Pošiljka od 20 tona humanitarne pomoći ukupne vrijednosti oko 91.000 maraka otpremljena je u srijedu ratom pogođenom stanovništvu u Ukrajini, a u organizaciji Humanitarno-karitativne udruge “Kruh sv. Ante” Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
U skladištenju, utovaru i otpremi tegljača raznom pomoći u vidu mesnih konzervi, gotove hrane, kafe, toplih napitaka za odrasle i djecu, higijenskih potrepština i pokrivača-deka učestvovali su i značajan doprinos dali svećenici franjevci i vjernici župa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini novčanim prilozima, te dobročinitelji, članovi i volonteri, saopćeno je iz Katoličke tiskovne agencije (KTA).
Navode kako je namjensko prikupljanje, sadržaj i slanje pošiljke plod intenzivnih dogovora s koordinatoricom nacionalnog Caritasa-SPES u Lavovu Mirom Milavec, kao i svakodnevnih izvještaja franjevaca Kapucina Kustodije u Kijevu, na čelu s fra Blažejom Šuška, kojima će dio iz ove pošiljke biti proslijeđen u Dnjepar i Kremenčuk kako bi uz pomoć volontera mogli podijeliti ratom ugroženom stanovništvu i vjernicima u ove predbožićne blagdane.
– Zahvaljujemo dobročiniteljima, prijateljima i članovima ‘Kruha sv. Ante’, a i vjernicima župa u Hrvatskoj i BiH koji su na poziv svojih pastira brzo i konkretno reagirali, pokazali time svoju velikodušnost, a i sjetili se ratnih i poratnih dana kada je i nama jednako tako prikupljana i dopremana svakovrsna pomoć – kazao je predsjednik “Kruha sv. Ante” u Hrvatskoj i koordinator akcije pomoći za Ukrajinu fra Stipo Karajica.
Agencija za vodno područje rijeke Save izdala je vanredno obavještenje u kojem se prognozira porast vodostaja na cijelom vodnom području rijeke Save u FBiH, posebno na slivu rijeke Une i Sane, slivu Vrbasa kao i na slivu Fojničke rijeke
Očekuje se dostizanje nivoa obavještavanja o mogućim poplavama na hidrološkim stanicama na vodnom području rijeke Save na području Federacije BiH.
Bujični vodotoci na kojima može doći do značajnijeg povećanja vodostaja u ovom periodu su na području slivova Korane i Gline u BiH, Vrbasa te Fojničke rijeke.
U naredna tri dana prognozira se vanredno hidrološko stanje, posebno na području slivova rijeke Une i Sane, Korane i Gline i sliva rijeke Vrbas i sliva Fojničke rijeke.
Obavještenje o prognozni vanrednog hidrološkog stanja odnosi se na područje općina u Unsko-Sanskom kantonu, te općina Jajce i Fojnica.
“Sugerišemo nadležnim institucijama da prate situaciju na terenu i postupaju u skladu s ovlaštenjima, a službama koje provode mjere i aktivnosti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara preporučujemo pojačan oprez”, navode iz agencije.
Nadležne službe civilne zaštite treba da upozore stanovništvo koje živi na područjima uz rijeke koje nemaju izgrađene zaštitne vodne objekte, da je opasno da prilaze obalama s obzirom na moguće povećanje dubina i brzina tečenja vode u rijekama, te da im pravovremeno daju obavještenje sa uputama i smjernicama, na osnovu čega bi stanovništvo bilo u mogućnosti (prije eventualne pojave poplava) sprovesti mjere samozaštite u cilju smanjena i preduprijeđenja eventualnih šteta od štetnog djelovanja poplava po njih i njihova materijalna dobra.
Izvjesno je da će šefovi vlada zemalja članica Evropske unije danas potvrditi prijedlog Vijeća općih poslova Evropske unije da se Bosni i Hercegovini odobri status kandidata. Nakon ovog koraka, pred domaćim vlastima brojne su zadaće i mnogi smatraju da kao država nećemo moći ispuniti sve uvjete. Jedno je sigurno – kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu rezultat je geopolitičkih okolnosti, a ne naših zasluga i ispunjenih obaveza.
Korak smo do kandidatskog statusa. Do tog koraka pratio nas je skepticizam Evropske unije, jer su članice smatrale da je ovaj potez nagrada bh. političarima za njihov nerad. Sada Evropa želi zatvoriti potencijalne džepove koji postoje na zapadnom Balkanu, prije svega zbog ruskog uticaja i rata u Ukrajini. Njihov instrument je proces proširenja.
