Tavla savez Bosne i Hercegovine i Tavla klub Zrinjski obavještavaju sve ljubitelje backgammona da će se III Državni rejting turnir održati danas, 30. augusta 2025. godine, s početkom u 10:00 sati. Turnir, koji je prvobitno bio planiran na Buni, zbog organizacijskih razloga premješten je u Mostar, u dvoranu Hotela Mepas na šestom spratu. Organizatori zahvaljuju svim učesnicima i posjetiocima na razumijevanju te poručuju da se raduju zajedničkom druženju i nadmetanju u ovom popularnom društvenom sportu.
Danas nema najavljenih radarskih kontrola brzine kretanja vozila. Iz BIHAMK-a napominju da je raspored kontrola informativnog karaktera i da se, osim najavljenih, provode i nenajavljene kontrole, posebno na dionicama gdje se razvijaju veće brzine. Zbog kiše koja je zahvatila pojedine dijelove zemlje, kolovozi su mjestimično mokri i klizavi, pa vozačima svakako savjetujemo dodatni oprez i prilagođavanje brzine uvjetima na cesti.
U većem dijelu Bosne i Hercegovine jutros se saobraća po mokrom i mjestimično klizavom kolovozu. 🌧 Zbog kiše i lokalno obilnijih pljuskova praćenih grmljavinom, vozačima se savjetuje dodatni oprez.
🚧 Na višim planinskim predjelima i preko prevoja mogući su odroni zemlje i kamenja, dok su na otvorenim dionicama, naročito u Hercegovini, mogući i bočni udari vjetra. Preporučuje se izbjegavanje naglih kočenja i održavanje većeg razmaka između vozila.
📍 Radovi na putevima Trenutno su aktivni radovi na: autocesti A1 Podlugovi – Sarajevo sjever; magistralnim cestama Semizovac – Olovo, Jablanica – Prozor (Mirci) i Posušje – GP Osoje.
👉 Na dionici Jablanica – Blidinje saobraćaj je dozvoljen za vozila do 3,5 tone ukupne mase.
📍 Granični prelazi Na graničnim prelazima zadržavanja za putnička vozila kreću se od 10 do 30 minuta. Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone.
🚛 Saobraćaj za vozila preko 5 tona zabranjen je na GP Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preusmjeravaju se na GP Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak. ➡️ Teretna vozila mogu koristiti GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati, dok vikendom važi termin od 22 do 06 sati.
📍 Bosna i Hercegovina Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme, uz kišu, pljuskove i grmljavinu. 🌧⚡️ Na pojedinim područjima prognoziraju se i obilniji pljuskovi, pa se građanima savjetuje oprez prilikom kretanja i vožnje.
🌬 Vjetar će biti slab do umjerene jačine, južnog smjera. 🌡 Najniže jutarnje temperature zraka: 13 do 18°C, a na jugu zemlje do 20°C. 🌡 Najviše dnevne temperature: 21 do 26°C.
📍 Sarajevo U glavnom gradu BiH danas također pretežno oblačno vrijeme, povremeno uz pljuskove i grmljavinu. 🌡 Najniža jutarnja temperatura: oko 17°C. 🌡 Najviša dnevna temperatura: oko 24°C.
⚠️ Meteorolozi napominju da će nestabilne vremenske prilike potrajati veći dio dana, pa se preporučuje nošenje kišobrana i izbjegavanje dužeg boravka na otvorenom tokom jačih pljuskova. 🌂
Kada se govori o zaraznim bolestima koje već decenijama prate život i rad stočara u Bosni i Hercegovini, bruceloza zauzima posebno mjesto. Ona je, kažu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), jedna od najrasprostranjenijih zoonoza na prostoru Zapadnog Balkana, a Zeničko-dobojski kanton (ZDK) spada u endemska područja bruceloze, te svake svake godine bilježi desetine slučajeva među ljudima i stotinama u životinjskim stadima. I dok se u gradskim sredinama o njoj govori tek kada se pojavi alarmantna vijest, za stočare i njihove porodice bruceloza je stalna prijetnja, često prisutna i onda kada je nisu svjesni.
