U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama fondacija CURE je u Sarajevu organizovala performans pod nazivom “Stop femicidu”.
S Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama danas je započela i globalna kampanja 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, koja se i ove godine provodi širom Bosne i Hercegovine.
Organizacije civilnog društva, javne institucije i međunarodne organizacije obilježavaju datume između 25. novembra i 10. decembra raznim aktivnostima koje imaju za cilj da se ukaže da nasilje prema ženama predstavlja kršenje ljudskih prava.
Upravo su uličnom akcijom pod nazivom “Stop femicidu” iz organizacije CURE željeli skrenuti pažnju na žrtve femicida i na nasilje nad ženama koje često završava ubistvom. Žrtve femicida imaju sličnu sudbinu, a to je da su do smrti bile zlostavljane i izložene različitim oblicima nasilja.
Članice Fondacije CURE su na platou ispred SCC-a postavile sto sa 11 praznih stolica i 11 praznih šoljica za kafu koje predstavljaju broj ubijenih žena u BiH u 2022. godini (prema medijskom izvještavanju) i sramotu države.
Također, na licima su simbolično imale iscrtanu crvenu ruku, dok su na figurama od kartona bile ispisani inicijali žena te poruke da ih je ubio sin, poslodavac…
Poručile su da je ova brojka poraz institucija i sistema koji ne djeluju strateški protiv nasilja nad ženama, posebno u vanrednim situacijama.
Cilj cjelokupne kampanje jeste da u fokus svog rada dovede okvir ljudskih prava i koristi ga kako bi osigurala da državni i nedržavni akteri pokažu odgovornost za nasilje nad ženama.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH čestitala je Dan državnosti Bosne i Hercegovine uz poruke solidarnosti i podrške.
– Sretan Dan državnosti, Bosno i Hercegovino! Otpravnica poslova Mennuti prisustvovala je sinoć prijemu povodom Dana državnosti u sarajevskoj Vijećnici. Sjedinjene Države snažno podržavaju vaš suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter – navodi se u čestitci Ambasade SAD-a objavljene na Twitteru.
– Radujemo se saradnji sa novoizabranim liderima na svim nivoima kako bismo ojačali naše partnerstvo u narednim mjesecima – navodi Ambasada.
Najveći internet pretraživač Google je i ove godine Bosancima i Hercegovcima čestitao Dan državnosti postavivši na svoj prepoznatljivi logo zastavu Bosne i Hercegovine.
Postavljen je doodle koji se sastoji od natpisa Google i zastave BiH, dok je u pozadini nebo, a vidjet će ga svi koji danas sa područja BiH otvore stranicu Googlea.
Ako kursor pomjerite na logotip prikazat će vam se čestitka s porukom “Sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine”.
Također, doodle vodi i na Google pretragu “Dana državnosti BiH”.
Zemlje bivše Jugoslavije i dalje se svađaju oko toga može li burek biti s mesom i čiji je zapravo ajvar, međutim, za gurmane to i nije toliko bitno – možda se iznenadite kad krenete da vrtite „atlas ukusa“ i vidite koja su najbolje ocjenjena jela.
Srbija
Od 59 jela koja treba probati u Srbiji, prvo mjesto, s ocjenom 4,8, djele ajvar i zlatiborska komplet lepinja. Ajvar je predstavljen kao „tradicionalni specijalitet od paprike i patlidžana koji je jedan od najpopularnijih priloga širom Balkana i Istočne Evrope“, dok je komplet lepinja „razložena“ na somun, pretop, kajmak i jaje. „Iako je hranljivo i visoko kalorično, u jelu se obično uživa za doručak i najbolje se kombinuje sa čašom jogurta ili kiselog mlijeka. Za najautentičnije iskustvo, preporučuje se da ga jedete rukama“, navedeno je. Na drugom mjestu je burek sa sirom (4,6), a slijede ga sarma, krofne, pljeskavica, bijela čorba…
Hrvatska
Možda će nekima biti čudno, ali kao najbolje ocjenjeno jelo u Hrvatskoj prvo izađe – burek sa sirom, mada ima istu ocjenu (4,6) kao riba na gradele – tradicionalni način spremanja svježe ribe na roštilju na hrvatskoj obali Jadrana. „Riječ gradele se odnosi na jednostavnu metalnu rešetku, ali je takođe dalmatinska ideologija i stil života tokom ljeta… Važno je da se riba savršeno ispeče, a da istovremeno ostane sočna. Tokom pripreme, riba se obično premaže grančicom ruzmarina koja je umočena u maslinovo ulje“. S ocjenom 4,5 prati ih istarski fuži (testenina koja se obično služi uz juneći gulaš), slavonski i baranjski kulen, zagorski mlinci…
Bosna i Hercegovina
Burek je, očekivano, prvi i kad su u pitanju jela BiH. „Jelo je veoma popularno na cijelom Balkanu, iako je u Bosni i Hercegovini kulturni značaj ove svakodnevne namirnice neuporediv i najbolje je sažet u brojnim lokalnim poslovicama koje sugerišu da ako žena može da napravi dobar burek, ima pravo na brak“, navodi se uz napomenu da „većina lokalaca tvrdi da se samo burek s mljevenim mesom može zvati burekom“. Istu ocjenu doduše imaju zeljanica i sirnica, ali i ćevapi, suho meso, sarma i, posebno, travnički ćevapi, koji se prave od kombinacije goveđeg, telećeg, ovčijeg i jagnjećeg mesa.
