U posljednjih godinu i više, gotovo da je postalo floskula reći da su poskupljenja osnovnih životnih namirnica svakodnevna. Međutim, koliki je zapravo udar na džepove potrošača može se vidjeti na primjeru obične pite. Tačnije, sastojaka neophodnih da se napravi ovaj obrok u domaćinstvu.
Naime, Zavod za statistiku RS objavio je koliko su za samo godinu dana poskupile namirnice neophodne da se napravi jedna sirnica.
Uzevši kao polaznu tačku septembar 2021., a kao aktuelnu septembar ove godine, litar ulja je poskupio gotovo za polovinu stare cijene, tačnije 47,7 posto.
Jaja neophodna za pitu za godinu dana poskupila su za 43,4 posto, dok je cijena sira veća za 36,7 posto.
Kilogram brašna skuplji je za 34,1 posto, a pavlaka za 21,4 posto. Jedino što je ostalo na istom nivou za godinu dana je cijena električne energije (0,0 posto-nije bilo poskupljenja), pišu Nezavisne novine.
Koordinacija Sindikata korisnika budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona u ponedjeljak je održala jednosatni štrajk upozorenja zbog nezadovoljstva odlukom Vlade HNK da isplati po 300 konvertibilnih maraka (KM) jednokratne pomoći svim budžetskim korisnicima.
Sindikalisti smatraju kako u kantonalnom budžetu ima dovoljno novca da se svima isplati jednokratna novčana pomoć u punom iznosu od 1.080 KM.
Predsjednica Kantonalnog odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja u HNK Edina Čomić kazala je kako će se štrajk upozorenja u srednjim školama HNK održati zadnji sat u prvoj i zadnji sat u drugoj smjeni.
Ukoliko se Vlada HNK ogluši na njihov zahtjev, članovi sindikata korisnika budžeta HNK održat će protestnu šetnju u petak, 9. decembra.
– Protestnu šetnju smo najavili za petak ukoliko se Vlada ne oglasi. Oni su nama poslali neki dopis koji ni sami ne razumijemo i ne znamo šta im ovo znači. I dalje nas ne pozivaju na pregovore, tako da smo mi za petak najavili protestnu šetnju ukoliko do tada ne sjednemo s njima i postignemo dogovor – kazala je Feni Čomić.
Po njenim riječima, i osnovne škole na području HNK kao i državni službenici i namještenici obustavit će svoj rad na jedan sat.
Kako su ranije kazali iz Koordinacije Sindikata korisnika budžeta HNK, pomoć od 300 KM je minorna, a budžetski korisnici bit će zadovoljni samo iznosom od 1.080 maraka kako je to i predviđeno odlukom Vlade FBiH kao odgovor na inflaciju. Revolt kod sindikalista posebno je izazvala neujednačena isplata u Federaciji BiH.
Podsjetimo, Vlada HNK 12. oktobra donijela je odluka o isplati jednokratne novčane pomoći uposlenicima svih budžetskih korisnika u HNK bez plaćanja poreza i doprinosa kao vid dodatne podrške uposlenicima uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena u iznosu od 300 maraka po uposleniku.
Skupština Ujedinjenih naroda 1985. godine proglasila je 5. decembar Međunarodnim danom volontera.
Ovaj dan je prilika za promoviranje volontiranja, ali i prilika za ohrabriti nadležne institucije da podrže volonterske napore i prepoznaju volonterski doprinos u postizanju ciljeva održivog razvoja na svim nivoima unutar države.
Crveni križ Federacije obilježio Međunarodni dan volontera: Dodijeljana 24 priznanja
Svakog 5. decembra obilježava se Međunarodni dan volontera. Ove godine, ovaj datum obilježavamo pod motom „Budi čovjek. Vjeruj u moć ljubaznosti“. Riječ je o sloganu koji smo koristili i za Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca jer vjerujemo da su humanost i ljubaznost naši najjači alati u borbi sa svim poteškoćama s kojim se suočavamo.
