Stranka demokratske akcije na današnjoj sjednici kolegija odlučila je da za predsjednicu Federacije BiH predloži Meliku Mahmutbegović, dosadašnju entitetsku potpredsjednicu, prenosi FTV.
Ovaj prijedlog kolegija sutra bi trebalo potvrditi Predsjedništvo stranke.
Ali da bi SDA predložila predsjednika, prvo bi trebalo da se održi konstitutivna sjednica novog saziva Doma naroda Federalnog parlamenta.
Aktuelni predsjedavajući Doma naroda Tomislav Martinović konstitutivnu sjednicu zakazao je za naredni utorak.
Konstituirajuća sjednica Doma naroda Federalnog parlamenta zakazana je za 17. januara, nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine krajem godine saopćila da su se uvjeti za sazivanje sjednice stekli budući da je potvrdila rezultate posrednih izbora i dodijelila mandate za ovaj nivo zakonodavne vlasti u Federaciji.
Delegati će tada preuzeti mandate i položiti zakletvu te imenovano rukovodstvo Doma, a prema predviđenom dnevnom redu konstituirajuće sjednice trebao bi uslijediti izbor privremenih radnih tijela Doma naroda.
Jedna od tačaka dnevnog reda je i izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Sjednicu je sazvao predsjedavajući u dosadašnjem sazivu Tomislav Martinović (HDZ).
Prema izmjenama dosadašnjih ustavnih i zakonskih pravila, koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, Dom naroda Federalnog parlamenta ima ukupno 80 članova umjesto 58 kao dosad.
Sastoji se od delegatskih klubova tri konstitutivna naroda čiji je sadašnji kadrovski kapacitet po 23 delegata umjesto po 17, kao dosad, te i Kluba ostalih naroda koji sad ima 11 umjesto sedam delegata.
Prema Ustavu nadležnost Doma naroda je da predloži predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, a to mogu učiniti stranke ili koalicije koje u klubu imaju minimalno 11 delegata. Predsjednik i potpredsjednici FBiH potom potvrđuju Vladu FBiH.
Vlada Federacije BiH u Prijedlogu budžeta FBiH za ovu godinu predvidjela je manje novca za gradnju brzih cesta i autocesta. Kada je riječ o unapređenju avioprometa, za izgradnju Aerodroma Bihać planirano je 19,7 miliona KM.
Za izgradnju sportske dvorane i bazena u Mostaru ukupno 11,5 miliona KM, a zgradu Hrvatskog narodnog kazališta dva miliona KM.
– Kapitalni transferi u budžetu Federacije BiH za 2023. godinu iznose 269,7 mil. KM i u odnosu na prošlu godinu manji su za 50,2 miliona KM – stoji u Prijedlogu budžeta.
Dodaje se kako su kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima u budžetu Federacije BiH planirani od 62,0 miliona KM i veći su za četiri posto nego lani.
Za kantone i općine je predviđeno 29 miliona KM kao i prošle godine.
– Planiran je i transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta u iznosu od 7 mil. KM ili 30 posto manje u odnosu na budžet Federacije BiH za 2022. godinu.
Za nastavak gradnje sportske dvorane Mostar u planu su 3,5 miliona KM, izgradnju bazena u Mostaru 8.000.000 KM te zgrade Hrvatskog narodnog kazališta 2.000.000 KM, kao i prošle godine.
Kada je riječ o kapitalnim transferima javnim preduzećima, planirani su u iznosu od 180,2 miliona.
– U odnosu na 2022. godinu manji su za 73,7 miliona KM ili 29 posto, dok se najznačajnije smanjenje finansijskih sredstava odnosi na izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta, gdje je planiran iznos od 143 miliona KM ili 35 posto manje u odnosu na prethodnu godinu – navodi se u u Prijedlogu budžeta FBiH za 2023. godinu.
U prijedlogu budžeta planiran je nastavak izgradnje Aerodroma Bihać za što će u ovoj godini biti izdvojeno 19,7 miliona KM.
Nekoliko mjeseci dijeli nas od zabrane pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, vozilima javnog gradskog saobraćaja, na radnom mjestu, ali i u privatnim sredstvima prijevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe u Federaciji BiH.