Sjeverna Makedonija
Na meniju Sjeverne Makedonije ajvar je ocjenjen sa 4,8, a ljutenica sa 4,5. Makedonski zelnik, „tradicionalna pita koja se može puniti raznim sastojcima kao što su sir, spanać, jaja, meso, praziluk ili kupus“ dobila je preporuku s ocjenom 4,4, čuvena ohridska pastrmka je na 4,3, a „gravče na tavče“ 4,1.
Slovenija
Krofne drže apsolutno prvo mjesto u slovenačkoj kuhinji po ocjeni sladokusaca s Taste Atlasa, a i u nastavku slatkiši dominiraju. Prekmurska gibanica je broj 2, tradicionalni dezert sjeveroistočne regije Slovenije, koji u originalu ima osam slojeva – kore se filuju makom, slatkom pavlakom, mljevenim orasima i rendanim jabukama. Treća je bledska krempita, karakteristična po tome što je polovina krema od jaja zamjenjena ulupanim šlagom.
Godina je 1943. Novembar. Svijetom odjekuje artiljerija Drugog svjetskog rata, koji se vodi na tri kontinenta i na svim svjetskim oceanima. U njemu učestvuju gotovo sve države koje su tada postojale.
Bosna i Hercegovina rat je dočekala kao dio Kraljevine Jugoslavije, koju su Sile Osovine 1941. porazile za 12 dana. U novembru 1943. smo u sastavu profašističke Nezavisne Države Hrvatske, no Narodno-oslobodilačka borba juriša ka pobjedi diljem teritorije. Te, 1943, desile su se slavne Bitke na Neretvi i Bitka na Sutjesci.
U septembru 1943, na inicijativu Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, koja je povela otpor protiv okupatora, počinju pripreme za Osnivačku skupštinu Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBIH), koje se na svom Prvom zasjedanju u Mrkonjić-Gradu, 25. i 26. novembra 1943. konstituisao kao najviše političko tijelo Narodnooslobodilačkog pokreta u BiH i izjasnio za federativno uređenje državne zajednice naroda Jugoslavije.
Tu, na tom zasjedanju, nastala je i jedna od najslavnijih rečenica iz naše historije koja glasi:
“Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska, slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.”
Zasjedanje se, dodajmo i to, ne bi ni dogodilo da nije bilo istaknutih revolucionara Avde Hume, Rodoljuba Čolakovića, Hasana Brkića i drugih, koji su kod Josipa Broza Tita i Edvarda Kardelja zahtijevali ravnopravan status za BiH u jugoslavenskoj federaciji, što im je i uspjelo. Inače, četiri dana nakon ZAVNOBiH-a u Jajcu će se održati Drugo zasjedanje Antifašističko vijeće Narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) koje će se tada konstituirati u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije.
No, što se događalo 25. novembra 1943. u zgradi u Mrkonjić-Gradu, izgrađenoj 1896. godine da bude trgovina. Objekt je bio vlasništvo porodice Gašić, koji su tu do 1941. držali kafanu, a u augustu 1942. pretvoren je u Dom kulture (13 godina poslije bit će pretvoren u Muzej I zasjedanja ZAVNOBiH-a).
