Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Doček Nove godine na otvorenom u BiH

    Doček Nove godine na otvorenom u BiH

    Još samo jedan dan dijeli nas od “najluđe noći” u godini. I dok neki biraju Novu godinu proslaviti u toplini svog doma ili u restoranima, drugi pak odlaze na trgove i koncerte na otvorenom kojih ove godine ne manjka. Nakon “pandemijske” pauze, mnogi turistički centri odlučili su organizirati javni doček Nove 2023. godine.

    Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ubjedljivo najluđi provod nudi Sarajevo koje je već tradicionalno preplavljeno turistima za novogodišnje praznike. Građane glavnog bh. grada i sve njegove posjetioce će u novu godinu uvesti popularna grupa “Dubioza kolektiv” koja će u 23 sata nastupiti na stageu ispred Vječne vatre.

    Prvi dan u Novoj godini u Sarajevu će atmosferu do usijanja dovesti splitski hip hop sastav TBF koji će nastupiti u Domu mladih.

    Banja Luka se priprema za spektakularni doček Nove godine na Trgu Krajine, gdje građane i turiste, prema najavi organizatora, očekuje fenomenalna atmosfera uz Gocu Tržan, Legende i Galiju.

    Program 31. decembra počinje u 21 sat kada će prvo nastupiti grupa Legende, a potom Goca Tržan, koja će sve posjetioce zabavljati do jedan sat iza ponoći.

    Banjalučani i ostali turisti će 1. januara moći uživati u hitovima grupe Galija koja će novogodišnju noć provesti na trgu pred publikom u Brčko distriktu.

    Tuzla će ugostiti Zabranjeno pušenje, Mostar Željka Bebeka, a u Bihaću će građane brzim ritmovima zagrijati Tijana Dapčević. Zeničani će se od ove godine oprostiti uz koncert Divanhane, Amela Ćurića i Jelene Čabarkape.

    Izvor: N1.

  • Duge kolone na graničnim prijelazima Bosanska Gradiška, Velika Kladuša i Gradina u oba pravca

    Duge kolone na graničnim prijelazima Bosanska Gradiška, Velika Kladuša i Gradina u oba pravca

    Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) pojačan je promet vozila i duge su kolone u oba smjera na graničnim prijelazima Bosanska Gradiška, Velika Kladuša i Gradina, a na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prijelazima Bosanska Dubica i Bosanska Kostajnica.

    Iz BIHAMK-a navode da se na ostalim graničnim prelazima ne čeka duže od 30 minuta.

    Osim toga, promet vozila pojačan je i na gradskim saobraćajnicama, kao i na prilazima gradovima, te na putevima u većem dijelu BiH.

    – Saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu, a upozoravamo na učestale odrone na brojnim dionicama. Savjetujemo oprezniju vožnju i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno – navode iz BIHAMK-a.

    Zbog radova na izgradnji trake za spora vozila na magistralnom putu Semizovac – Olovo (dionici Čevljanovići – Nišići u dužini od 300 metara) saobraća se naizmjenično, jednom trakom (uz regulaciju semaforima).

    Na magistralnom putu Jajce – Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (22 – 6 sati) saobraćaj obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

    Sporije zbog radova saobraća se i na dionici autoputa A-1 Zenica sjever – Zenica jug, kao i na magistralnom putu Živinice – Stupari, zaključuju iz BIHAMK-a.

    Izvor: Faktor.ba

  • McDonald’s prestaje s radom u BiH

    McDonald’s prestaje s radom u BiH

    Prema neslužbenim informacijama centrala McDonald’sa oduzela je licencu za poslovanje u BiH.

    Naime, kako se saznaje, mostarske će poslovnice raditi još danas, a ranije je objavljeno kako s radom prestaju sarajevske poslovnice zbog dugovanja za najam, piše Bljesak.

    Podsjećamo, brend McDonald’s prvi put je 2010. godine stigao u BiH, a u Mostaru se otvorio 2012. godine u tržnom centru Mepas Mall.

    Prva franšiza u Sarajevu je otvorena u julu 2011. godine.

    N1

  • Proljetne temperature na planinama, gosti otkazuje rezervacije

    Izvor: Fena (H.S.)

    Bosanskohercegovački skijaški centri će, prema najavljenim prognozama, novu godinu dočekati u proljetnom ruhu bez snježnog pokrivača, što se već negativno odražava na zimsku skijašku sezonu.