I ove godine, cilj nam je ukazati na značaj volontera, kao i na njihov nemjerljiv doprinos u borbi sa poteškoćama sa kojim se naši sugrađani svakodnevno suočavaju.
– Više od 3.000 aktivnih volontera u Federaciji svakodnevno nas čini više nego sretnim. Oni su zaista ponos i stub naše organizacije jer su u službi humanosti 365 dana u godini. Njihova posvećenost je nepokolebljiva, a njihovo saosjećanje – nesumnjivo, nema granica. Ovo nam je posebno bitno ove godine kada Crveni križ u BiH bilježi 110 godina postojanja, a Crveni križ Federacije BiH 25 godina djelovanja – istakao je generalni sekretar Crvenog križa Federacije BiH Namik Hodžić.
U okviru obilježavanja Međunarodnog dana volontera dodijeljena su i priznanja Crvenog križa Federacije BiH “Volonter godine”.
Ove godine, dodijeljena su 24 priznanja u devet kategorija. Riječ je o oblasti prve pomoći, dobrovoljnog davalaštva krvi, socijalnim uslugama, odgovoru na katastrofe i krizne situacije, promociji Crvenog križa i humanih vrijednosti, jačanju volonterske mreže te najboljem mladom volonteru.
Također, volonteri Crvenog križa FBiH organizirali su i Konferenciju mladih Crvenog križa FBiH koja okuplja zastupnike mladih iz cijele Federacije, a na kojoj je izabrano novo rukovodstvo mladih te su usvojeni strateški dokumenti za njihovo djelovanje.
Crveni križ Federacije BiH zahvaljuje svim volonterima koji svoju humanu misiju provode uvijek i za svakoga.
SREĆAN 5. DECEMBAR – MEĐUNARODNI DAN VOLONTERA
Obilježavanjem 5. decembra – Međunarodnog dana volontera, Crveni krst Republike Srpske izražava zahvalnost svim volonterima i aktivistima za njihov dosadašnji nemjerljivi doprinos, pruženu pomoć, izraženu plemenitost, humanost, dobrotu i ljubav prema svakom čovjeku.
U godini kada Crveni krst Republike Srpske obilježava 30 godina svog postojanja i rada moramo ukazati na značaj volonterskog rada i istaći da su volonteri Crvenog krsta odigrali jednu od najznačajnijih uloga i učinili mnogo na popularizaciji i značaju Crvenog krsta Republike Srpske.
Ne očekujući bilo kakvu naknadu, svojim predanim radom volonteri su pomogli u rješavanju mnogobrojnih zadataka pred kojima se našla naša organizacija. Bez volontera i njihove velike podrške, Crveni krst ne bi bio danas ono što jeste, najveća humanitarna organizacija u Republici Srpskoj.
Organizacije Crvenog krsta širom Republike Srpske će povodom Međunarodnog dana volontera organizovati prijeme i druženje za volontere, kojima će uručiti zahvalnice Crvenog krsta Republike Srpske „za izraženu plemenitost, humanost, dobrotu i ljubav prema čovjeku“.
U periodu od 5. do 10. decembra, Crveni krst Republike Srpske organizovaće promotivnu „onlajn“ kampanju pod nazivom „Zašto nam je volontiranje važno?“, u kojoj ćemo objavljivati kratke video i tekstualne priče na društvenim mrežama Crvenog krsta, koje će nam dostavljati naši volonteri iz organizacija u strukturi Crvenog krsta.
Na ovaj način, Crveni krst Republike Srpske nastoji da promoviše volonterizam kao snagu naše organizacije, kao snagu humanosti i solidarnosti u našem društvu, ali da na taj način privučemo i nove volontere, koji će poučeni dosadašnjim iskustvima naših volontera shvatiti značaj volontiranja u Crvenom krstu i na taj način nam pružiti podršku.
Taekwondo reprezentacija Bosne i Hercegovine osvojila je prvo mjesto ekipno na Balkanskom prvenstvu koje je održano u Albaniji.
