Category: BiH

Marka je izvorno srednjovjekovna mjera za težinu koja se koristila u njemačkim zemljama za vaganje plemenitih metala. Kelnska marka je iznosila oko 234 grama, a upravo je u Kelnu nastala i prva valuta sa ovim nazivom. Mnoge njemačke države su imale svoju varijantu marke, a 1873. godine i ujedinjenja Njemačke “Zlatna marka” postaje službena valuta na teritoriju cijele zemlje.

Pored Njemačke, marka je bila službena valuta u Novoj Gvineji, Poljskoj, Estoniji a najduže se zadržala u Finskoj, sve do 2002. godine.

No marka koja je najznačajnija za priču o nastajanju sadašnje bh. valute je njemačka marka odnosno “Deutsche Mark”, predstavljena 1948. godine kao zamjena za carsku marku korištenu u nacističkoj Njemačkoj. Tokom svog postojanja bila je jedna od najstabilnijih valuta na svijetu, a u mnogim zemljama, pa tako i bivšoj Jugoslaviji, postala je alternativa za lokalnu valutu.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća, jugoslovenski monetarni sistem je prolazio kroz brojne krize, inflacija je bila ogromna, te su se mnogi odlučivali da štede i trguju upravo njemačkom markom.

Trgovina sa istaknutim cijenama u Njemačkim markama, 1996. godina (Foto: EPA-EFE)Nakon početka sukoba u Jugoslaviji i agresije na Bosnu i Hercegovinu, sve bivše republike su kreirale vlastite valute. U našoj zemlji je to bio bosanskohercegovački dinar, no apsolutni primat je imala Njemačka marka. Trend je nastavljen i nakon rata, a Dejtonski mirovni sporazum je predvidio osnivanje Centralne banke kao i jedinstvene valute na teritoriju cijele BiH.

Sporazumom je također bilo predviđeno da prvi guverner Centralne banke bude stranac, a tu ulogu je dobio iskusni novozelandski bankar Peter Nicholl. Tu funkciju je obnašao od 1997. pa sve do 2004. godine.

Prvi koji je došao na ideju o uvođenju nove valute koja će direktno zavisiti od njemačke marke je bio američki ekonomista Steve Hanke. Nakon što vodeće političke partije nisu uspjele da pronađu kompromis, tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp je nametnuo odluku o uvođenju nove valute.

Prvi guverner Centralne banke BiH Peter Nicholl (Foto: EPA-EFE)Zbog povjerenja građana u njemačku marku, velikog opticaja te valute u zemlji, ali i monetarne sigurnosti, odabrana je Konvertibilna marka. Naziv “konvertibilna” je značio da za svaku izdanu novčanicu ili kovanicu postoji pokriće u njemačkim markama. Takav se sistem naziva “valutni odbor”, a pored BiH u Evropi ga još ima i Bugarska, čiji je Lev također bio direktno vezan za njemačku marku, a sada Euro.

Dana 21. januara 1998. godine predstavljen je dizajn nove bh. valute, a u junu iste godine prve novčanice su puštene u opticaj. Dio kompromisa je bio i da sve novčanice postoje u dvije varijante, jedna za FBiH na latinici, i druga za RS na ćirilici. Izuzetak je bila novčanica od 1 KM koja je zbog greške(pisalo je Ivo Andriđ) povučena iz opticaja odmah nakon predstavljanja.

Uvedene su novčanice u apoenima od 50 feninga, 1 KM, 5 KM, 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM. Novčanice od 200 KM dodane su 2002. godine, dok su novčanice od 50 feninga i 1 KM i 5 KM kasnije povučene iz opticaja.

I nakon skoro 25 godina, konvertibilna marka je glavni faktor monetarne stablinosti u Bosni i Hercegovini, te iako postoji doza skepticizma kod nekih ekonomista prema sistemu “valutnog odbora” izvjesno je da će konvertibilna marka u ovakvom obliku ostati sve do ulaska BiH u Eurozonu i u konačnici uvođenja Eura.

izvor: klix.ba

Prije šest godina, tačnije 2016. godine, na nivou cijele BiH izmijenjen je i dopunjen Zakon o radu koji je, u cilju ravnopravnosti spolova, pravo na porodiljsko odsustvo dodijelio i očevima. Podaci koji su prikupljani do sada pokazuju da tek mali broj očeva koristi ovo pravo.

Odredbama Zakona o institucijama BiH, Zakona o radu FBiH, Zakona o radu RS i Zakona o radu Brčko distrikta, regulisano je pravo na porodiljsko odsustvo.