    Iz bh. skijaških centara Bjelašnice, Vlašića i Jahorine kažu da su smještajni kapaciteti za novogodišnju noć popunjeni, ali da turisti otkazuju rezervacije nakon 3. januara.

    Rukovodilac marketinga u Kantonalnom javnom preduzeću ZOI ’84 Aldin Smajkan kazao je za Fenu da zimska sezona ne smije propasti te da u drugoj polovini januara očekuju pogodnije vremenske uslove za pravljenje snijega i skijanje.

    “Topovi se ne mogu koristiti, jer su temperature u plusu, a očekuje se da će nakon Nove godine biti i do 10 stepeni na planinama, što je karakteristično za proljeće. Ali nadamo se promjeni”, kazao je.

    Smajkan dodaje da su smještajni kapaciteti, koji su ove godine značajno prošireni, popunjeni, ali da veliki broj turista otkazuje dolazak na Bjelašnicu.

    Glasnogovornica Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona Aldijana Dizdar kazala je da je sve spremno za zimsku sezonu, ali da neobične vremenske prilike za ovo doba godine sasvim sigurno nepovoljno djeluju na sve turističke djelatnike, jer uspješnost zimske turističke sezone svakako ovisi prije svega o dovoljnim količinama prirodnog snijega.

    Ipak su se, dodala je, u nedostatku snijega potrudili da na neki način, nizom različitih sadržaja na planini dodatno poprave trenutnu situaciju.

    “Uz otvorenje zimske turističke sezone svi smještajni kapaciteti su bili popunjeni. Na Vlašiću na svakom koraku trenutno vlada predivna praznična atmosfera, a proslava novogodišnje noći će biti kruna sadržaja ove zime. Ove godine u organizaciji Turističke zajednice uz podršku Vlade SBK i općine Travnik, kao i hotelijera sa područja Vlašića, bit će organiziran javni doček i proslava Nove godine”, kazala je.

    Tvrdi da su svi smještajni hotelski kapaciteti su popunjeni i rezervirani još početkom decembra, te je bez obzira na nedostatak snježnih padavina, Vlašić veoma atraktivna zimska destinacija.

    “Vlašić nema problema sa popunjenošću smještajnih kapaciteta kada je u pitanju novogodišnji praznik, ali zapravo problem može nastati već od 3. januara ukoliko ne bude snijega kada vrlo vjerovatno može doći do brojnijih otkazivanja rezervacija”, kazala je.

    Izvjesno je, smatra ona, da ova ski sezona neće biti rekordna po broju posjeta, ali bi pomoglo skijalištima i spasila bi se zimska sezona ukoliko bi uskoro snijeg pao.

    “Nažalost, protiv prirode ne možemo i upravo svjedočimo tome, ali se nadamo da će uskoro bijele pahulje prekriti planinske predjele i da će konačno doći prava zima na sve naše ski centre”, zaključila je Dizdar.

    Iz Olimpijskog centra Jahorina kažu da je skijašima dostupan poligon Poljice, a da je gondola Poljice dostupna za panoramsku vožnju.

    “U skladu sa trenutnim vremenskim prognozama i pojavom temperaturne inverzije tokom koje se bilježe niže temperature zraka u gradu nego na planini adekvatna i sigurna priprema skijaških staza neće biti moguća do 10. januara, osim ako se meteorološki uslovi ne promijene”, istakli su.

    Ističu da su ski staze uređene, žičare remontovane te da su jezera za vještačko osnježavanje u potpunosti napunjena vodom.

    Pojašnjavaju da je za adekvatno funkcioniranje sistema osnježavanje neophodno da kombinovana temperatura zraka bude -3 stepena Celzijusa ili niža.

    Iz Centra kažu da za ovu zimsku sezonu vlada veliko interesovanje za Jahorinom.

    “Nažalost, na vremenske uslove ne možemo uticati, protiv prirode se ne može i trenutno imamo situaciju koja nije sjajna. Upravo zbog nedostatka snijega mnogo gostiju otkazuje ili pomjera svoje rezervacije za period kada uslovi za skijanje budu bolji”, zaključili su iz OC Jahorina.

  • MMF objavio crne prognoze: Najgore tek dolazi, za mnoge ljude 2023. godina će se činiti kao recesija

    Neizvjesnost se nadvila nad evropskom privredom ove godine jer je aktuelni rat između Rusije i Ukrajine uzeo svoj danak i to u jeku napora da se kontinent oporavi od posljedica pandemije koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).