Tog dana, u zgradi se okupila šarolika socijalna struktura učesnika, “avnojevci”, partizani, istaknuti vojni komandanti, politički komesari, svi članovi oblasnih narodnih odbora i po pet istaknutih političkih, javnih i kulturnih radnika iz svakog okruga, i tako njih 247. Od njih 247 pravo glasa imali su 193.
Prvi je govorio Dušan Ivezić, predsjednik Oblasnog NOO-a za Bosansku Krajinu, koji je, kako su to partizanski običaji tada nalagali, u počasno Predsjedništvo Skupštine predložio tada maršala Sovjetskog Saveza Jozefa Staljina; predsjednika britanske vlade Winstona Churchilla, predsjednika SAD-a Franklina Roosevelta, vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza Tita, predsjednika AVNOJ-a dr. Ivana Ribara. Uz buran aplauz, “delegati jednodušno primaju predloženo počasno predsjedništvo”, navodi se u zapisniku sa ZAVNOBiH-a.
U Predsjedništvo Skupštine pozvani su Humo, Čolaković, Đuro Pucar – Stari, Aleksandar Preha, Sulejman Filipović, Novak Mastilović, te Vojislav Kecmanović zvani Đedo, koji će biti predsjednik ZAVNOBiH-a i prvi predsjednik Narodne Republike Bosne i Hercegovine (kako ćemo se zvati do 1963, kada smo – izmjenom Ustava Jugoslavije – preimenovani u Socijalističku Republiku).
Svečano zasjedanje nastavio je voditi Kecmanović, a prvi pozdravni govor održat će general-major Arsa Jovanović, načelnik Vrhovnog štaba NOV i POJ (Jovanović će poginuti 1948. kada je, nakon presude zbog simpatiziranja Staljina, pokušao pobjeći u Bugarsku, a ubila ga je granična patrola).
Potom je govorio dr. Ivan Ribar (otac narodnih heroja Jurice i Ive Lole Ribara) čije su riječi da je politika Osmanlija, Beča, Pešte i Berlina, a kasnije i politika protunarodnih režima u staroj Jugoslaviji, razdvajala i zavađala Srbe, Hrvate i Muslimane u BiH, dok je “NOP stvorio od BiH primjer borbenog jedinstva i bratstva svim našim narodima” “Danas treba”, nastavio je dr. Ribar, “da se postavi princip narodnog samoodređenja, što znači da sam narod, bez ičije pomoći sa strane, ostvari pravo da i u budućnosti sam ravna svojom sudbinom.”
Potom su govorili i Đuro Pucar, Božidar Magovac (ZAVNOH, Hrvatska), Josip Vidmar (Osvobodilna fronta, Slovenija), pop Vlada Zečević koji je, prije prelaska u partizane, bio vojnik Draže Mihajlovića.
Rada Vranješević prva je žena koja se obratila na ZAVNOBiH-u, čiji će lik, zbog slavne fotografije, postati simbol ZAVNOBIH-a.
Foto: Muzej 2. zasjedanja AVNOJ-a: Rada Vranješević
“Žene Bosne i Hercegovine, uzevši značajno učešće u narodno-oslobodilačkoj borbi, postale su čvrst oslonac narodno-oslobodilačkog pokreta. Zajedno sa svojim drugovima, žene će se i nadalje boriti protiv okupatora i njegovih sluga, a sutra, poslije oslobođenja naše zemlje, one će uložiti sve svoje snage u izgradnju sretne budućnosti naše BiH”, poručila je ona.
Obratio se još, uime omladine, Mile Perković, koji će biti zapamćen u historiji Fudbalskog kluba Sarajevo kao predsjednik za vrijeme čijeg mandata je osvojena prva titula prvaka bivše Jugoslavije u sezoni 1966/67. Nakon Perkovića, govorio je još i Mitar Kovačević, komandant Područja Mrkonjić Grad-Ključ.
Ovdje su delegati malo odmorili, a pauza je završila u 21 sat, kada je počelo radno zasjedanje. Rodoljub Čolaković prvi čita referat. Nakon njega, brojni drugovi opisuju borbu naroda svog kraja i izražavaju odlučnost da se više nikad ne vrati staro stanje. Raspravu zaključuje Čolaković, riječima da su se u bratski hor Srba, Muslimana i Hrvata umiješali zvuči naše braće Poljaka i Ukrajinaca “koji žive u našoj zajednici kao domoroci”.
