Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Katolici širom svijeta slave Božić

    Katolici širom svijeta slave Božić

    Vjernici katoličke vjeroispovijesti širom svijeta obilježavaju najveći katolički blagdan Božić, rođenje Isusa Krista.

    Katolici su na misama ponoćkama dočekali Božić. Centralni čin proslave Božića je misa ponoćka, a ovaj se blagdan uglavnom slavi u krugu porodice i najbližih.

    Rođenje Isusa Krista kršćanski svijet slavi od davnina, a dan Isusovog rođenja smatrali su i početkom nove godine.

    Sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti pa iz njega struje odlike: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost.

    Vrhbosanski nadbiskup metropolit i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH monsinjor Tomo Vukšić kod upućivanja božićne poruke kazao je kako je u našoj domovini Bosni i Hercegovini mnogo ljudi u potrebi i da im treba pomoći.

    – Mnogi gladni, žedni, goli, bolesni, nezaposleni, beskućnici, migranti, prognanici i danas traže svratište, rješenje za svoje muke. Kada god sa svojim potrebama kucaju na naša vrata pa ih primimo i pomognemo koliko možemo, primili smo također i Isusa i njemu pomogli. To je Isusov nauk.

    Ako ljude u potrebi, ne daj Bože odbijemo, poslali smo poruku Isusu da za njega opet nema mjesta u našem svratištu. Ako želimo Isusov nauk primijeniti na konkretno stanje, a moramo to raditi, prilika su za to brojni ljudi oko nas koji traže svratište – poručio je Vukšić i dodao:

    – Dovoljno je podsjetiti na podatak da u Bosni i Hercegovini radi oko 60 javnih kuhinja u kojima se hrani oko 17.000 ljudi! Istovremeno, godišnje bude unušteno 140 hiljada tona hrane od koje bi se moglo napraviti 280 miliona obroka.

    Redakcija Faktora svim katolicima želi čestit Božić uz želju da ga provedete u zdravlju i sreći sa svojim najbližima.

    Faktor

  • Svake godine manji broj rođenih od broja umrlih, prema projekcijama 2070. u FBiH će biti 1,6 miliona ljudi

    Svake godine manji broj rođenih od broja umrlih, prema projekcijama 2070. u FBiH će biti 1,6 miliona ljudi

    Loša demografska slika Bosnu i Hercegovinu prati već dugi niz godina. O tom društvenom problemu vlasti malo govore, a još manje rade na iznalaženju rješenja i zaustavljanju loših demografskih predviđanja za narednih 50 godina.

    U Bosni i Hercegovini tokom prvih devet mjeseci 2022. godine registrovano je 18.492 rođene djece što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje pad broja rođenih za 1,29 posto.

    Kada se poredi demografska statistika u BiH iz godine u godinu, podaci i nisu toliko zastrašujući koliko su ako se posmatra duži period npr. posljednih dvadeset godina. U ovom periodu intenzivan proces depopulacije stanovništva putem iseljavanja je negativno utjecao i na natalitet tako da je BiH u poređenju sa zemljama regiona u daleko najtežoj situaciji.

    Agencija za statistiku BiH

    Čak i kada ovaj društveni problem lokalizujemo pa ga posmatramo npr. u Kantonu Sarajevo kroz statistiku, itekako su vidljive negativne promjene, pa tako iako se vlast u KS hvalila da su njihove odluke o isplati porodiljskih naknada povećale broj trudnica, statistika pokazuje drugačije podatke.

    Podaci Agencije za statistiku FBiH

    Prema podacima Agencije za statistiku FBiH, u KS svake godine bilježi se manji broj rođenih pa je tako ove godine do desetog mjeseca zabilježeno rođenje 3.215 beba, što predstavlja najmanji broj u proteklih šest godina. Lošoj demografskoj slici u ovom kantonu doprinosi i činjenica da je pored malog broja rođenih znatno veći broj umrlih. Do posljednjeg presjeka podataka koje je obradila federalna Agencija broj umrlih je veći za 629 u odnosu na broj rođenih.

    Ono što je dodatni problem jesu predviđanja da će se loš demografski trend u BiH nastaviti i u budućnosti, što potvrđuje publikacija Federalnog zavoda za statistiku objavljena 2020. godine, a koja projekcijom stanovništva predviđa da će broj stanovnika 2070. godine biti smanjen na čak 1.622.537 stanovnika.