Podaci INZ-a pokazuju da je tokom 2024. godine u ZDK potvrđeno najmanje 26 slučajeva bruceloze kod ljudi. Najviše ih je zabilježeno u Zenici, dok su manji brojevi dolazili iz Kaknja, Maglaja, Vareša, Visokog i Zavidovića. Paralelno, laboratorijski nalazi iz veterinarskih ambulanti ukazali su na rast broja pozitivnih životinja, naročito ovaca i koza, ali i goveda. Tokom iste godine, evidentirano je ukupno 74 pozitivna slučaja kod životinja, a u testiranju više od 57.000 uzoraka krvi pronađeno je preko 500 seropozitivnih jedinki. Samo u ZDK, to je značilo direktan rizik za svakodnevni život farmera i onih koji kupuju domaće mliječne proizvode na pijacama ili u neformalnoj prodaji.
U 2025. godini, situacija se nije značajno promijenila. U prvih šest mjeseci registrirani su novi slučajevi kod ljudi, i to prema pristiglim prijava oboljenja, svi u Zenici. Jedan slučaj je zabilježen u januaru, te po jedan u aprilu, maju, junu i julu. Kraj avgusta dočekuju nas informacije o osam oboljelih životinja, na području Kaknja i Olova, a moguća su istovremeno i oboljenja ljudi na tom području. Veterinarske službe nastavljaju s programom vakcinacije malih preživara i laboratorijskim nadzorom, ali nadležni upozoravaju da dok god postoji nesankcionisana trgovina životinjama i dok mlijeko i sir kolaju van sistema nadzora, rizik ostaje prisutan.
Zašto je bruceloza opasnija kroz mliječne proizvode nego kroz meso
Bruceloza je hronična bakterijska infekcija koju izazivaju različite vrste bakterije Brucella. Kod ljudi je najčešći uzročnik Brucella melitensis, koja potiče iz koza i ovaca, ali u BiH je prisutna i Brucella abortus iz goveda. Institut iz Zenice ističe da se čovjek može zaraziti na tri načina – konzumacijom kontaminiranih proizvoda životinjskog porijekla, direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili njihovim sekretima, te rjeđe udisanjem aerosola u staji. Najrizičniji su nepasterizirano mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka poput mladog sira i kajmaka.
Za razliku od mesa, koje se uobičajeno termički obrađuje i time uništava bakterije, mlijeko i mliječni proizvodi često dospijevaju do potrošača u sirovom ili nedovoljno obrađenom obliku. Upravo tu leži glavni problem: dok meso nakon kuhanja ili pečenja prestaje biti prijetnja, mlijeko koje nije prokuhano ili pasterizovano ostaje direktan prijenosnik bolesti. Zato se bruceloza u narodu nerijetko povezuje sa „mliječnim infekcijama“.
Kod ljudi, bruceloza je bolest koja se može javiti pod različitim kliničkim slikama. Najčešći simptomi su povišena temperatura koja se javlja u talasima, noćno znojenje, bolovi u mišićima i zglobovima, slabost i hronični umor. Zbog ovih nespecifičnih simptoma, bolest se često zamjenjuje s gripom ili s drugim infekcijama, pa dijagnoza kasni. No, ukoliko se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, bruceloza može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući upale zglobova, srčane komplikacije, pa čak i trajna oštećenja nervnog sistema.
Podaci iz INZ-a naglašavaju da se bolest kod ljudi razvija postupno i često prelazi u hronični oblik, što znači da pacijenti mjesecima, pa i godinama, osjećaju posljedice jedne naizgled „blage“ infekcije. To je razlog zašto se u ZDK godinama insistira na podizanju svijesti i redovnom testiranju svih onih koji rade sa životinjama ili su izloženi mlijeku i mesu.
Simptomi, prevencija i zaštita
Za razliku od ljudi, kod životinja bruceloza najčešće izaziva reproduktivne poremećaje. Kod krava i ovaca to su pobačaji u kasnijoj fazi graviditeta, zadržavanje posteljice i upale materice. Kod mužjaka se javljaju upale testisa, a kod obje vrste artritis i smanjenje proizvodnih sposobnosti. Takve posljedice direktno utječu na ekonomiju domaćinstava i lokalne poljoprivrede: gubitak priplodnih grla, smanjenje proizvodnje mlijeka i mesa, kao i neizbježna eutanazija pozitivnih životinja znače finansijski udar koji se ne nadoknađuje lako.
Prevencija bruceloze je složen zadatak, a ključni alat u borbi je vakcinacija životinja. Veterinarske službe u BiH redovno provode programe vakcinacije malih preživara, posebno ovaca i koza, što je do sada dalo djelimične rezultate. Institut u Zenici naglašava i važnost laboratorijske dijagnostike – svaka sumnja na infekciju zahtijeva brzu analizu krvi životinja, a pozitivna grla moraju biti uklonjena iz stada.
