti centralno tijelo i onda su iz Republike Srpske rekli: to je prenos nadležnosti”, pojasnio je Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.

Interes građana i olakšavanje njihove svakodnevnice donosioci odluka ne uzimaju kao svoju nadležnost. Reforma javne uprave odavno se postavlja pred Bosnu i Hercegovinu i jedan je od prioriteta ulaska u EU za koju su, barem deklarativno, sve političke stranke.

“Naše vlasti su takve da su opredijeljene za EU, reforme, ali kada dođe do konkretnih poteza koji ugrožavaju monopol vlasti onda traže razloge zašto da ne idu u određenu reformu”, dodao je Ćuzulan.

Do takvih reformi, građanima ostaje samo strpljenje i čekanje u nepreglednim redovima, kao i slušanje dobro poznate rečenice: “Fali jedan papir”.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden uputio je pismo novoizabranim članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željki Cvijanović, Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću povodom Dana državnosti BiH.

Biden je u pismu, u ime naroda Sjedinjenih Američkih Država uputio članovima Predsjedništva BiH i građanima Bosne i Hercegovine uputio najljepše želje povodom obilježavanja Dana državnosti.

Sjedinjene Države snažno podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine.

– Pozivamo bosanskohercegovačke lidere da ostave po strani razlike i rade na izgradnji bolje budućnosti za ljude koje predstavljaju – uključujući brzo formiranje vlasti na svim nivoima i donošenje reformi potrebnih da se osigura mjesto Bosne i Hercegovine u euroatlantskoj zajednici naroda – navodi se u pismu predsjednika Bidena.

Dalje u pismu, Biden navodi da se u godini koja je pred nama, raduje jačanju prijateljstva između naših građana i produbljivanju međusobne saradnje – uključujući sigurnost, diverzifikaciju energije i borbu protiv korupcije.

– Sjedinjene Države će nastaviti podržavati mir, sigurnost i prosperitet u Bosni i Hercegovini za sve njene građane – zaključio je Biden u svom pismu povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

 

federalna.ba/Fena

Prema dostupnim informacijama, Bosna i Hercegovina se našla na listi suzdržanih zemalja prilikom glasanja u Generalnoj skupštini UN-a o masovnom kršenju ljudskih prava u Iranu, a potez su osudile Sjedinjene Američke Države.

“SAD žale što je BiH bila suzdržana prilikom glasanja o rezoluciji Trećeg odbora Generalne skupštine UN-a o stanju ljudskih prava u Iranu 16. novembra kojom se Iran poziva da prestane koristiti prekomjernu silu protiv mirnih demonstranata, uključujući žene i djecu“, poručeno je iz američke ambasade u Sarajevu.

Od BiH se očekuje, naglašeno je, da pruži veću podršku osnovnim ljudskim pravima iranskog naroda kao i nastavak usklađivanja sa stavovima Europske unije na putu BiH ka euroatlantskim integracijama.

“Sjedinjene Države su čvrste u svojoj predanosti podršci iranskom narodu koji protestuje širom zemlje i zahtijeva odgovornost svoje vlade. Nastavit ćemo pozivati iranske dužnosnike i vladine institucije na odgovornost za njihova kršenja ljudskih prava i masovno potiskivanje iranskog naroda”, navodi se u saopštenju.

Podsjećamo, prema dostupnim informacijama, BiH se našla u skupini suzdržanih zemalja tokom glasanja o rezoluciji koju su inicirale ili podržale zapadne zemlje. Za rezoluciju kojom se osuđuju masovna kršenja ljudskih prava u Iranu glasovalo je 78 zemalja članica UN, 28 je bilo protiv, dok je 67 članica UN bilo suzdržano, uključujući stalnog predstavnika BiH Svena Alkalaja.

Mladić Dženan Memić je 8. februara 2016. godine zadobio teške povrede u Velikoj aleji na Ilidži kod Sarajeva. Radi se o šetnici koja vodi prema vrelu Bosne. U tom dijelu se nalaze brojne vile i hoteli. Preminuo je u bolnici sedam dana kasnije, 15. februara. Imao je 21 godinu. Šest i po godina kasnije, okolnosti smrti mladića nisu razjašnjene.

Jedini svjedok je njegova bivša djevojka Alisa Ramić (djevojački Mutap). Ona tvrdi da je te kobne noći zadobila povrede glave, izgubila svijest, te da se mnogih stvari ne sjeća. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je slučaj najprije kvalificiralo kao ubistvo, potom saobraćajnu nesreću, a optuženi su oslobođeni, piše Radio Slobodna Evropa.