Iako se ono oduvijek vezivalo isključivo za majke, od 2016. godine, pravo na porodiljsko odsustvo imaju i očevi. Međutim, da li očevi u BiH nisu dovoljno upoznati sa procedurom i pravom na korišćenje porodiljskog odsustva ili to pak zavisi od poslodavca do poslodavca, istraživanje koje je sproveo Sarajevski otvoreni centar (SOC) pokazuje da je pravo na ostvarivanje naknade umjesto plate za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva koristilo tek 0,36 posto očeva.

Mali postotak očeva u FBiH je koristilo pravo na porodiljsko odsustvo

Roditeljsko odsustvo je na nivou entiteta Federacija Bosne i Hercegovine regulisano Zakonom o radu, Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom te Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U Federaciji BiH odlučivanje o porodiljskim naknadama najčešće spada u nadležnost centara za socijalni rad, a u nekim lokalnim zajednicama o porodiljskim naknadama odlučuju općine.

Na osnovu podataka do kojih je istraživanjem stigao SOC, zahtjev za ostvarivanje naknade umjesto plate za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva ostvarilo je ukupno 28.838 osoba, od čega 105 očeva, odnosno tek 0,36 posto.

Porodiljsko odsustvo za očeve nije toliko popularno ni u Republici Srpskoj

Zakonom o radu RS-a propisano je da roditelji mogu iskoristiti pravo na porodiljsko odsustvo koje je započela majka nakon isteka 60 dana od rođenja djeteta, umjesto majke nastavi da koristi zaposleni otac djeteta.

U periodu od mjeseca januara zaključno sa mjesecom novembrom tekuće godine, JU Javni fond za dječiju zaštitu Bijeljina, kao nadležni organ, nakon sprovedenog postupka po zahtjevu poslodavaca za priznanje prava na refundaciju naknade plate za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva očeva, donio je 35 rješenja – što je 0,88 posto od ukupno izdatih rješenja po osnovu ovog prava.

Prema podacima kojima JU Javni fond iz Bijeljine raspolaže, a koje je dostavio portalu Klix.ba, broj očeva koji koriste pravo na porodiljsko odsustvo iz godine u godinu varira.

“JU Javni fond ima uvid u podatke koji nastaju po podnesenom zahtjevu poslodavca i sprovedenom upravnom postupku kod ostvarivanja prava na refundaciju naknade plate za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva, što znači da raspolažu samo podacima o očevima, korisnicima porodiljskog odsustva, čiji su poslodavci podnosioci zahtjeva za refundaciju”, navode iz ove entitetske institucije, napominjujući pritom da je pravo na porodiljsko odsustvo pravo iz radno-pravnog odnosa, postoji mogućnost da je broj veći, ali da njihovi poslodavci nisu korisnici prava na refundaciju.

Većina očeva u BiH nije upoznata sa zakonskim mogućnostima korišćenja prava

SOC je početkom ove godine sproveo istraživanje na uzorku od 500 očeva iz BiH koji su dobili dijete od 2016. godine s ciljem prikupljanja informacija o razlozima korišćenja, odnosno nekorišćenja porodiljskog odsustva.

Na pitanje da li su upoznati sa zakonskim mogućnostima korištenja prava na porodiljsko odsustvo za roditelje, 41 posto očeva je reklo da jeste, dok je više od polovine – 57,8 posto – odgovorilo da nisu upoznati.

Veliki procenat, čak 70 posto ispitanika, kazalo je da ih poslodavac nije upoznao sa pravima u pogledu porodiljskog odsustva, a da bi iskoristili to da su bili upozoreni na zakonske odredbe.

Sigurno je da postoji prostor za unapređenje zakona kojim se u BiH uređuje ova oblast, kao i javna politika koja će povećati učešće muškaraca u porodičnom životu. Tako, potrebno je i ovo pravo koje se odnosi na korišćenje porodiljskog odsustva, učiniti prvenstveno dostupnijim i popularnijim iz razloga što su, prema podacima istraživanja, o ovoj mogućnosti najmanje upoznati očevi sa završenim osnovnim i srednjim obrazovanjem.

Izvor: Fena (H.S.)

Osnovni sud u Srebrenici donio je presudu kojom je u cjelosti usvojen tužbeni zahtjev po tužbi djece i roditelja iz Konjević Polja zbog diskriminacije u obrazovanom procesu. Sud je utvrdio da diskriminacija postoji i naložio Osnovnoj školi “Petar Kočić” njeno otklanjanje, odnosno da se učenicima bošnjačke nacionalnosti omogući izučavanje maternjeg, bosanskog jezika.

U obavještenju Osnovnog suda se navodi da se radi o prvostepenoj presudi na koju se može izjaviti žalba Okružnom sudu u Bijeljini.

Predstavnik roditelja djece iz Konjević Polje Muhizin Omerović pozdravio je ovu odluku suda kojom su uvaženi njihovi zahtjevi.