    Federalni zavod za statistiku, “Projekcije stanovništva FBiH 2020-2070”

    Dodatna poražavajuća činjenica objavljena u ovoj publikaciji prikazuje i to da će većinu stanovništva činiti starija populacija tako da udio stanovništva 65+ godina bi mogao da poraste na 43,6 posto. Također, predviđeno je smanjenje radne snage sa 1,5 miliona u Federaciji na oko 700.000 radno sposobnog stanovništva.

    – Sumirajući primarne zaključke ove sveobuhvatne analitičke studije moglo bi se zaključiti da bi sljedećih pet desetljeća u Federaciji Bosne i Hercegovine trebalo biti obilježeno značajnim promjenama neviđenih razmjera – zaključeno je u ovoj publikaciji.

    Međutim, uprkos ovim katastrofalnim projekcijama Federalnog zavoda za statistiku, vlast još nije napravila konkretan korak kako bi pokušala, za početak, ublažiti demografsku propast prema kojoj iz godine u godinu ide Bosna i Hercegovina.

    Faktor

  • Otišlo pola miliona ljudi iz BiH: Radnu snagu moramo uvoziti

    Otišlo pola miliona ljudi iz BiH: Radnu snagu moramo uvoziti

    Među događajima koji su kontinuitet proteklih desetak godina sigurno je iseljavanje iz BiH. Kad god mislimo da više nema ko otići, statistika nas neumoljivo vrati u stvarnost, piše Večernji.ba.

    U proteklih deset godina iz ove zemlje otišlo je oko pola miliona ljudi. Iako se očekivalo da će se odlasci smanjiti zbog pandemije, pa zatim i rata u Ukrajini, koji je Njemačku itekako destabilizirao, kao i cijelu Evropu, to se nije dogodilo. BiH napuštaju svi koji mogu. Koliko je riječ o trendu, a koliko o stvarnoj potrebi.

    Život vani

    Prema riječima analitičara, ima i jednoga i drugoga. Mnogi se žele okušati u “obećanoj zemlji”, a privlačne su i Irska, Švicarska, Amerika… Stranci traže stručnu radnu snagu i najradije bi “usisali” sve, od medicinskih radnika, njegovatelja do građevinskih radnika svih vrsta.

    Kada pričamo s onima koji su ovu zemlju zamijenili Zapadom, čujemo razne priče, ali jedno je nedvojbeno – nigdje se ne živi kao ovdje. Pritom se misli na ispijanje kava, druženja nakon posla, sportsku rekreaciju i slično. Vani je toga mnogo manje, posebno ako ste se našli u sredini u kojoj nema mnogo žitelja s Balkana. Iako oni koji su odlučili otići i zaraditi nešto tvrde da im to i odgovara.

    Uz osnovni posao, pronađu i dodatni te tako uspiju osigurati da im ostane nešto novca sa strane, pa da se pošalje rodbini i prijateljima u domovinu. Naravno, nije više lako ni slati iznose kolike su prije slali iz dijaspore jer je cijena iznajmljivanja stana u Njemačkoj u samo godini dana porasla od 5 do 10 posto. Naravno, inflacija je dovela do rasta cijena prehrambenih proizvoda, tako da je i ta stavka skuplja nego ranije. A tek režije. Sagovornici ističu kako je manji problem poskupljenje od straha da bi mogli potpuno ostati bez grijanja, a to je onda katastrofa svjetskih razmjera.

    Međutim, Njemačka je tvrd orah, bori se protiv svih vrsta krize i neumorno “usisava” radnike, među ostalima, i iz BiH. Čovjek koji kritički progovara o tome je historičar i politolog dr. sc. Tado Jurić.

    – Mladi čovjek se neće vratiti nakon što provede nekoliko godina u Njemačkoj, nauči jezik, djeca mu krenu u školu- njegove su riječi. Također, on progovara i o jednom drugom fenomenu, a to je doseljavanje stranaca na ove prostore.

    Velike migracije

    – Međunarodne migracije ne događaju se slučajno i nisu interesno neutralne, nego se proizvode i nisu slučajan društveni fenomen. Velika pokretanja stanovništva prema Evropi i dalje su realna opasnost i to će tako ostati cijelo dvadeset i prvo stoljeće. Naime, danas se demografskom politikom osvajaju prostori. Izbjegavaju se ratovi, ali se stanovništvom kontroliraju pojedini prostori. Kroz migracije se osvaja prostor novim načinima, a zamjene teritorija i stanovništva nisu nepoznate u ljudskoj historiji. Štaviše, UN ih smatra jednim od triju prihvatljivih načina za rješavanje sukoba, ali i kao rješenje za pitanje depopulacije (UN, 2000.) – istakao je.