Porodica Memić tvrdi da je Dženan ubijen i da su “ubistvo zataškali visokopozicionirani pojedinci.” Slučaj je završio na Sudu Bosne i Hercegovine, a izricanje presude po optužbama za, pored ostalog, sprječavanje dokazivanja i davanje lažnog iskaza, zakazano je za 24. novembar.

 

Suđenje za saobraćajnu nesreću

Sarajevsko tužilaštvo je polovinom 2016. godine za saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao Dženan Memić optužilo oca i sina, Ljubu i Bekriju Seferovića iz Banje Luke. Oni su uhapšeni u junu 2016. godine.

Ljubo je tokom suđenja pred Kantonalnim sudom u Sarajevu priznao da je kombijem udario Dženana Memića, što je tokom istrage tvrdila i Ljubina supruga Vasvija Sejdović.

Ona je kasnije svjedočila da je “Ljubo kombijem udario metalnu kantu”, te da su “Ljubu dva dana tukli i da su bili pod prisilom kako bi postupili kako su postupili.”

Kantonalni sud u Sarajevu je dva puta donio oslobađajuću presudu za Seferoviće. Nakon žalbe Tužilaštva na oslobađajuću presudu, Vrhovni sud entiteta Federacija BiH je dva puta poništio presude i naredio nova suđenja.

U trećoj, konačnoj presudi, Vrhovni sud Federacije BiH je u julu 2021. donio oslobađajuću presudu za Ljubu i Bekriju Seferovića.

 

Slučaj preuzima državno tužiteljstvo

U septembru 2019. godine državno Tužiteljstvo BiH je preuzelo istragu o slučaju Dženan Memić, nakon čega je podnesena prva optužnica.

 

Sud BiH je potvrdio optužnicu 21.jula prošle godine.

Optuženi su Alisa Ramić (rođ. Mutap) koja je jedini svjedok događaja i koja se poziva na amneziju, i njen otac Zijad Mutap. Među optuženima su i Hasan Dupovac i Josip Barić, službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koji su vršili uviđaj.

Peti optuženi je Muamer Ožegović, recepcionar hotela koji se nalazi u blizini mjesta Dženanovog stradanja, na kojem su postavljene nadzorne kamere, ali su snimci iz kobne noći izbrisani.

Optužnica ih tereti za organizirani kriminal i to protuzakonito posredovanje, sprječavanje dokazivanja, davanje lažnog iskaza i pomoć počinitelju nakon učinjenog krivičnog djela u predmetu Dženan Memić.

Suđenje je počelo u oktobru 2021. godine. Posljednje ročište održano je 17. novembra 2022. godine, a izricanje presude je zakazano za 24. novembar.

 

Nova istraga za ubistvo

Porodica Memić je podnijela državnom Tužiteljstvu krivičnu prijavu protiv Dalide Burzić, bivše glavne tužiteljice Kantona Sarajevo, te još 45 osoba. Burzić je u međuvremenu, u februaru 2019. godine, imenovana za sutkinju državnog Suda BiH.

Državno Tužiteljstvo BiH je 31. augusta ove godine pokrenulo istragu protiv Burzić i bivšeg tužitelja Tužiteljstva Kantona Sarajevo Merisa Ćate, koji je bio postupajući tužitelj u predmetu Memić.

Nakon toga, Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, institucije nadležne za imenovanje i smjenu sudaca i tužitelja u BiH, suspendirala je Burzić 2. septembra.

 

N1

U selu Ljubomir nadomak Trebinja obitelj Mumalo je uzgojila bundevu rekordne težine od oko 60 kilograma, što je njihova slobodna procjena, jer je nisu smjeli pustiti na vagu od 50 kilograma, zato što je bila dosta teža, pišu Nezavisne.

Mumale kažu da to za njih nije nimalo čudno, te da bi bundeva sigurno još rasla, ali su je morali ubrati jer su čistili zemlju, a i nisu je uzgajali zbog nekog rekorda.

Bundeva, kako dodaju, nije uzgajana nikakvim posebnim tretmanom, već je rasla na dobroj zemlji, nađubrenoj prirodnim stajnjakom, uz navodnjavanje, a osim nje su imali i još nekoliko manjih, od po dvadesetak kilograma i još sitnijih, tako da one od sedam-osam kilograma izgledaju patuljasto naspram ove.

Mumale na Ljubomiru uzgajaju i krumpir, mrkvu, cveklu i sve to prodaju na Gradskoj tržnici u Trebinju.