“Ovo je sjajan rezultat i pokazatelj da je BiH zasluženo dobila domaćinstvo za organizaciju ovog takmičenja u narednoj godini”, saopćeno je iz Taekwondo saveza BiH.
Drugoplasirana je bila ekipa Turske, dok je treće mjesto osvojila Albanija.
“Pokazali smo da osim organizacionih uspjeha, naši sportisti ostvaruju vrhunske rezultate i stavljaju Bosnu i Hercegovinu na mapu uspješnih taekwondo nacija. Osvojili smo dvadeset zlatnih medalja i zasluženo se našli na postolju u ekipnom poretku”, istakao je Samir Šarić, predsjednik Taekwondo saveza BiH.
Podaci koji ukazuju na porijeklo stvaranja prikupljenog komunalnog otpada pokazuju da je najveći porast bio registrovan u sakupljanju otpada iz domaćinstava, čak 80,9 posto ukupno prikupljenog otpada, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U sklopu tretmana komunalnog otpada 973.000 tona otpada je prispjelo na kontrolirana odlagališta otpada, od toga je trajno odloženo 99,3 posto otpada, kao opcija zbrinjavanja. Stopa odlaganja komunalnog otpada manja je za 11,1 posto u 2021. godini, što je primjetan pad u odnosu na 2020.
U 2021. javnim odvozom je prikupljeno 940.405 tona komunalnog otpada
FOTO: FENA
Trenutni trend ukazuje na to da treba učiniti više na prevenciji stvaranja otpada, kao i na značajnom povećanju stope recikliranja u narednim godinama.
Navedeni podaci temelje se na metodologiji koja se primjenjuje za izvještavanje o komunalnom otpadu koje Agencija za statistiku BiH (BHAS) podnosi Eurostatu na godišnjem nivou.
Podaci Eurostata o stvaranju i tretmanu komunalnog otpada, koji su izraženi u kilogramima po stanovniku, temelje se na podacima BHAS-a o ukupnom stanovništvu, kao procjeni sredinom godine.
Podaci o komunalnom otpadu se prikupljaju putem statističkih istraživanja u godišnjim izvještajima o sakupljenom i odloženom otpadu.
U bečkoj četvrti Penzing uhapšena su jučer trojica osumnjičenih za preprodavanje droge, među kojima je i jedan državljanin BiH, kod kojih je pronađeno 11,3 kilograma kokaina.
Radna grupa za borbu protiv uličnog kriminala uspjela je tokom predistrage uhapsiti dvadesetpetogodišnjeg dilera iz Bosne i Hercegovine, te dilere iz Mađarske (36) i Hrvatske (39).
Policajci su kod dilera pronašli ukupno 11,3 kilograma kokaina ulične vrijednosti oko 1,5 miliona eura i gotovinu od 8.990 eura, objavio je portal “Heute”.
Zaplijenjen je i pištolj s ugraviranim serijskim brojem, kao i vozilo “Volkswagen Touareg” za koje policija tvrdi da je služilo za krijumčarenje droge.
Mađarski i jedan državljanin BiH sumnjiče se da su iz Hamburga kokain prevezli u Beč i sakrili ga kod hrvatskog državljanina.
Polovinu kokaina policija je pronašla sakrivenu u podrumu, a pripada uhapšenom Hrvatu, dok je druga polovina bila u automobilu dvojice osumnjičenika i u ruksaku.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović reagovao je na stavove predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika o usklađivanju stavova s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem vezano za učešće države Bosne i Hercegovine na Samitu EU-Zapadni Balkan 6. decembra u Tirani i ocijenio ih neutemeljenim.
“Bosna i Hercegovina je nezavisna, suverena država i punopravna članica Ujedinjenih nacija. Predstavnici nižih administrativno-teritorijalnih jedinica u državi Bosni i Hercegovini nemaju nikakve ovlasti u vođenju vanjske politike države Bosne i Hercegovine”, poručio je Bećirović.