“Postoji određeno nadanje da sada, kada je naredni korak otvaranje pristupnih pregovora o članstvu i kada su Sjeverna Makedonija i Albanija za taj korak uradile dubinske, emotivno teške i veoma značajne reforme, da će ugledani na taj primjer i u Bosni i Hercegovini biti pokrenuti procesi”, kaže analitičar Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina Adi Ćerimagić.
Šta moramo uraditi, poznato je kroz 14 prioriteta koje su nam uručili. Unija sada želi jasniju perspektivu Bosne i Hercegovine, što je do sada bio veliki argument političarima u našoj zemlji da se ne bave procesima i reformama. Uprkos neslaganju samih članica i reflektiranju nacionalne politike na nas, dali su do znanja da žele saradnju, da bi se krenulo sa procesima neophodnih reformi, kroz koje bi se opravdao status kandidata. I to kroz strateške izmjene i donošenje zakona, s jasnijim ciljem, a ne tek kozmetičkim promjenama.
“Ako pričamo realno, mislim da će još nekoliko godina proteći da politička elita zaista razumije šta je dobila. Ako pravimo paralele sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, možemo reći da je Bosni i Hercegovini, u kontekstu rata u Ukrajini, na neki način to poklon, pošto politička elita nije zaslužila taj status”, mišljenja je profesor Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani Faris Kočan.
“To je pravno naslijeđe Evropske unije koje će morati transformirati naš politički, pravni i ekonomski sistem, hiljade zakona će se trebati usvojiti, promijeniti, podzakonskih akata. Ne mislim da trenutno, i pored političke volje, imamo kapacitete, i administrativne i upravljačke, da iznesemo taj teret”, kaže profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elmir Sadiković.
Teret političarima je lakši jer su im primamljiva sredstva koja ostvaruju kroz različite fondove i podršku Evropske investicione banke. Za građane je, također, bitan finansijski aspekt, jer se otvaraju tri nove komponente pomoći IPA fondova. Osim ekonomskog, bitan je i sigurnosni aspekt, jer izostanak iz Evropske unije sa sobom nosi sigurnosne rizike. Ali, nisu to jedini benefiti.
“Naša privreda, Bosne i Hercegovine, bi trebalo da ima najviše prednosti i koristi. Imidž države se snažno mijenja u pozitivnom, mnogo više turista dolazi u države, mnogo veće investicije dolaze”, navodi predsjednik Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini Predrag Praštalo.
Sada je na testu iskrena otvorenost Evropske unije prema nama, ali i domaćih političara, koliko zaista žele napredak ka EU, ostavljajući svoje interese i profite po strani. Do tada, evropska porodica za Bosnu i Hercegovinu je daleki san.
Izvršna direktorica Udruženja Alterural Sarah Devisme je navela da je prve pobjednike takmičenja ,,Najljepša sela Bosne i Hercegovine” odabrao žiri sastavljen od stručnjaka iz oblasti arhitekture, kulturnog naslijeđa i ruralnog razvoja
Četrnaest nevjerovatnih malih mjesta iz cijele Bosne i Hercegovine proglašeno je “Najljepšim selima Bosne i Hercegovine” na ceremoniji koja je danas održana u prostorijama Vanjskotrgovinske komore BiH.
Direktorica Misije USAID-a u BiH Courtney Chubb proglasila je pobjednike takmičenja u organizaciji USAID-ovog partnera – Udruženja za razvoj ruralnog turizma u BiH (Alterural), a u prvoj grupi nagrađenih su: Blagaj (Grad Mostar), Mijakovići – Bobovac (Općina Vareš), Bratač (Opština Nevesinje), Guča Gora (Općina Travnik), Kraljeva Sutjeska (Općina Kakanj), Krupa na Vrbasu (Grad Banja Luka), Martin Brod (Grad Bihać), Ostrožac (grad Cazin), Pecka (Opština Mrkonjić Grad), Prokoško jezero (Općina Fojnica), Ravno (Općina Ravno), Stupe – Žabljak (Grad Livno), Umoljani (Općina Trnovo) i Vranci (Općina Kreševo).