“Drugovi i drugarice, mi smo danas na ovoj konferenciji udarili temelje sretne i zbratimljene Bosne i Hercegovine”, poručio je on.
Zatim je referat čitao Osman Karabegosić, onda je usvojena i lista vijećnika ZAVNOBIH-a, a na kraju i Rezolucija sa šest tačaka, čije se čitanje na nekoliko mjesta prekida aplauzom. Na kraju govorio je opet Kecmanović.
Na kraju njegovog govora, dvorana se prolama od burnih poklika. Delegati su ustali na noge i dvoranom je odjeknula slavenska himna: “Hej Slaveni…” (koja će postati jugoslovenska), nakon čega je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a završeno.
Drugo zasjedanje održano je 30. juna 1944. u Sanskom Mostu, a treće i posljednje, u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.
Meteorolog Nedim Sladić javio se za N1 iz Londona sa master studija na Fakultetu za meteorologiju i klimatologiju, Univerziteta u Readingu. Analizirao je vremenske prilike i najavio kada možemo očekivati prvi snijeg.
Sladić je kazao da su temperature u novembru bile iznad očekivanih.
“Novembar je startao dosta dobro, ali je završio sa anomalijom. I dalje je to toplije od prosjeka i novembar je topliji oko četiri stepena iznad prosjeka. Imali smo toplu jesen. U suštini, do kraja mjeseca novembra imaćemo snijeg samo na planinama. U decembru ćemo imati snijeg i u nizinama, već mu je vrijeme. Prosjek je da u Sarajevu padne snijeg oko 13. novembra i to smo sada prebacili”, kaže Sladić.
Dodaje da još uvijek nema nekih ekstremnih vremenski uvjeta, ono što je sigurno da će decembar biti nešto hladniji.
“Tokom subote naveče imat ćemo padavine, ali će biti suho. Aerozagađenje će biti nešto lošije uz maglu. Očekivati je da ćemo imati što više padavina i vjetra jer nam je bitan čist zrak”, istako je Sladić.
Prije 24 godine preminuo je jedan od heroja odbrane BiH, komandant Mustafa Hajrulahović Talijan. Premijera filma o njegovom životu i borbi za BiH simbolično je zakazana za 25. novembar, Dan državnosti naše zemlje.
Autorica filma Arijana Saračević Helać dugo je planirala snimanje filma o jednom od heroja odbrane Sarajeva i BiH, koji je bio prvi ratni komandant Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine te general Armije RBiH.
“Godinama pokušavam naći trenutak da napravim ovaj film, jer je 90 posto materijala koji smo koristili za film bio sačuvan kao sirov. Prijeratni materijal koji smo dobili od njegovog prijatelja pokazuje sjajne snimke iz Pomorske akademije u Splitu sa brodova ratne mornarice Jugoslovenske narodne armije, obavještajne službe JNA. I onda ovaj ratni dio koji je arhivski fenomenalno bogat”, ističe autorica.
Saračević naglašava kako su dio njene ekipe bili sjajni saradnici Amer Kulovac kao redatelj, Dževad Skenderović kao montažer i Igor Ciković-snimatelj.
“To je jedan trajni dokument koji u svari govori o važnom vremenu u BiH i opsadi Sarajeva, usuđujem se reći i najvažniji jer dugo radim ovaj posao”, naglašava Saračević.
Talijan se smatra herojem odbrane Sarajeva, legendom koja je organizovala odbranu zajedno s mladićima u tenisicama i majicama kratkih rukava.
Jučer je sin Mustafe Hajrulahovića, Damir dobio sina kojem je dao ime Mustafa, pa se tako simbolično, pred premijeru filma, rodio još jedan Mustafa Hajrulahović.
Premijera je zakazana je za petak, 25. novembar u 21 sat na Federalnoj televiziji.
“Zaslužuje da taj dan bude televizijska premijera. Sagovornici u filmu su veoma interesantni i kompetentni. Otkrivamo u ovom filmu neke stvari, evo ja sam svjedok događaja opsade Sarajeva, ali neke stvari nisam znala, kao koje su šifre za prelazak na Grbavicu i mnoge druge stvari koje otkrivamo u filmu, a što su detalji vezani za deblokadu Sarajeva. Format filma je takav da su u njemu zastupljeni i umjetnici, branitelji, pripadnici Armije BiH, članovi porodice i prijatelji”, istakla je Saračević.