    Rat u Ukrajini počeo je 24. februara i u njemu je do sada stradalo 17.595 civila, uključujući 6.826 poginulih. Podaci su to Ujedinjenih nacija koje upozoravaju da su ratom u Ukrajini ugroženi životi desetina miliona ljudi.

    Zbog rata u Ukrajini Evropa je suočena s brojnim ekonomskim problemima, uključujući nagli porast cijena energije, krizu snabdijevanja hranom i inflaciju.

    Odražavajući ovu turbulenciju, najveće svjetske financijske institucije, uključujući Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetsku banku, često su morale revidirati svoje projekcije za godinu i one koje dolaze.

    U januaru je Svjetska banka očekivala rast globalne ekonomije od oko 4,1 posto, sa sličnim projekcijama za Evropsku uniju (EU). Međutim, potom je smanjila svoju prognozu rasta na 2,9 posto.

    Predviđa se da će globalni rast dosegnuti 2,7 posto u 2023. godini, što je najslabiji profil rasta od 2001. godine, isključujući globalnu financijsku krizu i akutnu fazu pandemije COVID-19, navodi MMF u svom izvješću pod nazivom “Borba protiv krize troškova života“.

    – Ukratko, najgore tek dolazi, a za mnoge ljude 2023. godina će se činiti kao recesija – navedeno je u izvještaju.

    Svijet je zaboravio osnove ekonomije

    Dijeleći svoje poglede na Development Podcastu, glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill rekao je da su posljednje dvije godine postale studija slučaja kako je svijet zaboravio osnove ekonomije.

    – Mislim da je to bilo zbog straha, bilo je to zbog bolesti, bilo je to zbog rata, ali bilo je i zbog nestrpljenja i nadam se da 2023. neće biti dio ove studije slučaja – rekao je Gill .

    Ističući da su razvoji u SAD-u, EU-u i Kini imali direktan utjecaj na čitav svijet budući da čine više od 60 posto globalne ekonomije, Gill je rekao da su trenutna previranja proizašla iz složenih učinaka različitih politika i događaja tokom protekle godine.

    – Imali ste invaziju na Ukrajinu, a to je gurnulo Evropu u energetsku krizu. Drugo je da je Kina odlučila ubiti COVID-19, koji je virus koji mutira, što je vrlo teško učiniti. A treći je bio da je SAD odlučio ubiti inflaciju. To je bilo nakon što ju je godinama hranio lakom zaradom i velikom državnom potrošnjom.

    Kao rezultat toga, odjednom ste imali ova tri velika šoka… svi su se u biti dogodili 2022. Dakle, nije samo kriza u Ukrajini, iako je to veliki dio toga, nego ste također imali ove druge dvije stvari koje se događaju u isto vrijeme – objasnio je Gill.

    Zima 2023. vjerojatno će biti još gora za Evropu

    Cijene plina u Evropi porasle su više od četiri puta od 2021. godine, pri čemu je Rusija ograničila opskrbu na manje od 20 posto njihovih razina iz 2021., što je rezultiralo nestašicom energije.

    Nedavno je potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak rekao da će Moskva smanjiti izvoz plina za oko četvrtinu do kraja 2022., što je naznačilo da će Evropu čekati više poteškoća u nadolazećoj godini.

    – Zima 2022. godine bit će izazovna za Evropu, ali zima 2023. vjerojatno će biti još gora. Fiskalne vlasti u regiji trebaju planirati i koordinirati poteze u skladu s tim – navodi MMF.

    Globalne cijene hrane, s druge strane, kako je UN FAO indeks cijena hrane blago pao na 135,7 u novembru sa 135,9 u oktobru, daleko ispod rekorda od 159,7 u martu i iznad predratnih razina.

    S monetarne strane, nacionalne centralne banke odgovorile su na rastuću inflaciju daljnjim pooštravanjem, pri čemu su kamatne stope dosegle 4,5 posto u SAD-u, 2,5 posto u eurozoni i 3,5 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, ubrzavajući zabrinutost zbog recesije.

    Evropska centralna banka (ECB) nedavno je priopćila da će se ekonomija eurozone smanjiti u sadašnjem i sljedećem tromjesečju zbog energetske krize, globalnih neizvjesnosti i strogih uvjeta financiranja.

    Sankcije Rusiji

    ECB je očekivao rast ekonomije od 3,4 posto 2022., 0,5 posto 2023., 1,9 posto 2024. i 1,8 posto 2025. godine. Bruto domaći proizvod eurozone porastao je 2,3 posto u trećem tromjesečju na godišnjoj razini, prema statističkom tijelu EU-a.