Bećirović je također istakao da susjedne države ne mogu niti će ikada moći odlučivati o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine, već da o tome odlučuju nadležni organi države Bosne i Hercegovine.
“Neutemeljeni stavovi i neovlašteno miješanje Milorada Dodika u pitanja koja nisu u njegovoj nadležnosti nemaju nikakvu pravnu snagu. Bilo kakvo usaglašavanje stavova između predsjednika bh. entiteta RS i predsjednika Srbije nema nikakav odraz na odluku države Bosne i Hercegovine”, naveo je Bećirović.
Član Predsjedništva BiH Bećirović dalje je naveo da Dodik i bh. entitet RS nisu ni pozvani da u bilo kakvom formatu učestvuju na ovom samitu u Tirani.
“Besmisleno je uopće pominjati stavove entiteta u kontekstu učešća na samitu u Tirani. Predsjedništvo BiH je donijelo odluku, kojom je prihvatilo poziv za učešće na Samitu EU-Zapadni Balkan te se usaglasilo u vezi s tim ko treba predstavljati Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Bećirović.
Bosna i Hercegovina jedina je evropska zemlja koja ima svoj ćilim kao jedinstven vid narodne likovnosti. Bosanski ćilim posebna je vrsta ćilima, većinom orijentalnog izgleda, koji predstavlja važnu kulturnu vrijednost naroda u BiH.
U bosanskom ćilimu spojeni su elementi orijenta i Balkana, sa bogato ukrašenim krajevima, a najpoznatiji je takozvani begovski ćilim, čija kvaliteta se mjerila tako što ako bi ga okrenuli prema suncu, kroz njega ne bi smjela proći niti jedna zraka.
Bosanski ćilimi rađeni su od vune domaće ovce, a za bojenje su se koristili uglavnom biljni sastojci. Oni najobičniji su crvene boje te posjeduju razne ornamente po sebi, a također je vrlo česta i plava boja na bosanskim ćilimima. Od ukrasa su prisutni prava, cik-cak linija, trokut, romb, također i stilizirani motivi iz flore i faune.
– Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine najznačajnija je institucija kada je upitanju strčuno i naučno istraživanje bosanskog ćilima. Prije svega zbog velike zbirke koju mi imamo, a koja broji oko 150 primjeraka, a onda i zbog dokumentacije. Dakle postoji dokumentacija o svakom tom ćilimu. Znate, muzej, i svaki muzejski predmet je beskoristan bez dokumentacije. Ako ne znate porijeklo predmeta i nastanak, onda to nije muzej, to je antikvarnica. U muzeju imamo konzervacijsku službu, sigurno najbolju u BiH. Nezaobilazna tačka za istraživanje bosanskog ćilima je Zemaljski muzej BiH – ističe Lebiba Džeko, kustosica sa Odjela etnologije Zemaljskog muzeja BiH.
Pojasnila je kako se razvilo ćilimarstvo na području naše zemlje, ističući da je tkanje kao zanat, jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti koja praktično postoji od prahistorije.
– A samo ćilimarstvo se na ovim područjima razvilo dolaskom Turaka, mislim izrada ćilima kao podnih prostirki. Naravno, tkale su se prije prostirke druge vrste, odjeća, ali kao podna prostirka, ovdje se izgrađuje uglavnom od dolaska Turaka. E sada mi smo od njih usvojili tehnike izrade, materijale, a naravno svugdje se razvijaju i neke specifičnosti koje su male, i one zaista, moram vam priznati, nisu nikada do kraja definisane.
Mi bosanski ćilim u Zemaljskom muzeju posmatramo iz ugla etnološke svrhe, a u poređenju sa turskim, on ima male razlike u vidu kompozicije ćilima, kompozicije ornamenata. Naš ćilim je pomalo jednostavniji i on ima malo jednostavniju kompoziciju i malo je preciznija, malo je jasnija i jednostavnija. U različitim varijantama se isti motiv pojavljuje i ti motivi imaju svoje značenje. I sama izrada ćilima je bila različita. Ako ste vi pravili ćilim kao ruho za mladu, onda je imao te neke motive koji su značili bogatstvo, plodnost, imao je boje svjetlije, jače – pojašnjava Džeko.
