Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Odgovara li evidencija stvarnom stanju: Uvozimo radnu snagu, a na birou najviše kvalificiranih radnika

    Odgovara li evidencija stvarnom stanju: Uvozimo radnu snagu, a na birou najviše kvalificiranih radnika

    Nedostatak radnika već duži period zadaje glavobolje poslodavcima. Dok uvozimo radnu snagu, na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje, prema posljednjim podacima, registrirano je 256.275 osoba.

    Zanimljivo je da je među nezaposlenima najviše kvalificiranih radnika (KV), i to njih 80.411 ili 31,38 posto, kako su izvijestili iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

    Siva ekonomija

    Na drugom mjestu su nekvalificirani (NKV), kojih je 78.496 ili 30,63 posto, a potom slijede oni sa srednjom stručnom spremom (SSS), i to 70.968 ili 27,69 posto. I dok je najgore stanje u sektorima građevine i ugostiteljstva, ali i u drugim, dotle se postavlja pitanje odgovara li evidencija nezaposlenih osoba stvarnom stanju ili kako aktivirati domaću radnu snagu.

     

    – Ako je neko potpuno bez prihoda i nezaposlen je, a kvalifikacije odgovaraju određenom poslu, onda je teško shvatiti zašto se ta mjesta ne popunjavaju. Dio njih, vjerovatno, jeste u kategoriji onih koji ne žele da rade, a očito ne moraju, dio sigurno radi na crno, jer je siva ekonomija i dalje prisutna, dio radi u inozemstvu. Definitivno je činjenica da ta sama evidencija ne odgovara stvarnosti, ali ne čini se ništa da se to promijeni – kaže nam Igor Gavran, ekonomski analitičar.

     

     

    Gavran: Ništa se ne čini - Avaz

    Gavran: Ništa se ne čini. Facebook

    Naglašava kako bismo najjasniju sliku dobili kada bi se konačno riješilo pitanje zdravstvenog osiguranja.

    Spremni da plate

    – Međutim, to se ne bi smjelo uraditi brisanjem iz evidencije, već omogućavanjem zdravstvenog osiguranja svim građanima. Automatski bi se registri iščistili od svih onih koji su tu zbog beneficija.

    Postoji, također, mogućnost da su neki na evidencijama nezaposlenih u prošlosti bili industrijski radnici, ali ih je vrijeme pregazilo u smislu tehnološkog razvoja, pa nisu u stanju da se odmah uključe u proizvodnju, dok, s druge strane, poslodavci nisu spremni da plate prekvafilikaciju, već bi radije uvezli nekoga iz Bangladeša za upola manju plaću – govori nam Gavran.

    Gotovo 100.000 nezaposlenih prvi put traži posao

    Od ukupnog broja nezaposlenih, njih 97.434 ili 38,02 posto prvi put traži zaposlenje.

    Pravo na zdravstveno osiguranje putem kantonalnih službi za zapošljavanje ostvarilo je 181.159 osoba. Pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje koristile su 534 osobe.

    avaz.ba

  • Ukoliko dođe do pada kamatnih stopa u BiH, evo na kojim kreditima će se najbolje osjetiti

    Ukoliko dođe do pada kamatnih stopa u BiH, evo na kojim kreditima će se najbolje osjetiti

    Ono što većinu građana BiH zanima koji imaju ili planiraju se kreditno zadužiti je to da li će u Bosni i Hercegovini doći do smanjenja kamatnih stopa. Ovo pitanje naročito ima smisla uzimajući u obzir činjencu da je Evropska centralna banka (ECB) u ovoj godini tri puta snizila ključne kamatne stope, a očekuje se da će to ponovo učiniti i narednog mjeseca. Kako su za Fenu kazali iz Centralne banke BiH (CBBiH), teško je precizno odrediti kada će i hoće li uopće doći do značajnijeg smanjenja kamatnih stopa u BiH te da bi njihovo snižavanje najviše trebali osjetiti oni koji imaju kredite s promjenljivom kamatnom stopom.