    Godišnja inflacija u eurozoni ostala je dvoznamenkasta na deset posto u novembru. U međuvremenu, EU je predstavio svoj deveti paket sankcija protiv Rusije, usmjeren na njezinu ekonomiju i pojedince.

    Nove mjere stavljaju na crnu listu gotovo 200 pojedinaca i entiteta, nameću ograničenja za tri ruske banke, nekoliko ograničenja izvoza i uključuju zabrane za četiri ruska medija.

    Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova rekla je da će paket sankcija samo pogoršati probleme bloka.

    Zakharova je rekla da su prethodni paketi sankcija doveli do energetske krize i visoke inflacije u Evropi, gurajući evropske kompanije da naprave planove za preseljenje proizvodnih pogona i stavljajući kontinent u opasnost od deindustrijalizacije.

    – Bolne posljedice antiruske politike EU će rasti, a SAD će u tome pomoći, djelujući kao glavni dobitnik sigurnosne krize na evropskom kontinentu i prekida trgovinskih i ekonomskih veza između EU i Rusija – rekla je Zakharova.

  • Crni napitak značajno poskupio: BiH ove godine uvezla kafe za 130 miliona KM

     

    Da je kafa jedno od omiljenijih pića građana Bosne i Hercegovine, potvrđuje podatak da je u prvih 11 mjeseci ove godine uvezeno 18 hiljada tona ovog napitka.

    Kako nam je rečeno iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, kafa je plaćena 130,9 miliona KM. Riječ je o uvozu pržene ili nepržene kafe, s kofeinom ili bez kofeina, ljuske i opne kafe.

    Viša vrijednost
    Ipak, koronavirus i invazija Rusije na Ukrajinu za posljedicu su imali povećanje cijena gotovo svih namirnica. Da je 2022. godina bila finansijski teška za građane, vidi se i prema podacima UIO. U periodu uvoza prošle godine kafa je bila značajno jeftinija.

    Pa su tako u 2021. godini u BiH uvezene 22 hiljade tona kafe koja je plaćena 97 miliona KM. U prvih 11 mjeseci ove godine uvezeno je 18 hiljada tona kafe koja je plaćena 33,7 miliona više.

    Riječ je o cijenama koje su prijavljene prilikom uvoza u BiH, što znači da je ove godine vrijednost kafe na samom uvozu bila značajno viša u odnosu na prošlu godinu.

    Odakle uvozimo
    Najviše kafe uvezeno je iz Brazila (skoro 9.452.769 kg) koja je plaćena 70 miliona KM. Zatim smo najviše uvozili iz Indije, Italije, Vijetnama, Slovenije, Ugande…

    500 grama kafe na akciji danas košta oko 8 KM, ista ta kafa, također na akciji, koštala je 6,50 KM.

  • Da li je “blicanje” vozačima kazneno djelo?

    Da li je “blicanje” vozačima kazneno djelo?

    Svi oni koji voze dobro su upoznati sa najvećim stepenom vozne kolegijalnosti, a to je svakako popularno “blicanje” kojim vozači jedni druge upozoravaju da je policijska patrola negdje u blizini.

    Svakodnevno smo svjedoci raznih situacija na našim putevima. Nerijetko zbog spore vožnje ili malo dužeg čekanja prilikom paljenja zelenog svjetla neki se vozači odluče fizički obračunati zbog nesuglasica u saobraćaju.

    S druge pak strane, postoje i oni koji imaju mnogo veću dozu empatije prema drugim vozačima.

    Kako bi upozorili vozače iz suprotnog smjera na policijsku patrolu, vozači kao “signale” koriste duga svjetla.

    Kratka blicanja znak su da treba usporiti, upaliti svjetla, vezati se ili jednostavno biti na oprezu jer je policija u neposrednoj blizini. S toga se s razlogom postavlja pitanje da li ova radnja spada u red nedozvoljenih.

    Odgovor na ovo pitanje dobio je portal Klix u Jedinici za saobraćaj MUP-a sarajevskog kantona.

    Kratko su kazali kako prema Zakonu o osnovima bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH blicanje nije uvršteno u red nedozvoljenih radnji koje vozači koriste.

    Ipak kada su u pitanju duga svjetla postoje slučajevi za koje je predviđena kazna. Tako je nedozvoljeno požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova, a nije dopušteno ni zaslijepiti drugog vozača dugim svjetlima.