“Javnosti želimo da ukažemo da je ovo proces koji traje predugo to jeste deset godina, i to je besmisleno. Nerazumo je da se toliko odugovlači, jer postoje tri odluke Ustavnog suda koje dokazuju da smo mi i naša djeca diskriminisani u obrazovanom sistemu Republike Srpske. Odluke nikad nisu implementirane. Ovo je krivično djelo jer neko opstruiše to toliko dugo”, izjavio je Omerović za Fenu.

Najavio da će ponovo pozvati predstavnike Ureda visokog predstavnika (OHR) da se uključe u ovaj slučaj i pomognu djeci i roditeljima da se problem konačno riješi.

“Ovo je sramota našeg sudskog sistema. Također, pozvat ćemo roditelje iz Republike Srpske čija su djeca diskrimisana da nam se priduže u borbi za prava djece za bolje i normalnije obrazovanje”, ističe Omerović.

Porezna uprava Federacije BiH poziva porezne obveznike da izvrše plaćanje dospjelih poreznih obaveza i da Poreznoj upravi Federacije BiH dostave sve propisane porezne prijave, te Novu 2023. godinu započnu bez poreznih obaveza. 

Blagovremenim podnošenjem poreznih prijava i plaćanjem poreza poslujete u skladu sa zakonom i izbjegavate rizike izricanja sankcija.

Poreznoj upravi nije cilj sankcionisanje i kažnjavanje poreznih obveznika, već da svaki porezni obveznik ispunjava zakonom propisane obaveze.

Stoga pozivamo porezne obveznike da svoje obaveze izvršavaju blagovremeno, odnosno da posluju u skladu s poreznim i drugim važećim propisima, da prijave i plate porezne obaveze, da prijave svakog radnika i da za svaku izvršenu uslugu izdaju račun, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja.

Porezna uprava Federacije BiH nastoji biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima.

Obavještavamo porezne obveznike koji imaju porezni dug koji je nastao do 31.12.2018. godine, da uplatom ovog duga mogu ostvariti pravo na otpis zateznih kamata. Zahtjev za otpis zateznih kamata (Obrazac ZAOK), porezni obveznici mogu preuzeti na web stranici Porezne uprave Federacije BiH www.pufbih.ba, u dijelu obrasci – Zakon o visini stope zatezne kamate na javne prihode, ili na linku http://www.pufbih.ba/v1/public/upload/obrasci/baf1d-obrazac-zaok.pdf, a isti se podnosi neposredno ili putem pošte nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave Federacije BiH kod koje se podnosilac zahtjeva vodi kao porezni obveznik.

Porezna uprava Federacije BiH se zahvaljuje poreznim obveznicima koji su u 2022. godini uredno izvršavali svoje zakonom propisane obaveze i poziva sve porezne obveznike da blagovremeno i pravilno izvršavaju svoje porezne obaveze, jer je to najsigurniji i najracionalniji način poslovanja.

Svim poreznim obveznicima Porezna uprava Federacije BiH želi sretnu i uspješnu Novu 2023. godinu.  

Domaći trgovački lanac Bingo ulazi u završnu fazu radova na izgradnji i opremanju modernog logističko-distributivnog centra u Sarajevu, koji će koštati više od 40 miliona KM. Ukupna površina novog objekta od preko 27.000 m2, jednaka je veličini četiri fudbalska stadiona, što ga čini jednim od najvećih distributivnih centara u regiji. U njegovoj  izgradnji angažovano je preko 30 domaćih izvođača radova.

Skladišnu mehanizaciju, transportna vozila i ostalu prateću logističku strukturu će koristiti ukupno 296 uposlenika, koliko će ih biti do kraja 2025. godine, kada je planirana puna iskorištenost projektovanih kapaciteta.

Centar će postaviti nove standarde u brzini distribucije, što će za krajnje kupce značiti dovoljne količine i garantovanu svježinu voća i povrća. Predviđena je i izgradnja i namjenskih komora sa kontroliranom temperaturom za potrebe skladištenja svježeg voća i povrća, kao i duboko zamrznutih proizvoda.

Prostorni kapacitet optimalno je iskorišten, i u skladu sa standardima distributivnih skladišta trgovačkih lanaca u Evropi i regiji.

Logističkim procesima će se upravljati s interno razvijenim softwerima, namjenski projektovanim za specifičnosti skladišnih i transportnih procesa unutar Bingo lanca opskrbe, a u skladu sa svim standardima unutar ove poslovne oblasti djelovanja.

Otvorenje centra planirano je početkom 2023. godine. Ovim projektom, Bingo će osigurati kontinuitet brze opskrbe svojih skoro 230 maloprodajnih objekata u cijeloj Bosni i Hercegovini.