    Domaći izvori finansiranja

    Prema trenutnim uslovima na domaćem tržištu, ne očekuje se da će banke brzo reagirati smanjenjem aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Posljednji dostupni statistički podaci pokazuju da i aktivne i pasivne kamatne stope još uvijek bilježe blagi rast, usprkos seriji smanjenja ključnih kamatnih stopa ECB-a tokom druge polovine 2024. godine. Također je navedeno i kako se očekuje povećana potražnja za kreditima.

    Značajno povećanje ključnih kamatnih stopa Evropske centralne banke tokom 2023. godine, prenosi Fena, imalo je utjecaj na porast EURIBOR-a, koji je sastavni dio kamatne stope na kredite ugovorene uz promjenjivu kamatnu stopu. Međutim, u periodu izrazito restriktivne monetarne politike, banke u BiH nisu dosljedno usklađivale kamatne stope u postojećim ugovorima, te je porast kamatnih stopa u ovom periodu bio znatno manji u poređenju sa zemljama eurozone.

    Foto: Shutterstock

    “Generalno ni kod novoodobrenih kredita stope nisu značajnije porasle, što dokazuje i nivo kamatnih stopa koje su ugovarane i u 2024. godini. S obzirom na dominantno učešće domaćih izvora financiranja banaka (depozita rezidenata), nije postojao ni značajan pritisak na banke za povećanje kamatnih stopa u tom kontekstu, pojasnili su iz Centralne banke dodajući da treba imati na umu da je transmisijski mehanizam monetarne politike ECB-a putem kamatnog kanala u BiH vrlo spor i trom, posebno kada je riječ o periodima monetarnog popuštanja (kada bi se od banaka očekivalo smanjenje kamatnih stopa).

    Upitani ko bi mogao najviše osjetiti smanjenje kamatnih stopa, odgovaraju da će aktuelni ciklus snižavanja ključnih kamatnih stopa Evropske centralne banke prvo osjetiti banke kroz smanjenje troškova zaduživanja u inozemstvu, ali potencijalno i klijenti koji imaju kredite s promjenljivom kamatnom stopom.

    Centralna banka BiH (CBBiH), Foto: N1

    Prosječne kamatne stope kredita

    Od početka restriktivne monetarne politike ECB-a značajno je smanjeno ugovaranje kredita s promjenljivom kamatnom stopom, te je trenutno udio takvih kredita u ukupnim kreditima nešto iznad 30 posto, ističu iz Centralne banke BiH, dodavši da u konačnici, i ako dođe do smanjenja kamatnih stopa, ne može se očekivati značajniji pad, s obzirom na to da je tokom perioda izrazito restriktivne monetarne politike ECB-a zabilježen slabiji rast kamatnih stopa sa značajnom vremenskom odgodom u odnosu na monetarne odluke ECB-a.

    Prosječna kamatna stopa, prenosi dalje Fena, pozivajući se na odgovore iz CBBiH, po kojoj su se u prosjeku građani BiH zaduživali kod banaka za nenamjenske kredite stanovništvu u KM za devet mjeseci 2024. godine iznosila je 5,804 posto za kredite preko jedne i do pet godina a za kredite preko pet godina 5,907 posto. Kamatne stope za stambene kredite stanovništvu u istom periodu 2024. godine su bile za kredite preko pet do 10 godina 3,561 posto a za kredite preko 10 godina 3,933 posto.

     

    Forbes BiH

  • Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u oktobru veća za 0,7 posto

    Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u oktobru veća za 0,7 posto

    Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u oktobru 2024. godine u odnosu na mjesec ranije veća je za 0,7 posto, a u odnosu na oktobar 2023. manja je za 1,6 posto.

    Prema GIG agregatima, u oktobru 2024. u odnosu na mjesc ranije, Intermedijarni proizvodi veći su za 7,6 posto i Netrajni proizvodi za široku potrošnju za 1,9 posto. Energija je manja za 8,9 posto, Kapitalni proizvodi manji su za 7,4 posto, a Trajni proizvodi za široku potrošnju za 5,9 posto.

    Na godišnjem nivou, u oktobru 2024. u odnosu na isti mjesec 2023., Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 5,9 posto i Intermedijarni proizvodi za 2,1 posto. Trajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 25,2 posto, Energija za 8,6 posto i Kapitalni proizvodi za 6,6 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

    Mjesečna poređenja prema područjima KD BiH 2010. pokazuju da je desezonirana industrijska proizvodnja u oktobru 2024. u odnosu na mjesec ranije, u Prerađivačkoj industriji veća za 2,7 posto. U Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom manja je za 8,3 posto i u Vađenju ruda i kamena za 7,6 posto.