One najkrupnije korijene mrkve i cvekle, kao i krtole krumpira ne prodaju na pijaci, jer, kako kažu, nitko im ne bi vjerovao da su prirodno uzgojene, osim ljudi koji ih znaju.

Za svoju bundevu kažu da će je rasjeći i prodavati na komade, za čorbe, slane i slatke pite, ali je zdravo i njeno sjeme.

Na 100.000 stanovnika Bosna i Hercegovina ima u prosjeku po stotinu policajaca više od prosjeka Evropske unije. Na ovaj broj stanovnika u BiH dolazi 438 policajaca, dok je u Uniji njih 333.

Ali statistički podaci i procjene o efikasnosti ne pokazuju da veći broj policajaca državi donosi nužno bolju borbu protiv kriminala i korupcije od evropskog prosjeka, piše BIRN.

Policije širom Evropske unije danas pronalaze načine da s manjim brojem policajaca zadrže ili povećaju svoju efikasnost.

U isto vrijeme u BiH se planira dodatno povećanje broja policajaca.

Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu kaže da su sadašnje projekcije broja policajaca rađene prije nekoliko godina, ali dodaje kako je standard u EU da se više radi na profesionalizmu i korporativnom pristupu upravljanja u menadžmentu policijskih institucija.

“Brojnost ne mora značiti smanjenje kriminala. Određene proaktivne metode trebaju biti više zastupljene i primjenom tih metoda može se računati na smanjenje stope kriminala i samim tim na trend smanjenja policijskih službenika”, zaključuje Kržalić.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Muhamed Budimlić objašnjava da BiH nema odgovarajuće načine da ocjenjuje efikasnost rada policije i da stopa kriminala nije dovoljan pokazatelj.

“To je daleko od stvarne slike kriminaliteta. Vi kada pogledate kvalitativnu strukturu, vidjet ćete da, recimo, korupcije u Bosni i Hercegovini nema, jer je ispod jedan posto prijavljenog kriminaliteta”, kaže Budimlić.

Prema zvaničnim izvještajima policije u Federaciji, u septembru u dva kantona policija nije zabilježila nijedno krivično djelo korupcije.

U isto vrijeme percepcija građana o nivou korupcije je daleko gora od prosjeka Evropske unije. BiH je na indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala na 110. mjestu, više od 30 mjesta ispod najniže rangirane članice Unije – Bugarske.

Nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić kaže kako su sve policijske agencije u BiH prošle godine podnijele Državnom tužilaštvu tek šest krivičnih prijava za korupciju. On smatra da su državi potrebni policijski službenici koji će raditi na terenu i da je potrebno hitno raditi na organizaciji rada unutar policijskih agencija.

“Mi u policiji imamo previše rukovodilaca koji imaju slaba stručna znanja o tom poslu. Oni su pod velikim političkim pritiskom i negativnim ili neprimjerenim političkim uticajem”, kaže Miletić.

Efikasnija borba protiv korupcije i kriminala u središtu je uslova koje BiH mora ispuniti da bi se približila Evropskoj uniji. Za sada su vlasti dosta sporije u rješavanju primjedbi na nedostatke u organizaciji policije, političkih uticaja i povezanosti s drugim zemljama u odnosu na planove zapošljavanja novih policajaca.

Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH na to suptilno upozorava. Dok navodi podatke o broju policajaca i poredi ih s evropskim prosjekom, u izvještaju iznosi niz nedostataka domaćeg sistema, sastavljenog od 16 različitih policijskih tijela sa gotovo 17.000 policajaca.

Izvještaj navodi kako policija nije proaktivna u pokretanju istraga, te da su istrage spore. Konstatuje i kako je policija podložna političkim uplitanjima, te da su finansijske istrage i oduzimanje imovine izuzetno neefikasni.

Veoma formalan način na koji Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pribavlja dokaze, uključujići i one za slučajeve visoke korupcije, izaziva ozbiljnu zabrinutost Komisije, navedeno je u Izvještaju, u kojem stoji da je SIPA u 2021. godini pokrenula 193 istrage u predmetima korupcije – 42 po službenoj dužnosti i 151 po naredbi nadležnog tužilaštva – od kojih je 20 okončano.

Prema Izvještaju Federalne uprave policije, policija u Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu 10 (Livno) u septembru nije zabilježila niti jedno krivično djelo korupcije ili finansijskog kriminaliteta. Taj se broj u drugim kantonima kretao od jednog do tri, sa izuzetkom Tuzle, gdje ih je bilo 20.

 

birn

Još nisu isplaćene zaostale penzije korisnicima u Federaciji koji su penzionisali u julu ili augustu.