No, zaštita se ne svodi samo na stoku. Ljudi koji rade u bliskom kontaktu sa životinjama moraju koristiti zaštitnu opremu: rukavice, maske i zaštitne naočare. Posebna pažnja mora se posvetiti ženama i djeci, jer je dokazano da su oni najranjiviji u slučajevima infekcije. Edukacija stočara i potrošača ostaje jedan od ključnih zadataka. Bez svijesti o opasnostima, rizik od širenja bolesti je nemoguće u potpunosti kontrolisati.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već godinama upozorava da je Zeničko-dobojski kanton jedan od najpogođenijih dijelova zemlje kada je u pitanju bruceloza. Upravo pristup “One health” – jednog, jedinstvenog zdravlja najbolje se ogleda kroz problem i rješenje bruceloze. Geografski položaj, veliki broj sela u kojima se čuvaju ovce i koze, te neformalni promet životinjama i proizvodima, stvaraju uslove za stalno prisustvo bolesti. Dodatan problem je što se bolest često prenosi i između kantona – pa stado kupljeno na pijaci u Sarajevu, Tuzli ili Banjoj Luci lako može donijeti infekciju na selo u okolini Zenice.
Bruceloza nije problem samo Bosne i Hercegovine. Ona je prisutna i u državama regiona, poput Italije, Srbije, Crne Gore i Kosova, gdje se bilježe povremeni izbijanja među stočnim fondom i ljudima. U cijelom regionu Zapadnog Balkana, ova bolest je prepoznata kao endemska i zahtijeva zajednički pristup – koordinaciju veterinarskih i zdravstvenih službi, razmjenu informacija i uvođenje jedinstvenih preventivnih mjera.
Upravo ovaj period, kraj perioda gravidnosti i janjenja ovaca ozbiljna i potencijalna je opasnost za novi val obolijevanja, ne samo životinja, nego i ljudi, i to ne samo stočara, nego i onih koji konzumiraju neprerađene mliječne proizvode. Zato je oprez svih neophodan uvijek i stalno.
Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo i Institut za istraživanje ratnih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu danas organiziraju obilježavanje 30. godišnjice masakra na pijaci Markale.
Ove godine se navršava 30. godišnjica ubistva 43 građanina Sarajeva tokom opsade grada u ulici Mula-Mustafe Bašeskije do broja 64, kada su ranjene 84 osobe. U 10 sati u gradskoj Vijećnici će biti održana komemorativna sjednica, a u 11 sati polaganje cvijeća na ulazu u Gradsku tržnicu.
U sarajevskoj Vijećnici će također biti održan skup, a u okviru programa i predstavljena izložba Instituta pod nazivom “Zločini na Markalama: Ubijanje i ranjavanje civila – suđenje zločincima, negiranje istine, otpor zaboravu”, čiji su autori Muamer Džananović, direktor Instituta, Merisa Karović-Babić, viša naučna saradnica Instituta, i Sead Muhić, stručni saradnik Instituta.
Izložba donosi dokumente, fotografije i videozapise koji detaljno prikazuju masakre na sarajevskoj pijaci Markale tokom opsade Sarajeva. Autori izložbe ističu da je cilj prezentacije očuvanje sjećanja na žrtve, edukacija javnosti i suočavanje s istinom o zločinima, uz naglasak na sudsku i institucionalnu odgovornost te prisutne negatorske narative koji pokušavaju relativizirati historijske činjenice.
Nakon otvaranja u Vijećnici, izložba će od 29. augusta do 15. septembra 2025. godine biti postavljena u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine i otvorena za posjetitelje.
Početak školske godine za roditelje u Bosni i Hercegovini sve češće znači i ozbiljan udar na kućni budžet.
Nabavka udžbenika i pribora samo je dio priče, jer svako dijete mora imati i osnovnu opremu. Prema aktualnim cijenama, desetak sveski različitih formata košta između 20 i 30 maraka, dok komplet osnovnog pribora koji obuhvata bojice, flomastere, blokove za crtanje, markere, pernicu i sitne dodatke iznosi još otprilike 20 do 30 maraka. Samo na ovu osnovnu opremu, dakle, odlazi oko 50 do 60 maraka, piše buka.ba.