    Na godišnjem nivou, u oktobru 2024. u odnosu na isti mjesec lani, industrijska proizvodnja u Vađenju ruda i kamena manja je za 11 posto, u Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom manja je za 2,7 posto i Prerađivačkoj industriji za 0,8 posto.

  • Crni petak – Dan popusta ili manipulacije?

    Crni petak – Dan popusta ili manipulacije?

    U susret “Crnom petku” i prazničnim popustima, potrošačka groznica i u Bosni i Hercegovini. “Crni petak” u našoj zemlji prošle godine oborio je rekorde potrošnje, budući da su kupci potrošili više od 372 miliоna maraka, samo u tom danu. Uprkos izazovima ekonomske situacije, šoping centri u našoj zemlji očekuju pune ruke posla, a građani veće popuste. No, jesu li sniženja stvarna, te kako izbjeći zamke?

    Zadnji petak novembra rezervisan je za kupovinu po sniženim cijenama. Groznica “Crnog petka” kod dijela trgovaca proširila se na cijelu sedmicu, pa su sniženja u pojedinim radnjama već aktuelna.

    Da “Crni petak” u BiH nije ono što je u Americi, odakle potiče ovaj fenomen koji je pokorio većinu zemalja svijeta, jasno je čim uđete u radnje. Iako na reklamama nerijetko privlače kupce nudeći popuste i do 70 odsto, stvarna sniženja se kreću od 20-40 odsto.

    “Mi stalno govorimo potrošačima – ako planirate nešto da kupujete i očekujete ‘Crni petak’, pogledajte kolika je cijena bila tog proizvoda u maju, junu, prije nego dođe popust. Jer kod nas je prisutan taj tzv. tihi rast cijena i onda se podigne za onoliko koliko je sad manje, tako da trgovac sigurno neće biti na gubitku”, ističe Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono”.

    Prividna ili ne, sniženja na “Crni petak” pune tržne centre. Prošle godine u BiH građani su potrošili više od 370 miliona KM samo na taj dan.

    Takva situcija nije iznenađenje, jer živimo u vrijeme kada su i najmanji popusti dobro došli.

    “Na zapadu su marže mnogo veće nego kod nas i onda u momentu kada dođe do snižavanja, trgovci se odreknu marže s jedne strane, a sa druge odreknu se i dijela same vrijednosti da bi se oslobodili magacini, tako da to što se kod nas dešava je adekvatno našoj ekonomskoj situaciji”, navodi ekonomista Zoran Pavlović.

    A kod nas je tržište siromašno i onda su, kao i cijene, i popusti u skladu sa ekonomskom situacijom. Psihološki gledano, “Crni petak” nam pokazuje koliko smo podložni masovnim sugestijama.

    “Vrijeme u kojem se donosi puno neracionalnih, nerazumnih odluka, u kojem se kupuje puno toga što nam zapravo uopće ne treba, ali treba nam osjećaj zadovoljstva da smo i mi koji vrlo loše stojimo materijalno uspjeli nabaviti nešto jeftino, da smo čak nekoga ko ima mnogo više nadmudrili i eto, možda u tom dijelu zadovoljstva je opravdano, ali materijalno u svakom slučaju ne”, ističe psiholog Marko Romić.

     

    Potrošačko ludilo nastaviće se i nakon “Crnog petka” jer slijede praznici. Stoga, stručnjaci pozivaju na racionalnu kupovinu, jer potrošačka groznica osim zadovoljstva može ostaviti i osjećaj praznine nakon impulsivne kupovine, ali i minuse na računu.

  • Nikšić objavio da će firma Čengiz obnoviti prugu u Jablanici

    Nikšić objavio da će firma Čengiz obnoviti prugu u Jablanici

    Nermin Nikšić, premijer Federacije Bosne i Hercegovine objavio je da će turska firma Čengiz donirati radove i konstrukciju za rješenje sanacije pruge u Donjoj Jablanici na šta se dugo čekalo.