    Tokom ove godine protezala se i priča o dolasku radnika iz Nepala u Konjic. Zbog nedostatka kadra jedan privatnik ih je uvezao 12, a u BiH su i 22 radnika iz Bangladeša. Naravno, tržište je otvoreno, radnici koji znaju raditi uvijek su dobrodošli, međutim, teško je vjerovati da u BiH nema mladih koji bi naučili raditi i okušali se u građevinskom ili nekom drugom poslu.

    Ali, onda dolazimo do druge strane medalje, a to je cijena radne snage. Logično je da neće neko iz Njemačke, Švicarske ili Irske, gdje se mi iseljavamo, doći u BiH, nego će doći radnici iz siromašnih zemalja koji su jeftina radna snaga. Problem poslodavaca i dalje je taj što ih dobar dio, čast iznimkama, želi “besplatno” prisiliti ljude da rade, a to se tokom godina pokazalo lošim jer se upravo zbog takvog razmišljanja i iseljava.

    S druge pak strane, nije lako ni poslodavcima s obzirom na namete koje moraju plaćati državi. Sve je to sistem spojenih posuda koji jednom mora profunkcionirati da se iseljavanje zaustavi i da, umjesto o odlascima iz BiH, čitamo i pišemo o dolascima onih koji su u proteklom desetljeću zamijenili ove prostore stranima.

  • Badnja noć – mise ponoćke širom BiH

    Badnja noć – mise ponoćke širom BiH

    Badnjak je dan neposredne pripreme za Božić. U kršćanskom kalendaru Badnjak je dan koji prethodi blagdanu Božića, rođenja Isusa Krista. Večeras će se u crkvama širom BiH održati mise polnoćke kojom se obilježava početak najvećeg katoličkog praznika – Božića.
    Kulminacija je to intenzivne pripreme za Isusov dolazak na zemlju u dječjem obliku koje je počelo još prije četiri sedmice, na prvu nedjelju došašća ili adventa.

    Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači.

    Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obaveznim.

    Tradicija

    Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.

    Kulminacija priprema za blagdan Božića bit će mise polnoćke koje se služe u svim crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Isusa.

    Badnji dan ili Badnjak, a posebno badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima.

    Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje.

    Zbog samog običaja bdijenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.

    Običaji

    Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.

    Upravo s bdjenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, jedna ili tri, redovno povezane trobojnicom.

    Bdijenje počinje uvečer kad se porodica okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim krajevima gdje žive katolici, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić “Hvaljen Isus! Dobro vam došla badnja večer!”

    Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno!”

    Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu, negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s posebno biranim jelima.

    Badnjak u gradu sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno spremljenu večeru.

    Učešće na polnoćki toliko je uobičajeno kod svih Hrvata katolika da pokazuje opću svijest o nepobitnosti slavljenja Božića.