– USAID sa ponosom podržava ovu inicijativu i dodjelu nagrade za najljepša sela u BiH, a 14 dobitnika ove nagrade, ne samo da će biti označeni kao vrijedne turističke destinacije koje treba posjetiti, nego će to predstavljati jedan podsticaj za brži ekonomski razvoj u lokalnim zajednicama ali i šire – navela je Chubb.
Ta sela u BiH, prema njenim riječima, sada se pridružuju jednom prestižnom klubu sela i mjesta u drugim zemljama širom svijeta za koja se pokazalo da su značajno profitirala u turističkom, ali i ekonomskom smislu.
Nagrada će, kako je dodala Chubb, doprinijeti otvaranju novih radna mjesta, novih prilika za ostvarivanje dohotka i napraviće se bolje veze koje će omogućiti čuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa BiH u lokalnoj zajednici i šire.
Izvršna direktorica Udruženja Alterural Sarah Devisme je navela da je prve pobjednike takmičenja ,,Najljepša sela Bosne i Hercegovine” odabrao žiri sastavljen od stručnjaka iz oblasti arhitekture, kulturnog naslijeđa i ruralnog razvoja.
Uz podršku Vlade SAD-a, a putem USAID-ovog projekta Podrška razvoju održivog turizma, udruženje Alterural će, kako je dodala, pobjednicima pružiti dugoročnu podršku kroz edukaciju, publicitet i umrežavanje kako bi tim selima pomogli da razvijaju turizam istovremeno čuvajući svoje prirodno i kulturno naslijeđe.
Podsjetila je da je inicijativu “Najljepša sela” pokrenulo 1981. godine francusko udruženje “Les Plus Beaux villages de France”, s ciljem populariziranja ruralnih naselja kroz čuvanje njihovog naslijeđa i poboljšavanje ekonomskog potencijala. Taj koncept su vremenom preuzele i druge zemlje širom svijeta, među kojima Italija, Japan, Libanon i Švicarska.
Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo je izjavila da je to ministarstvo izradilo skupa sa USAID-om Strategiju razvoja turizma FBiH 2022- 2027 u kojoj su prioriteti ruralni razvoj i razvoj seoskog turizma.
– Ovaj projekat je iznimno važan jer, pored svih turističkih bisera koje imamo poput Mostara, Sarajeva, Bihaća, Jajca, Neuma, Banje Luke, Trebinja i drugih, veoma je važno da se brendiraju i promovišu i bh. sela, a svako od tih sela ima svoj način života, drugačiju tradiciju i kulturu, tako da se mogu privući ne samo domaći, nego i strani turisti – istakla je Đapo.
Brendiranjem i promovisanjem ovih sela, kako je istakla, omogućit će se ekonomski razvoj te lokalne zajednice, ali i da stanovništvo ostane na tim područjima, kao i da se unaprijedi poljoprivreda.
Načelnik Općine Vareš Zdravko Marešević je rekao da bh. sela njeguju tradiciju i da su okružena prirodnim i kulturnim bogatstvom.
– Održati selo i omogućiti njegov ekonomski opstanak jedini je način da ljudi ostaju na tim područjima. Razvoj ruralnih sredina, gastro ponude i svih drugih potencijala u fokusu je naše lokalne zajednice i sadržano u našim programima rada i ulaganja – dodao je Marešević.
Pomoćnik ministra trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Tešić je rekao da je Vlada RS zajedno sa projektom USAID Turizam uradila Strategiju razvoja turizma RS 2021- 2027 u kojoj je razvoj ruralnog i seoskog turizma zauzeo bitno mjesto.
– Očekujemo da će ovaj projeket poboljšati našu aktivnost i promociju naših sela u svijetu – rekao je Tešić izražavajući zahvalnost USAID – u i organizaciji Alterural koji su uspješno realizovali ovaj projekt.
Goražde je tokom opsade u potpunosti bilo bez električne energije i neophodnih uvjeta za život. U troipogodišnjoj opsadi grada, Goraždani su stvarali nove načine kako bi olakšali sebi život. Danas sa tim inovacijama, pomažu drugima u potrebi.
U velikoj borbi za egzistenciju, poznato je da su građani ovog grada napravili arhitektonsko čudo – most ispod mosta koji je služio za siguran prelazak sa jedne strane rijeke na drugu.
Jedna od inovativnih ideja bile su mini centrale koje su Goraždani pravili kako bi obezbijedili sebi i drugima struju.