    Nikšić je naveo da zastoj u obnovi trase željezničke pruge nije odgovornost samo bivše uprave Željezica FBiH.

    “Tu smatram odgovornom i Vladu, pa naravno i sebe kao najodgovornijeg u Vladi. Posebno mi je krivo zbog činjenice da sam predugo vjerovao da će doći do realizacije dogovora kojeg smo imali odmah u prvoj sedmici nakon nesreće između javnih preduzeća Željeznice, Autocete i Ceste Federacije BiH. Nažalost zbog opstrukcija u realizaciji plana uslijed različitog tumačenja Zakona i straha od odgovornosti ono što je bilo najbrže i najefikasnije se nije realizralo. Prvi u lancu odgovornosti su čelni ljudi uprave Željeznica”, naveo je Nikšić.

    Zatim je rekao da je Vlada FBiH preuzela odgovornost na sebe te da su nakon njihove promjene krenuli u sanaciju pruge.

    “Opravdanja za daljnje čekanje nema i nećemo trpjeti nove opstrukcije od bilo koga. Posebno izražavam zahvalnost kompaniji Čengiz koja je odlučila da svima koji su se krili iza straha od odgovornosti očita lekciju i donira radove i konstrukciju za konačno rješenje sanacije”, dodao je.

    Na kraju je poručio da očekuje da se posao završi u što kraćem roku od dosadašnjeg perioda koliko se čekalo na početak radova.

    “Vlada FBiH im stoji na raspolaganju, angažovali smo i Agenciju za javne nabavke da prvi dio posla riješe što efikasnije i po svim propisima. U daljem poslu mogu računati na svaki vid pomoći koji im bude potreban, ali odgode više ne smije biti”, zaključio je Nikšić.

    Inače, turska firma Čengiz (Çengiz Insaat) je skoro poslala pismo namjere na ruke ministrice prometa i komunikacija FBiH Andrijane Katić te vršioca dužnosti v.d. predsjednika Uprave Željeznica Mirze Hadžibegića, a u kojem je navedeno da su spremni donirati potrebne usluge i radove na sanaciji i rekonstrukciji željezničke pruge na dionici Ostrožac – Grabovica, lokacija Komadinovo vrelo.

    Donacija uključuje raščišćavanje lokacije oštećene infrastrukture, izvođenje pripremnih radova, izrada potrebne projektne dokumentacije i izvođenje građevinskih radova na rekonstrukciji i sanaciji željezničke pruge (izrada šipova, armirano betonske konstrukcije, izrada nasipa iznad konstrukcije, izrada tucaničkog zastora).

    Još nije jasno da li je ova firma odabrana jer je poslala pismo namjere ili su bili potrebni još neki kriteriji. Nikšić to nije precizirao niti pojasnio.

    N1

  • Mirza Selimbegović novi zamjenik gradonačelnika Sarajeva

    Mirza Selimbegović novi zamjenik gradonačelnika Sarajeva

    Mirza Selimbegović izabran je na 46. sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva za zamjenika gradonačelnika Sarajeva.

    Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća izabran je novi zamjenik gradonačelnika, a Mirza Selimbegović (NiP) zamijenit će Samira Avdića. Vijećnici su podržali Selimbegovića sa 19 glasova “za”, jednim protiv i dva suzdržana.

    Izbor novog zamjenika gradonačelnika bio je uvršten u hitnu proceduru na dnevnom redu.

    Mirza Selimbegović, koji je prethodno bio kandidat Trojke za načelnika Općine Novi Grad, preuzeo je ovu funkciju nakon što je Samir Avdić, koji je obnašao ovu dužnost prethodne tri i pol godine, prešao na mandat u Općinskom vijeću Općine Novo  Sarajevo.

    Pitanje izbora novog gradonačelnika Sarajeva nije se našlo na dnevnom redu, jer nije dobilo dovoljnu podršku za raspravu. Dragan Stevanović, gradski vijećnik iz SDP-a, izjavio je da će ta stranka uskoro izabrati gradonačelnika, te je predložio da se rasprava o ovom pitanju održi u petak, kada će SDP imati svoj zvanični prijedlog.