  • Potpisano sedam kolektivnih ugovora, najniža plaća od 630 do 775 KM

    Potpisano sedam kolektivnih ugovora, najniža plaća od 630 do 775 KM

    Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine potpisalo je sedam kolektivnih ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika sa sindikatima iz realnog sektora. Potpisani su kolektivni ugovorio  o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost prerade metala, drvne i papirne industrije, građevinarstva i građevinske industrije, tekstilne, kožarsko-prerađivačke, gumarske i industrije obuće, trgovine te cestovnog prometa u FBiH, a očekuje se i potpisivanje kolektivnog ugovora iz oblasti hemije i nemetala.
    „U protekla tri mjeseca pregovarački timovi UPFBiH i sindikata iz realnog sektora ispregovarali su i potpisali sedam kolektivnih ugovora. Kompletan region nema ispregovaranih sedam kolektivnih ugovora za proizvodne djelatnosti. Potpisanim kolektivnim ugovorima usaglašeno je da se najniža plaća za djelatnosti za koje su potpisani ugovori kreće od 630 do 775  KM. Osim satnica, kolektivnim ugovorima su, također, definirane različite naknade i dodaci na plaću za prekovremeni rad, noćni rad, rad na dan sedmičnog odmora, rad u dane praznika itd. Prema potpisanim kolektivnim ugovorima uz osnovnu plaću i različite vrste naknada, čak i radnici sa minimalnim plaćama imat će mjesečna primanja veća od 1.000 KM. Ovo je rezultat izuzetnih napora poslodavaca, a za dodatna povećanja plaća radnika neophodno je da država donese odgovarajuće zakone kojima će značajno smanjiti poreze i doprinose na plaće”, kazao je savjetnik u UPFBiH i koordinator za pregovore i potpisivanje kolektivnih ugovora sa sindikatima iz realnog sektora Mladen Pandurević.
    Istaknuo je da se dogodila i neprijatna situacija sa Sindikatom metalaca u FBiH, čiji je predsjednik samovoljno i neprofesionalno, promijenio dva člana ranije dogovorenog kolektivnog ugovora za djelatnost prerade metala, odbijajući razgovore i napore poslodavaca da se postigne konsenzus. UPFBiH je pokrenulo inicijativu za izmjenu spornih članova Kolektivnog ugovora za djelatnost prerade metala.
    Direktor UPFBiH Mario Nenadić naglasio je da su poslodavci najnižu plaću koju je definirala Vlada FBiH i koja prema važećoj uredbi iznosi 543 KM, kroz potpisane  kolektivne ugovore radnicima povećali na 630 do 775 KM za različite djelatnosti.
    „Svjesni smo da su radnici najugroženija kategorija i da svi moramo zajedno raditi kako bismo brže donosili rješenja u interesu radnika. UPFBiH neće stati na ovim potpisanim ugovorima, već smo pripremili i ponudili vlastima više pravnih rješenja za povećanje plaća radnika, koje uz male napore ukoliko se usvoji može biti primijenjeno već u februaru za januarske plaće. To rješenje podrazumijeva da većinu sredstava od mogućih povećanja primanja, dobiju radnici, a ne kao što je do sada bio slučaj, da veliki dio bruto primanja radnika, u stvari završi u raznim javnim fondovima i kasama, koje su kao što je poznato prilično popunjene i zato je važno da sindikati, poslodavci i vlasti kroz ekonomsko socijalni dijalog usaglase najbolje i najefikasnije od nekoliko pripremljenih rješenja koja su u formi izmjena propisa poslodavci ponudili vlastima na razmatranje i usvajanje”, kazao je Nenadić.
    Paralelne i podjednako važne aktivnosti vlasti trebaju biti ukidanje ili smanjenje ogromnog broja parafiskalnih nameta, velikih obaveza za poslodavce po osnovu zdravstvenog i socijalnog osiguranja, što sve skupa jako poskupljuje cijenu rada i našu privredu čini nekonkurentnom u regionalnom i širem okruženju.
    „Nastavljamo započete aktivnosti i vjerujem da ćemo iz reprezentativnog Udruženja poslodavaca u FBiH, uskoro imati još dobrih vijesti”, istakao je Nenadić.
    izvor: upfbih.ba
  • Budžetski korisnici u TK-u traže isplatu 1080 KM i povećanje plata

    Budžetski korisnici u TK-u traže isplatu 1080 KM i povećanje plata

    Koordinacija Sindikata radnika koji plate i naknade primaju iz budžeta Tuzlanskog kantona izašli su na proteste. Na ovaj način od Vlade TK-a traže više plate, ali i isplatu jednokratne pomoći u iznosu od 1080 KM.

    Na Sonom trgu u Tuzli je oko 3.000 uposlenika protestiralo i tražilo naknadu za koju tvrde da postoji novca u budžetu i koja može biti isplaćena do kraja ove godine jer je budžet u suficitu.

    Također su napomenuli da povećanje njihovih plata koje se dogodilo u dva navrata tokom ove godine u visini od 19,5% u odnosu na prethodnu godinu nije dovoljno da bi se moglo kako treba živjeti i raditi. Naveli su podatak da oko 500 uposlenika u osnovnom obrazovanju još ima platu od 620 maraka, te da značajan broj uposlenika u pravosuđu ima platu ispod 1.000 KM.

    “Javnost mora znati da smo jučer dobili preko medija i službeno poziv da pregovaramo u ponedjeljak. Javnost treba da zna da smo mi već mjesec dana u pregovorima i da je rezultat tih pregovora da nema jednokratne novčane pomoći i da u februaru može razgovarati eventualno o nekom povećanju plata. To je osnovni razlog zašto smo mi danas ovdje”, kazao je Sumedin Kulović, predsjednik Samostalnog sindikata radnika osnovnog obrazovanja i odgoja TK-a.