Puni spisak školskog pribora koji je najčešće potreban uključuje: sveske(najmanje 10 komada različitih formata), blokove za crtanje, pernicu, olovke, gumicu, šiljilo, ravnala, kemijske olovke, markere i flomastere, drvene bojice, vodene boje i tempere, paletu za miješanje boja, kistove, flašicu za vodu, ljepak u stiku, selotejp traku, makaze za djecu, fasciklu ili registrator, papir u boji ili kolaž papir, notnu bilježnicu te etikete za označavanje bilježnica i udžbenika. Pored pribora, tu su i veće stavke koje obavezno ulaze u pripremu: ruksak, patike, trenerka i bijela majica za tjelesni odgoj.
Ruksak je nezaobilazan i predstavlja značajnu stavku u budžetu. Najjednostavniji modeli mogu se naći za oko 40 maraka, dok se cijena anatomskih i izdržljivijih verzija kreće od 70 do 90 maraka, a brendirani ruksaci idu i do 120 maraka.
Kada se dodaju patike, troškovi dodatno rastu. Najpovoljnije varijante dostupne su za 30 do 40 maraka, dok je prosjek za nešto kvalitetnije između 60 i 90 maraka. Sportski modeli poznatih proizvođača nerijetko prelaze 100 maraka, pa i više. Trenerka za dijete je još jedna obavezna stavka – osnovni kompleti koštaju oko 60 maraka, dok se cijena markiranih setova kreće između 90 i 120 maraka. Bijela majica može se naći za desetak maraka.
CIJENE KOMPLETA UDŽBENIKA
Peti razred 123 KM
Šesti razred 231 KM
Sedmi razred 214 KM
Osmi razred 251
Deveti razred 237 KM
Trošak opremanja džaka za novu školsku godinu u Bosni i Hercegovini kreće se od minimalno 320 KM za osnovnu opremu i udžbenike, dok prosječna cijena za standardnu i kvalitetniju opremu iznosi između 630 i 670 KM. Za obitelji koje žele brendirane proizvode ukupni trošak lako prelazi 850 KM, što pokazuje da početak školske godine predstavlja značajan financijski izazov za roditelje.
Dok Savo Minić okuplja koalicione partnere za razgovore o formiranju nove vlade u Republici Srpskoj, s druge strane, sve su intenzivnije pripreme za održavanje prijevremenih izbora. Već u četvrtak mogla bi da zasjeda Centralna izborna komisija, kako bi se odredio tačan datum održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Uzimajući u obzir odredbe propisane Izbornim zakonom i rok u kojem izbori moraju biti održani, pretpostavka je da će 16. novembar biti izborni dan. To je foto finiš zaokonskog roka od 90 dana. Očekivano, najavljene su opstrukcije iz Republike Srpske i vladajuće koalicije.
Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine ostalo je malo manje od tri mjeseca do izbora za predsjednika Republike Srpske. Međutim, Milorad Dodik izričit je da se izbori neće održati.
“Ni jedan javni objekat, nijedna škola u RS neće se moći koristiti za održavanje izbora. Bilo kakvo učešće ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora, mi ćemo izmijeniti zakon i donijećemo zakon da je to krivično djelo i reći ćemo ljudima da se drže po strani”, rekao je Dodik.
Pravni stručnjaci pojašnjavaju da je svako sprečavanje održavanja izbora krivično djelo.
“Svako sprečavanje održavanja tih prijevremenih izbora vodiće najmanje u dva krivična djela. Jedno je propisano Krivičnim zakonikom RS i odnosi se na sprečavanje održavanja izbora. Moglo bi biti učinjeno i krivično djelo neizvršavanja presude Suda BiH”, kaže profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
Oni koji prate političku situaciju u Bosni i Hercegovini kažu da ne može doći do odlaganja izbora.
“Izbori će se milom ili silom morati održati. Čak i kada bi se to desilo, dovoljno je da ljudi glasaju u odsustvu, pa nek izađe 500 ljudi na izbore, ti će izbori biti validni”, navodi politička analitičarka Gordana Katana.
“Niko nema pravo da narušava i utuče na izbornu volju birača, tako da očekujem da će sve institucije koje u skladu sa Izbornim zakonom i drugim zakonima učestvuju direktno i indirektno, na izborima raditi isključivo u sklopu svojih nadležnosti”, ističe bivši član CIK-a Vehid Šehić.
Za održavanje izbora neophodno je osigurati sredstva. Iz CIK-a pojašnjajavu da se sredstva moraju izdvojiti iz državnog budžeta. Zahtjev ide prema ministru finansija. Ovdje bi mogao nastati novi problem jer je Srđan Amidžić SNSD-ov ministar.