    Mjesto gradonačelnika ostalo je upražnjeno nakon što je Benjamina Karić, bivša gradonačelnica, preuzela mandat načelnice Općine Novo Sarajevo.

     

    Podsjetimo, Mirza Selimbegović je bio kandidat za načelnika Općine Novi Grad ispred stranaka Trojke (SDP BiH, NiP, Naša stranka).

  • Orašje će biti prvi grad koji će zatražiti od Vlade FBiH da se dozvoli rad trgovina nedjeljom

    Orašje će biti prvi grad koji će zatražiti od Vlade FBiH da se dozvoli rad trgovina nedjeljom

    Neradna nedjelja već dvije sedmice je na snazi u bh. entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine. Kako je i navedeno u Zakonu u unutrašnjoj trgovini lokalne zajednice će moći tražiti od Vlade FBiH da se dozvoli rad nedjeljom. Jedna takva odluka se priprema i to iz Grada Orašje.

    Kako javlja tamošnji lokalni portal Orašje news pred novim sazivom Gradskog vijeća naći će se zahtjev koji će se uputiti ka Vladi FBiH da se dozvoli rad trgovinom nedjeljom.

    Inače, ukidanje rada trgovina nedjeljom izazvalo je mnogo kontroverzi, dok jedni su za ovu odluku, drugi protiv u konačnici su građani “okupirali” trgovine u drugom bh. entitetu RS.

     

  • Posljedice poplava smanjuju ekonomski rast i dižu cijene u BiH

    Posljedice poplava smanjuju ekonomski rast i dižu cijene u BiH

    “Dalja poskupljenja električne energije i prevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i robe široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane na više”, ističe se u saopštenju

    Godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u ovoj godini je procijenjen na 2,4 odsto i niži je za 0,2 odsto u odnosu na prethodnu projekciju, i to najviše zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u zadnjem kvartu usljed efekta poplava.

    U saopštenju Centralne banke BiH se navodi da se usljed poplava očekuje rast cijena transporta, koji će se odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda, prenose Nezavisne novine.

    “Očekujemo kako će efekti poplava biti izraženi na potencijalni BDP, te da će posljedice premašiti trenutne finansijske gubitke u direktno pogođenim područjima. Očekujemo umjeren ekonomski rast do kraja projekcijskog horizonta. Procjena kretanja realnog BDP-a za 2025. godinu iznosi 2,6%, a za 2026. godinu 2,8%. Iako se lična potrošnja značajno usporava usljed demografskih promjena, koje značajno smanjuju radno sposobno stanovništvo, a time i raspoloživi dohodak, i u srednjem roku je glavni pokretač ekonomskog rasta. Očekujemo kako će lična potrošnja biti dodatno pod uticajem usporavanja ekonomske aktivnosti usljed poplava”, piše u saopštenju Centralne banke BiH.

    Dodali su da u ovoj godini procjenjuju inflaciju od 1,8 odsto, što je za 0,8 procentnih poena niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz aprila ove godine.

    “Korekcija je napravljena dijelom zbog službeno objavljenih podataka do septembra 2024. godine, koji ukazuju na stagnaciju cijena u odjeljku režijskih troškova, uprkos povećanjima cijena električne energije, te godišnji pad cijena u odjeljku prevoza”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Naveli su da najveći doprinos rastu cijena u iduće dvije godine očekuju od administrativnih troškova, odnosno temeljne inflacije, prvenstveno cijena električne energije i prevoza.

    “Dalja poskupljenja električne energije i prevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i robe široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane na više”, ističe se u saopštenju.

    Podsjećamo, u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Jablanicu početkom oktobra oborinske vode su pokrenule ogromno klizište koje je u potpunosti uništilo nekoliko propusta te je pruga u dužini od 200 metara ostala da visi u vazduhu.

    Privreda u BiH zbog ovoga do sada je izgubila desetine miliona KM, jer ne mogu prevoziti svoju robu do luke Ploče, a na gubitku je i Javno preduzeće Željeznice FBiH, iz kojeg su ranije rekli da im je dnevni gubitak oko 280.000 KM.