    “Prije mimoilaženja s drugim vozilom na razdaljini s koje ocijeni da svjetlom svog vozila zasljepljuje vozača vozila koje mu dolazi u susret, a pri mimoilaženju s drugim vozilom – kad vozač tog vozila upali kratka svjetla ili kad naizmjeničnim paljenjem i gašenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, uvijek na razdaljini manjoj od 200 m”, stoji u Zakonu o osnovima bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH.

    izvor: klix.ba

  • Smanjena proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH

    Smanjena proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH

    Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji Bosne i Hercegovine u periodu januar – novembar, u odnosu na isti period 2021. godine, manja je za 42.000 kubika, ili 2,2 posto.

    Proizvodnja sortimenata od četinara manja je za 10.000 kubika (1,0 posto) u odnosu na isti period prošle godine, dok je proizvodnja sortimenata od lišćara manja za 33.000 kubika, odnosno 3,5 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

    Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu januar – novembar 2022. godine, u odnosu na isti period 2021. godine, manja je za 47.000 kubika, ili 2,5 posto.

    Prodaja sortimenata od četinara je manja za 23.000 kubika (2,3 posto) u odnosu na isti period godinu ranije, dok je prodaja sortimenata od lišćara manja za 24.000 kubika, ili 2,6 posto.

    Faktor

  • U novembru u BiH zabilježen rast prometa trgovine na malo za 1,1 odsto

    U novembru u BiH zabilježen rast prometa trgovine na malo za 1,1 odsto

    Ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u novembru, posmatran u tekućim cijenama, ostvario je rast od 1,1 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

    Rast prometa od 2,4 odsto ostvaren je u trgovini prehrambenim proizvodima, odnosno hranom, pićem i duvanskim proizvodima, dok je promet neprehrambenim proizvodima imao rast od 3,6 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u novembru je veći za 3,2 odsto u odnosu na oktobar.

    Rast prometa od dva odsto ostvaren je u trgovini prehrambenim proizvodima, a neprehrambenim proizvodima 6,9 odsto.

    Ukupan promet trgovine na malo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u novembru veći je za 19,3 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    U novembru ove, u odnosu na isti mjesec lani, promet prehrambenim proizvodima veći je za 20,2 odsto, a neprehrambenim proizvodima za 18,9 odsto.

    Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan promet trgovine na malo u novembru ostvario je rast od 15,2 odsto, u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

    Promet prehrambenim proizvodima ostvario je rast od 7,2 odsto, a neprehrambenim proizvodima rast od 26,4 odsto.

  • Da li je “blicanje” vozačima kazneno djelo?

    Da li je “blicanje” vozačima kazneno djelo?

    Svi oni koji voze dobro su upoznati sa najvećim stepenom vozne kolegijalnosti, a to je svakako popularno “blicanje” kojim vozači jedni druge upozoravaju da je policijska patrola negdje u blizini.

    Svakodnevno smo svjedoci raznih situacija na našim cestama. Nerijetko zbog spore vožnje ili malo dužeg čekanja prilikom paljenja zelenog svjetla neki se vozači odluče fizički obračunati zbog nesuglasica u saobraćaju.

    S druge pak strane, postoje i oni koji imaju mnogo veću dozu empatije prema drugim vozačima.

    Kako bi upozorili vozače iz suprotnog smjera na policijsku patrolu, vozači kao “signale” koriste duga svjetla.

    Kratka blicanja znak su da treba usporiti, upaliti svjetla, vezati se ili jednostavno biti na oprezu jer je policija u neposrednoj blizini. S toga se s razlogom postavlja pitanje da li ova radnja spada u red nedozvoljenih.

    Odgovor na ovo pitanje potražili smo u Jedinici za saobraćaj MUP-a sarajevskog kantona iz kojeg smo dobili jasan odgovor.

    Kratko su nam kazali kako prema Zakonu o saobraćaju Bosne i Hercegovine blicanje nije uvršteno u red nedozvoljenih radnji koje vozači koriste.

    Ipak kada su u pitanju duga svjetla postoje slučajevi za koje je predviđena kazna. Tako je nedozvoljeno požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova, a nije dopušteno ni zaslijepiti drugog vozača dugim svjetlima.

    “Prije mimoilaženja s drugim vozilom na razdaljini s koje ocijeni da svjetlom svog vozila zasljepljuje vozača vozila koje mu dolazi u susret, a pri mimoilaženju s drugim vozilom – kad vozač tog vozila upali kratka svjetla ili kad naizmjeničnim paljenjem i gašenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, uvijek na razdaljini manjoj od 200 m”, stoji u Zakonu o saobraćaju BiH.

    Klix.ba