Arhiv koji je korišten za film bio je u prilično teškom stanju i nije ga bilo moguće prilagoditi današnjim formatima.”Njega su svi voljeli jer je bio čovjek bez interesa, koji je volio i živio slobodu. Na žalost, umro je u Hamburgu, ne uživajući slobodu za koju se borio”, poručila je Saračević.
Mustafa Hajrulahović Talijan rođen je 22. januara 1957. godine u Banjoj Luci, gdje je završio srednju školu. Nakon što je Mornaričku vojnu akademiju u Splitu završio odličnim ocjenama, završio je i školu za pomorskog diverzanta te postao stručnjak za diverzije na moru i kopnu.
Komandant odreda, pa zatim i diviziona postao je kao najbolji među diverzantima. Nastavio je stručno obrazovanje, učio italijanski jezik i otišao na školovanje u Italiju. Nešto kasnije postao je kapetan korvete.
Rat u Sloveniji zatekao ga je na službi u Splitu, gdje je živio s porodicom. Ratovi koje je povela JNA definitivno su ga okrenuli od tog poziva i Talijan je došao u Sarajevo.
Hajrulahović je preminuo 8. marta 1998. u Hamburgu od posljedica infarkta u 41. godini.
Federalna uprava policije želi upozoriti građane na sve učestaliji pojavni oblik tzv. “phishing” kampanje usmjerene prema građanima Bosne i Hercegovine.
U konkretnom slučaju radi se o pripremnim radnjama koje su poduzeli NN počinitelji radi počinjenja krivičnog djela “Prevara”.
U prethodnih nekoliko dana na veći broj adresa elektronske pošte, različitih primatelja u Bosni i Hercegovini, dostavljaju se lažne poruke u kojima se nepoznata osoba/osobe predstavlja kao policijski službenik, neke od policijskih agencija u Bosni i Hercegovini.
NN osoba ili osobe se predstavljaju kao rukovodioci policijskih agencija u Bosni i Hercegovini, te u istoj poruci navode kako se primatelj poruke sumnjiči za krivično djelo, te za isto traži izjašnjenje, a sve s ciljem uspostavljanja kontakata, kako bi poduzimanjem daljih radnji doveli u zabludu primaoca poruke, kako bi isti poduzeo određene aktivnosti na štetu svoje imovine, a u korist pomenute NN osobe/osoba.
Federalna uprava ukazuje na potrebu povećanja nivoa informacione sigurnosti korisnika interneta u Bosni i Hercegovini i podizanja svijesti o aktuelnim trendovima kada je u pitanju računarski kriminal.
Danas je izrečena presuda za petero optuženih u predmetu “Zijad Mutap i drugi” koji se vodio pred Sudom Bosne i Hercegovine u vezi sa slučajem smrti Dženana Memića. Optuženi su u prvostepenoj presudi oslobođeni krivice.
Optužnica Tužilaštva Bosne i Hercegovine obuhvatila je Zijada Mutapa, zatim njegovu kćerku Alisu Ramić koja je bila sa Dženanom u noći februara 2016. kada je mladić stradao. Među optuženima bili su i policajci MUP-a KS Hasan Dupovac i Josip Barić te recepcioner hotela “Crystal” Muamer Ožegović.
Bili su optuženi da su djelovali kao organizovana kriminalna grupa sa ciljem prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život usljed kojih je preminuo. Zatim su, kako je navodilo Tužilaštvo, prikrivanjem dokaza i počinitelja, fingiranjem dokaza, prikrivanjem činjenica koje su im poznate, poduzimali radnje sa ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život.
Suđenje je trajalo nešto duže od godinu, a pozvan je veliki broj svjedoka od kojih su mnogi bili zaštićeni svjedoci, a koji su otkrili do sada nepoznate detalje.
Dženan Memić je 8. februara 2016. godine u ilidžanskoj Velikoj aleji zadobio povrede opasne po život od kojih je preminuo sedam dana kasnije u bolnici. Porodica već skoro sedam godina tvrdi da je Dženan ubijen i navodi brojne nelogičnosti u ranijim sudskim postupcima i uviđajnim radnjama. Alisa Ramić (djevojački Mutap) tvrdi da se ne sjeća onoga što se dešavalo kobne noći. Zbog svega su organizovani i brojni protesti koje su građani podržali u značajnoj mjeri.