    Ekonomista Slaviša Raković smatra da svakako vremenske nepogode, makar bile i na ograničenom području, utiču na efekte privređivanja.

    “U ovom slučaju zaista se izdvaja prekid saobraćaja s lukom Ploče, mada još niko nije izašao sa kvalitetnim podacima o negativnim efektima. Mislim da do poskupljenja saobraćaja neće doći, ali je teško cijeniti koliko je izbacivanje Ploča iz igre donijelo negativnih efekata”, naglasio je Raković.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za Nezavisne novine da se uticaj poplava prevashodno može posmatrati u svjetlu prekida lanaca snabdijevanja koje utiču na prekid proizvodnje u preduzećima u BiH.

    “Stoga dužina trajanja ovog prekida snabdijevanja ima direktan uticaj na bruto domaći proizvod. Što se kretanja cijena tiče, one će više biti determinisane kretanjima cijena hrane i energije na svjetskom tržištu i eventualnog rasta zarada koje ne bi bile propraćene poreskim rasterećenjem”, istakao je Mlinarević.

  • Oglasio se ministar Zukan Helez nakon incidenta u Banja Luci

    Oglasio se ministar Zukan Helez nakon incidenta u Banja Luci

    Nažalost, šokantne scene iz Banja Luke. Policija manjeg bosanskohercegovačkog entiteta maltretira žene koje su na izletu kroz Bosnu i Hercegovinu u povodu Dana državnosti naše zemlje. Razlog je taj, jer su se slikale sa zastavom Bosne i Hercegovine u centru Banja Luke.
    Više od 2 sata su žene zadržane, legtimisane, bez prava na riječ. Jednoj od putnica je pozlilo te je odvezena u hitnu.
    Ove scene na Dan državnosti naše zemlje su pokazatelj da fašizam nije potpuno iskorijenjen u našoj zemlji. I dalje ne mogu da prihvate da je Bosna i Hercegovina država te ima svoje simbole, ne mogu da prihvate drugačije od sebe.
    Zadržavanje žena je ozbiljan incident i grub nasrtaj na pravo slobode svakog pojedinca.
    Zatražit ću hitnu reakciju EUFOR-a zbog današnjih dešavanja.
    Građani naše zemlje moraju biti sigurni i jednaki u svakom pedlju naše zemlje.
    Simboli naše zemlje moraju biti svugdje poštovani.
    Bosna i Hercegovina je jedinstvena država, Manji bosanskohercegovački entitet RS je entitet u sastavu BiH. Samo u sastavu Bosne i Hercegovine može i postojati. U svakom drugu obliku će nestati.
  • Autobus sa ženama iz Bugojna pod pratnjom ispraćen iz Banjaluke, oglasila se policija o zastavi RBiH

    Autobus sa ženama iz Bugojna pod pratnjom ispraćen iz Banjaluke, oglasila se policija o zastavi RBiH

    Policijska uprava Banjaluka oglasila se nakon što je zadržan autobus sa ženama iz Bugojna koje su se ranije danas, zajedno sa ženama iz Donjeg Vakufa, fotografisale sa zastavom Republike Bosne i Hercegovine u parku Petar Kočić u Banjaluci. Intervenisale su dvije policijske patrole, a jedan od dva autobusa je zadržan.

    Iz PU Banjaluka su naveli kako su zaprimili prijavu oko 13:25 sati te da je razvijanje zastave izazvalo “uznemirenost građana”.

    “Na lice mjesta izašli su policijski službenici nadležne Policijske stanice koji su kod lica Dž. D. iz Jajca, pronašli i uz potvrdu oduzeli navednu zastavu. O navedenom je obaviješten dežurni sudija Osnovnog suda u Banjaluci – Odjeljenje za prekršaje, a licu Dž. D. je uručen prekršjani nalog zbog zbog počinjenog prekršaja iz člana 8. Zakona o javnom redu i miru”, naveli su iz PU Banjaluka za N1.

    Podsjetimo, riječe je o zastavi Republike Bosne i Hercegovine, države koja je međunarodno priznata.

    Autobus je potom pod policijskom pratnjom ispraćen s teritorije Banjaluka prema Jajcu.

    Fotografije i video pogledajte OVDJE.

    ╰┈➤ Program N1