“Amidžić može pokušavati praviti blokade. On će vjerovatno i morati to raditi po nalogu Dodika do posljednjeg trena, ali koliko razumijem odluka visokog predstavnika o tome da zamjenik, ako ministar ne potpiše u zakonskom roku može potpisati, važi i za to”, navodi novinar Sead Numanović.
CIK bi do kraja sedmice trebalo da donese odluku o prijevremenim izborima kojim će se definisati datum izbora, a prema Izbornom zakonu prijevremeni izbori trebali bi se održati u roku od 90 dana od prestanka mandata predsjednika Republike Srpske.
Potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini porasle su u prosjeku za 4,8 posto u julu u odnosu na isti mjesec prehodne godine.
Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su poskupili za 10,8 posto, alkoholna pića i duhan za 3,7 posto, stanovanje i režijski izdaci za 1,4 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za jedan posto, zdravstvo za 6,1 posto, komunikacije za 0,3 posto, rekreacija i kultura za 4,9 posto, obrazovanje za 1,9 posto, restorani i hoteli za 7,5 posto te ostala dobra i usluge za 3,8 posto.
Prosječni pad cijena je zabilježen je kod odjeće i obuće za 5,3 posto i prevoza za 3,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Na mjesečnom nivou, u julu u odnosu na prethodni mjesec ove godine, cijene su u prosjeku porasle za 0,2 posto.
U prosjeku je zabilježen rast cijena alkoholnih pića i duhana za 0,6 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 0,3 posto, namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanje kuće za 0,2 posto, zdravstva za 0,3 posto, prevoza za 2,2 posto, rekreacije i kulture za 0,7 posto, restorana i hotela za 0,6 posto, te ostalih dobra i usluga za 0,4 posto.
U julu u odnosu na prethodni mjesec ove godine, u prosjeku je zabilježen pad cijena hrane i bezalkoholnih pića za 0,3 posto i odjeće i obuće za 2,7 posto.
Na današnji dan 26. augusta 1990. godine dogodila se najveća rudarska nesreća u tadašnjoj SFRJ kao jedna od najvećih rudarskih nesreća na Balkanu prilikom čega je u rudniku Dobrnja – Mramor poginulo 180 rudara, odnosno, cjelokupna smjena, pri čemu je samo jedan radnik preživio.
U rudnik je 26. augusta, odnosno, u njegovu jamu Dobrnja – Jug sišla najmlađa smjena ovog rudnika, koja je imala prosječnu starosnu dob od 27 godina. Prema riječima drugih rudara, bila je to najbolja grupa radnika u cjelokupnom radnom sastavu rudnika.
U ranim jutarnjim satima dolazi do snažne eksplozije u rudniku prilikom čega 180 rudara gubi život uslijed zarušavanja, udarnog talasa, ali i teških opekotina. Tom prilikom je iza rudara ostalo 365 članova porodice koji su ostali bez hranilaca i svojih najbližih.
Iako istraga nije provedena sve do kraja agresije na BiH, za eksploziju se krivila eksplozija ugljene prašine zbog neadekvatnog miniranja jame.
Jedini preživjeli rudar Smajl Imamović preživio je nesreću, ali sa trajnim posljedicama koje i danas otežavaju njegov život.
“Pet dana sam bio klinički mrtav, a tek na UKC Tuzla saznao sam da su svi moji drugovi poginuli. Od tada trošim lijekove koji su izuzetno skupi. Svaki august za mene je isti, ne mogu spavati, a slike se pred mojim očima same smjenjuju”, rekao je Imamović, opisujući svoj život nakon nesreće.
Foto: D. Z./Klix.ba
Jama Dobrnja – Jug je nakon tragedije zatvorena, čime je rudnik izgubio drugu lokaciju za iskop lignita. S druge strane, za porodice poginulih rudara formiran je Fond “26. august 1990.” koji je pomogao stambeno zbrinjavanje i školovanje djece poginulih rudara.
Ova nesreća je skrenula pažnju tadašnjih vlasti na zastarjeli proizvodni i radni proces u rudnicima u Jugoslaviji. Na današnji dan 180 rudara je posljednji put reklo “sretno” na ulazu u jamu rudnika koji je i nakon ove nesreće zabilježio veliki broj manjih nesreća od kojih nijedna nije bolna kao ona prije 35 godina.