Podsjećamo, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je ranije ove u slučaju “Memić” pokrenulo i istragu protiv nekoliko osoba za krivično djelo ubistvo i pomaganje počinitelju nakon krivičnog djela. Istraga se vodi protiv bivše glavne kantonalne tužiteljice u Sarajevu Dalide Burzić, Merisa Ćate koji je bio postupajući kantonalni tužioc u predmetu “Memić”, bivšeg komesara sarajevske policije Vahida Ćosića, saobraćajnog vještaka Ševala Kovačevića te više NN osoba.
Memići i njihov pravni zastupnik Ifet Feraget tvrde da Alisa Ramić i visokopozicionirani pojedinci u institucijama prikrivaju stvarne uzroke smrti. Među najodgovornijima za to ističu upravo Burzić koja je suspendovana s pozicije sutkinje Suda Bosne i Hercegovine nakon što je protiv nje pokrenuta istraga. Oštro kritikuju i rad aktuelne glavne kantonalne tužiteljice Sabine Sarajlije. Nezadovoljstvo radom institucija na ovom slučaju je iskazivano protestima u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Uvjereni da je Dženan ubijen, insistirali su da pravosuđe stradanje istražuje upravo kao ubistvo. Međutim, kantonalno tužilaštvo je to tretiralo kao saobraćajnu nesreću, za koju su optužili Ljubu i Bekriju Seferovića. Bili su optuženi da su kombijem usmrtili Dženana, a onda je uslijedila pravna trakavica.
Prije presuda Kantonalnog suda u Sarajevu i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, ad hoc tijelo Skupštine Kantona Sarajevo je 2017. utvrdilo da su se desili, kako je navedeno, brojni propusti u istrazi ovog slučaja. Tadašnji predsjednik skupštinske Komisije za sigurnost i u to vrijeme zastupnik vladajuće SDA Elvedin Okerić je naglašavao da je Tužilaštvo Kantona Sarajevo vršilo pritisak na rad ovog tijela. Njegovo formiranje je inicirala zastupnica tada opozicionog SDP-a Segmedina Srna.
Kantonalni sud je dva puta izrekao oslobađajuću presudu Seferovićima. Obje presude je ukinuo Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, a da bi onda i on 27. jula prošle godine donio oslobađajuću presudu.
Tridesetšestogodišnji Bosanac Samir Heralić sa puno marljivosti gradi i razvija svoju kompaniju u Beču. Ovaj Banjalučanin koji živi i radi u Austriji vlasnik je VivaColor, jedne od najbrže rastućih kompanija u oblasti prodaje boja i premaza u Austriji.
Nagrada za poduzetnika godine
U 2021. dobio je nagradu za poduzetnika godine u 15. bezirku, a u ovoj godini je postao zastupnik kompanije Maxima iz Srbije.
Kompanija VivaColor sa sjedištem u Rudolfsheim-Funfhausu također dobija dovoljno upita iz Bosne i Hercegovine.
– U Bosni i Hercegovini već imamo neke zahtjeve za saradnju – kaže Heralić.
Pregovori za saradnju sa Maximom su trajali oko godinu dana.
– Radio sam sa proizvodima Maxima i brzo sam shvatio da je takve proizvode teško naći u Austriji. Zato sam prihvatio ponudu. Specijalne zidne tehnike koje je razvila Maxima su nešto posebno. Naročito mi se sviđa tehnika saharskog zida za nanošenje boje u zatvorenom prostoru. Budući da ovo ne samo da izgleda lijepo i s njim je lako raditi, već je i pogodno za lako čišćenje. Boje za unutrašnju i vanjsku upotrebu nisu jedini poznati proizvodi Maxime. Kompanija proizvodi i boje za drvo i ljepilo za pločice, a među njihovim proizvodima nalaze se i proizvodi za termoizolaciju fasada i ljepila za drvo i parket – govori Heralić.
U ponudi proizvodi iz BiH
U ponudi VivaColora u Beču uskoro bi trebali biti i proizvodi iz Bosne i Hercegovine.
– Nisam zaboravio domovinu. Barem 10 puta godišnje dolazim u Bosnu. Imam upite iz domovine za saradnju i nadam se da će uskoro sve biti i realizirano – kaže Heralić, prenosi portal Ljudski.ba.