    Jučer je premijer Tuzlanskog kantona ponovo pozvao na pregovore. Njegov pregovarački tim je spreman i nada se da bi pregovori mogli početi već u ponedjeljak.

    U ovu grupu spada oko 10.000 uposlenika sa područja TK-a, a zdravstveni radnici su najavili za 31. decembar generalni štrajk.

    federalna.ba

  • Kako je Tumđan dijelio BiH

    Kako je Tumđan dijelio BiH

    Dopisnik njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Michael Martens ovih dana je privukao pažnju domaće i regionalne javnosti zvaničnim njemački dokumentima koji potvrđuju poznatu činjenicu da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine.

    Na koncu tu činjenicu je nedvosmisleno potvrdio i Haški tribunal u postupku protiv Jadranka Prlića i ostalih, ali to ne znači da su dokumenti koje je objavio poznati njemački novinar nebitni.

    Njemački dokazi

    Naprotiv, iznimno su bitni za razumijevanje tadašnje, ali današnje hrvatske politike.Prema Martensu, Tuđman je stavove o podjeli BiH iznio u julu 1991. godine, za vrijeme njegovog prvog susreta sa njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom i ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom.

     

    Pročitajte više na:https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/kako-je-tumdan-dijelio-bih-bosna-je-povijesni-apsurd-muslimani-nemaju-izbora-alija-je-bespomocan/478680

  • Prvi dani zime, a temperature proljetne

    Prvi dani zime, a temperature proljetne

    U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno oblačno vrijeme.

    Poslijepodne ili tokom noći u većem dijelu Bosne se očekuje kiša. Jutarnja temperatura od 3 do 10, a dnevna do 14 stepeni.

    U nedjelju u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove, veći dio dana, magla i niska naoblaka. U ostatku zemlje uglavnom pretežno sučano. Jutarnja temperatura od 2 do 8, a dnevna od 9 do 16 stepeni.

    U ponedjeljak sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove magla i niska naoblaka. Jutarnja temperatura od 4 do 10, a dnevna do 18 stepeni.

    U utorak pretežno oblačno vrijeme s kišom. Padavine uglavnom poslijepodne i dio noći. Jutarnja temperatura od 4 do 10, a dnevna od 5 do 14 stepeni.

  • Zabilježen rast internet priključaka u BiH i pad aktivnih fiksnih telefonskih linija

    Zabilježen rast internet priključaka u BiH i pad aktivnih fiksnih telefonskih linija

    Ukupan broj internet priključaka putem fiksne mreže u BiH u trećem kvartalu iznosio je 822.571 i bilježi rast za četiri posto u odnosu na isti kvartal lani, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    Ukupan broj aktivnih fiksnih telefonskih linija dominantnih operatora u trećem tromjesečju iznosio je 518.446, što je manje za 5,5 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.

    Ukupan odlazni saobraćaj fiksne telefonske mreže u ovom kvartalu iznosio je 274.610.383 minute, što je manje za 15,1 posto u odnosu na treći kvartal 2021. godine.

    Broj korisnika mobilne mreže u BiH u trećem kvartalu iznosio je 3.918.190 i bilježi rast od 2,8 posto u odnosu na isti period prošle godine.

    U trećem tromjesečju ove, u odnosu na isti period prošle godine, ukupan odlazni saobraćaj mobilne mreže veći je za 1,6 posto, a iznosio je 676.715.304 minute.

    Broj poslanih SMS poruka u trećem kvartalu manji je za 16,4 posto u odnosu na isti period lani, dok je broj poslanih MMS poruka veći za 1,2 posto.

    izvor: klix.ba
  • Slučaj u BiH: Očevi sa svojih pet sinova rade u policijskoj upravi

    Slučaj u BiH: Očevi sa svojih pet sinova rade u policijskoj upravi

    U Policijskoj stanici Derventa, prava porodična atmosfera. Јedina je u Srpskoj u kojoj radi pet očeva i pet sinova. Svi su saglasni da je posao u MUP-u Srpske čast, ali i velika odgovornost.

    Dok stariji Kovačević, Lazarević, Knežević, Dobrilović i Malić privode kraju radni vijek i kuju planove za penzionerske dane, sinovi Vedran, Marko, Vladan, Dejan i Nenad tek su obukli plavu uniformu.

    Još kao djeca od očeva su naučili da je policijski posao častan, ali zahtjevan i težak, prenosi RTRS.

    izvor: rtrs.rs