Aziz Lepenica, penzionisani profesor goraždanske stručne škole, koji je bio jedan od učesnika u pravljenju centrala, za N1 je pojasnio:
“Mi smo se snalazili mnogim stvarima da napravimo centralu. Nije bilo materijala mnogo, pravili smo u radionicama koje smo napravili, tražili smo materijal u otpadima, auta koja su razbijena skidali smo diferencijale, motore, od mašina i sklapali smo centrale“.
Ističe kako je struja iz centrala imala dobar učinak: uspjeli su koristiti mašine, bušilice i druge uređaje, ali bilo je izuzetno opasno to raditi.
“Mnogi su ljudi platili nekako skupu cijenu: Bilo ih je koji su svoje živote dali. Drina je velika, nadođe Drina, sajle se stežu za centralu, ona pukne, i ode onda i centrala i sve ode. Bilo je opasno ali smo izdržali sve. Sve”, rekao je Lepenica.
Rad na centralama se odvijao noću jer je, kako navodi, “danju je pucalo”, što je stvaralo težu situaciju za hrabre građane. Koristili su baterije, snalazili se u mraku i pokušavali namjestiti ranije oštećene centrale. I u svemu tome pronalazili su sreću.
“Što se tiče centrala i toga-mi smo radili ko jedan. Ovaj tim je radio kao jedan čovjek. Imali smo puno elana da dobijemo struju i da slušamo neke vijesti, muziku i tako. I to je bilo zabavno! Sve ono što je bio rat – zabavno je bilo raditi to“, pojašnjva bivši profesor.
Novi premijer vlade Bosansko-podrinjskog kantona, Edin Ćulov, i sam je učestvovao u izradi centrala tokom rata.
Sa N1 je podijelio svoja iskustva iz rata i objasnio kako će herojski čin građana Goražda iz rata pretvoriti u dobro djelo za svijet danas.
Kontaktiran od Europske Unije, premijer Ćulov je napravio prvi projekat u svom mandatu u kojem oštećenom narodu Ukrajine poslao skice, crteže, i videomaterijale kako bi i oni napravili centrale na svojim rijekama.
“Naši prijatelji, dobronamjerni ljudi, obično porijeklom iz Goražda, a rade u međunarodnim organizacijama su došli na ideju da prvi projekat bude pomoć BPK narodu Ukrajine“, izjavio je Ćulov i dodao kako je narod Ukrajine u sličnoj situaciji kakva je bila kod nas i da je potrebno na bilo koji način da imaju elektrifikaciju.
Ćulov je bio dio ratnih dešavanja u Goraždu i podsjetio nas je kako je bilo raditi na tim centralama: “Zamislite sada kada su najduže noći od 21. decembra, cijelu noć biti bez struje. Bez ikakve svjetlosti, ne možete ništa čitati, ne možete ništa gledati, nema rasvjete na ulici. To je nepojmljivo. Teško je opisati onome ko nije doživio. Baš na ovom mjestu na kojem se nalazimo bilo je stotine centrala.”
N1 BiH/Arhiv BPK
Nadalje se prisjetio: “Sjećam se kada je bila noć sa ‘93. na ‘94. Ljudi su se pripremali za novu godinu onoliko koliko su mogli i pravili su centrale. Pripremalo se da uživaju za novu godinu, da imaju svjetlo, male televizorčiće i da uživaju. Međutim, tada je bilo puno kiše, loše je vrijeme bilo i zaista, odjednom, Drina je nadošla i više od polovine centrala je uništeno ili je voda odnijela“.
Pored mosta ispod mosta i improvizovanih centrala, građani Goražda su napravili oklopni kombi “OPRES”, ručno rađen od strane pripadnika Teritorijalne odbrane Goražda koji se u najtežim ratnim okolnostima koristio za potrebe prevoza ranjenika, ljekara ili lijekova.
Danas u Omladinskoj ulici u Goraždu, u “muzeju na otvorenom”, postoji replika oklopnog vozila i centrale koje su izradili učenici i nastavnici Srednje Stručne Škole “Džemal Bijedić” za Dan grada Goražda. Oni su ti koji će praviti nacrte i replike centrala te slati u Ukrajinu.
“Ove godine, premijer nas je pozvao da izradimo projekat ove centrale koji će se preko EU poslati u Ukrajinu za snadbijevanje strujom. Imamo pet inžinjera mašinske struke i naši učenici mašinstva zajedno sa profesorima rade na svim ovim projektima. Profesori prave skice, a učenici ih implementiraju“, izjavio je Sedin Hadžimusić, direktor SSŠ “Džemal Bijedić”.