Najstariji bosanski ćilim koji posjeduje Zemaljski muzej BiH, ističe Džeko, datira iz kraja 18, odnosno početka 19. stoljeća, a dolaskom Austrougara osniva se tkaonica ćilima i počinje se raditi po šemi.
Zanimljivo je da od 2019. godine Sarajevo Film Festival umjesto klasičnog crvenog tepiha koristi repliku tradicionalnog bosanskog ćilima iz zbirke Zemaljskog muzeja BiH. Bosanski ćilim opjevan je u mnogim narodnim pjesmama, a i česta je inspiracija likovnim umjetnicima.
Zbog rasta cijena u posljednje se vrijeme krade sve i svašta pa tako i hrana koja je u oktobru na godišnjem nivou u Bosni i Hercegovini u prosjeku skuplja za 25,9 posto.
Neki to rade “iz navike”
Kako kažu trgovkinje iz mostarskih trgovina, među kradljivcima ima i onih koji to rade “iz navike”.
– Krade se sve, a najviše maslac, kroasani, suhomesnati i mliječni proizvodi. Zbog velikog porasta krađa, prije mjesec dana angažirali smo i zaštitara. Baš smo neki dan uhvatili jednu gospođu da krade maslac, i to onaj mali od 20 grama – kaže Ernesa Tipura, voditeljica poslovnice jedne mostarske trgovine.
Napominje kako policiju nisu zvali, a gospođa je maslac vratila.
Radnica trgovine mješovitom robom u jednom mostarskom trgovačkom centru kaže kako se kod njih najviše kradu sirevi i suhomesnati proizvodi, tj. malo skuplja roba.
Ona pak smatra da ko jednom ukrade, uvijek će krasti te da većinom krade “fina i ljubazna gospoda”.
Mnoge se krađe i ne prijavljuju
Obje sagovornice se slažu da češće kradu žene, a policiji više i ne prijavljuju sitne krađe poput pašteta, mesnih narezaka, namaza.
– Ako neko ukrade paštetu, što mi tu da radimo, više i ne zovemo policiju – napominje jedna od njih.
Glasnogovornik MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona Ljudevit Marić kaže kako se hrana većinom krade u trgovačkim centrima.
– Tada se počiniteljima uručuje prekršajni nalog, ako nema elemenata krivičnog djela – ustvrdio je Marić.
Dodaje kako će MUP točnu statistiku o počinjenim krađama u ovoj godini imati početkom januara 2023. godine, no napominje da prema trenutnim podacima, u posljednje vrijeme ne bilježe veći broj krađa nego što je to uobičajeno.
Ističe kako su to i dalje najčešće provale u stanove i objekte te da se krade ono što provalnici nađu u domovima odnosno poslovnim objektima.
Tužilaštvu HNK Fena je također uputila pitanje u kojoj vrijednosti treba biti ukradena roba da policija reagira po službenoj dužnosti te što se događa ako netko ukrade npr. paštetu, ali do zaključenja ovoga teksta nismo dobili odgovor.
Pripadnici Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Prijedor izvukli su tijelo starije žene iz napuštenog bunara u naselju Pejići, potvrdio je Srni starješina ove jedinice Radovan Martić.
On je naveo da je nestanak žene prijavljen jučer ujutro, a vatrogasci su pozvani na intervenciju oko 16:00 sati.
“Brat nestale žene nas je pozvao i zamolio da provjerimo napušteni bunar u blizini njihove kuće, jer je posumnjao da se u bunaru nalazi leš”, rekao je Martić.
On kaže da su vatrogasci izlaskom na teren utvrdili da se u bunaru nalazi tijelo, nakon čega su o tome obavijestili policiju, a potom oko 19:30 sati izvukli tijelo, piše n1.
Martić je rekao da je riječ o starom, napuštenom, kamenom zidanom bunaru dubine 11 metara.