Goražde još nikada nije posustalo kada je bilo potrebno iskazati hrabrost. Plahovita rijeka postaje resurs, a decenijama poslije, kreativne ideje nesebično se šalju u svijet. Humani zadatak koji se prenosi na mlade generacije ostaje zapečačen u naravi grada na istoku Bosne i Hercegovine.
Za kraj, premijer Ćulov je dodao: “Ratna dešavanja, ta teška vremena nam daju dodatnu energiju da se što više borimo za dobrobit cjelokupnog naroda, kako ovog prostora i šire. Zaista, to je osnovna snaga i energija koja nam se ukazuje da nešto uradimo“.
Obuka kontakt osoba u institucijama Federacije Bosne i Hercegovine održana je danas u organizaciji Antikorupcijskog tima Vlade FBiH i Misije OSCE-a u BiH.
Predsjednik Antikorupcijskog tima Vlade FBiH Eldan Mujanović kazao je za Fenu da će danas uz pomoć eksperata kontakt osobe biti dodatno obučene u vezi strateškog planiranja i izrade planova integriteta, kao vrlo važnog internog alata unutar institucija u kojima se nastoje osnažiti mehanizmi za borbu protiv korupcije te o procesu izvještavanja i pripreme nove strategije FBiH za borbu protiv korupcije.
– Ovo je vrlo važan napor da se izgradi i ojača infrastruktura u skoro 100 institucija Vlade FBiH u kojima postoje dizajnirane kontakt tačke koje zajedno s rukovodstvom rade na sistemu prevencije korupcije i smanjenu rizika od korupcije – naglasio je.
Mujanović je istakao da su učesnici konferencije osobe unutar federalnih institucija koje su formalno nominirane kao osobe koje su zadužene za koordinaciju borbe protiv korupcije i saradnju s Antikoruptivnim timom Vlade FBiH.
Pored Mujanovića, predavači su eksterni konsultanti Nermin Kadribašić i Gojko Pavlović, koji su govorili o izgradnji kapaciteta kontakt osoba u institucijama na FBiH, strateškom planiranju, izgradnji kapaciteta kontakt osoba te o planovima integriteta i njihovoj implementaciji.
U bosanskoherecgovačkom entitetu Republika Srpska uskoro bi građani trebali skuplje plaćati registraciju vozila.
Naime, Društva za osiguranje u RS-u podnijet će zahjev nadležnom regulatoru da im odobri povećanje premije osiguranja od autoodgovornosti. Kako polisa za ovaj vid osiguranja čini oko pola troškova za registraciju vozila, jasno je da bi u tom slučaju i ona poskupjela, najavio je portal capital.ba.
Kakva je situacija u drugom entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, sprema li se “iznenađenje” za građane? Pokušali smo u Udruženju društava za osiguranje FBiH saznati šta se sprema, ali nam je generalni sekretar Ermin Čengić ponovio izjavu datu agenciji Fena.
– Udruženje društava za osiguranje FBiH prati ekonomska kretanja u BiH kao i na tržištu osiguranja i u više navrata u posljednjih nekoliko mjeseci smo isticali kako inflacija i povećanje cijena raznih vrsta roba i usluga, odnosno cijene rada predstavlja značajan pritisak na fondove za isplatu šteta društava za osiguranje.
Ova kretanja se ne mogu ignorisati u kontekstu razgovora o promjeni cijene obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Međutim, eventualnu odluku o promjeni tarife, odnosno cijene police obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti donosi regulatorna Agencija za nadzor osiguranja FBiH.
Mi kao strukovno udruženje smo trenutno u fazi analiza, nakon čega bismo mogli doći u poziciju da razgovaramo o argumentima za eventualnu promjenu cijene obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a u svrhu sprečavanja poremećaja na tržištu osiguranja – izjavio je Čengić.
Vještačko jezeru na lokalitetu rudarskog kopa Vihovići u Mostaru će se najvjerojatnije isušiti na proljeće, kada će se nastaviti potraga za masovnom grobnicom u kojoj je prema prvim informacijama 80 do 100 žrtava ubijenih u Mostaru tokom ratne 1993. godine.
Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić za Klix.ba objašnjava da su prvog dana početka aktivnosti na predistražnim radnjama pretrage jezera ronioci ustanovili da je vidljivost jezera jako loša, te da se na 17 metra dubine zbog velikog mulja ne vidi ništa, što je pokazalo da se tako neće moći ništa uraditi.
Kaže kako će se najvjerojatnije jezero isušiti zbog ekshumacije, ali da se za taj proces moraju čekati određene procedure i aktivnosti.
“Moramo sačekati da SIPA napravi projekt kako će se raditi istraživanje jezera i na koji način će se tome pristupiti, kao i povoljne vremenske uslove, tako ne možemo raditi ništa do proljeća”, kaže Fazlić.
Uz to naglašava da su se pokretanjem predistražnih radnji na pretrazi jezera odmah prvi dan javili brojni građani Mostara s informacijama koje su veoma važne za ovaj slučaj i koje se detaljno provjeravaju kako bi se u njih bilo potpuno sigurno, dok se paralelno radi plan za pretragu jezera.
“Moramo sve informacije detaljno provjeriti, jer isušivanje jezera je jako skup proces. Trebaju nam jake osnove da bi tužilaštvo izdalo naredbu za taj postupak i eventualnu ekshumacija, tako da se radi o kompleksnom postupku kojem se pristupa zaista detaljno”, pojasnila je Fazlić.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH na području Mostara se traga za 202 osobe, od čega su 154 građani Mostara, dok je do danas iz više masovnih i pojedinačnih grobnica na području toga grada ekshumirano 456 osoba.
U mrtvačnici gradskog groblja “Sutina” u Mostaru su smješteni posmrtni ostaci 143 nepoznate osobe, a još uvijek se traga za 570 osoba na području Hercegovine.
Iz Vlade Federacije BiH uplaćen je novac službama za zapošljavanje širom Federacije BiH, potvrđeno je za Faktor iz Federalne vlade.
Kako nam je rečeno, novac će na računima službi biti tokom dana kako bi one u narednim danima mogle uplatiti po 100 KM pomoći Vlade FBiH na račune nezaposlenih.
Službe imaju vremena do 20. decembra da uplate novac svim nezaposlenima, a njih je više od 187 hiljada.
Nezaposleni će dobiti jednokratnu pomoć prema Uredbi Vlade FBiH o pomoći stanovništvu usljed rasta inflacije.
Predstavnici penzionera u Federaciji još nisu dobili zvaničan odgovor iz Vlade Federacije BiH na zahtjev o vanrednom povećanju svih penzija od 4,35 posto do kraja godine.
Prema riječima Mustafe Trakića, predsjednika Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, za 21. decembar je zakazana sjednica Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH u Sarajevu.
– I ja sam pozvan na sjednicu, a na kojoj će biti riječi i o masovnim protestima. Njih su najavili čelnici Saveza ukoliko Vlada FBiH ne udovolji našim zahtjevima o vanrednom povećanju.
Nezainteresiranost resornog ministra Veska Drljače za penzionere ne treba nikoga da čudi jer nema ga nigdje prema rezultatima izbora, a riječ je i o odlazećem ministru. Novca za vanredno povećanje ima, to znamo. I tražimo povećanje svih penzija.
S obzirom na to da je odnos najniže i najviše penzije jedan naprema pet, sada će se i najviše koje su 2.174 KM morati povećati – govori nam Trakić i dodaje:
– Ponovit ću da u Federaciji samo 10 posto penzinera može da živi od svojih penzija, a to su korisnici koji imaju 1.000 KM penzije i više od toga. Ostali preživljavaju, a oni čije su penzije do 500 KM umiru od muke.
Zatražili smo komentar u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.
“Sve penzije uskladiti za 4,35 posto”
– Vlada FBiH je adresa za donošenje odluke o vanrednom povećanju penzija, kao što je učinjeno u slučaju posljednjeg povećanja najnižih penzija. Mi smo im ranije poslali prijedlog da se sve penzije usklade za 4,35 posto, ali oni su se tada odlučili za povećanje samo najnižih – rečeno nam je u Zavodu PIO FBiH.
U Federalnom ministarstvu finansija su nam kazali da, kada je riječ o povećanju penzija u FBiH, adresa je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Resorni ministar Vesko Drljača, a koji je i dopremijer u Vladi FBiH, nije odgovorio na naše pitanje da li će biti uvaženi zahtjevi penzionera i za 4,35 posto biti povećane penzije do kraja godine.