Od 20. maja trebala bi početi primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH, koji je u Parlamentu FBiH usvojen 24. marta prošle godine, a mjesec kasnije, tačnije 27. aprila, Zastupnički dom Parlamenta FBiH usaglasio je tekst zakona.
Šta ugostitelj treba ispoštovati
To će za stotine hiljada stanovnika većeg bh. entiteta (44,1 posto našeg odraslog stanovništva su pušači, od čega 56,3 posto muškarci, 31,6 posto žene, a među vodećim smo zemljama koje bilježe i najviši postotak konzumiranja duhanskih proizvoda među mladima) značiti nova pravila.
Zakonom je definirano da su provođenje zabrane pušenja obavezni osigurati vlasnik i korisnik prostora u kojem je pušenje zabranjeno. Također, u tim mjestima mora biti postavljen grafički znak zabrane pušenja te tekst koji glasi: “Zabranjeno pušenje”.
Nadalje, u prostorima i na mjestima gdje je pušenje zabranjeno ne smiju biti postavljene pepeljare ili druge posude koje mogu služiti za odlaganje pepela.
Za osobe koje ne budu poštovale zabranu pušenja, vlasnik, odnosno korisnik prostora ili mjesta u kojem je pušenje zabranjeno dužan ju je opomenuti, uskratiti joj uslugu ili zatražiti od nje da napusti prostoriju.
I kad Zakon stupi na snagu, pušenje će biti dozvoljeno za korisnike usluga u službama i odjelima za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, u drugim ustanovama koje pružaju psihosocijalnu rehabilitaciju osobama sa duševnim smetnjama, u ustanovama za palijativnu njegu, ustanovama za njegu starih osoba, kao i u ustanovama namijenjenim za izdržavanje kazne ako i kada mogu biti uspostavljene posebne prostorije za pušenje odvojene od nepušačke zone.
Pušenje će biti dozvoljeno i na aerodromima i to u posebnim prostorijama za pušenje.
Odredbama Zakona definirano je da mora biti osigurana zaštita nepušača od izloženosti duhanskom dimu, putem osiguranja potpune fizičke odvojenosti prostora za pušenje i uz adekvatne ventilacijske sisteme.
Površina prostora i prostorije za pušenje u odnosu na veličinu objekta određuje se pravilnikom ugostiteljskog objekta, ustanove, odnosno aerodroma. U ovim prostorijama zabranjeno je služiti hranu.
Za sve one koji ne budu poštovali Zakon, navedene su i kazne koje idu i do 15.000 KM.
Primjera radi, pravno lice koje ne zabrani upotrebu duhana platit će kaznu do 5.000 KM, dok će fizičko lice koje konzumira duhan u zatvorenom prostoru biti kažnjeno sa 100 maraka.
Prof. dr. Aida Ramić-Čatak
– Zakonom smo konačno dobili mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihovog reklamiranja, promocije i sponzorstva. Dobili smo sprečavanje pristupa maloljetnih lica duhanskim proizvodima, što je značajan problem za mlađe od 18 godina. Također, dobili smo kontrolirani sistem duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obavezne oznake na pakovanjima poput zemalja u Evropske unije – kaže prof. dr. Aida Ramić-Čatak, koordinatorica za kontrolu duhana u Federacije BiH i pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Dodaje da se u javnosti i kroz medije sve vrijeme provlači pogrešna interpretacija kako se radi o “zakon o zabrani pušenja”, što, dodaje, uopće nije tačno.
– Niko nikome ne može zabraniti da puši, ali mi ovim zakonom želimo zaštititi one koji ne konzumiraju duhan i duhanske proizvode jer, prema rezultatima istraživanja, oko polovine stanovništva u FBiH izloženo je posljedicama duhanskog dima.
Zakon je nemoguće primijeniti
Iako se primjena Zakona očekuje već u drugoj polovini maja, kaže kako nema informacija u kojoj fazi su pripreme ugostitelja.
– Adresa na koju se to šalje vjerovatno je Federalno ministarstvo zdravstva, ali bih istakla da je Zakon omogućio i komotan period prilagođavanja. To znači da će ugostitelji imati oko godinu dana prilagodbe na nove uvjete poslovanja bez izdavanja kazni. Ugostitelji vjerovatno imaju pitanja, kada je riječ o prostoriji za pušače i uvjetima koje ona treba zadovoljiti. Još se radi priprema Pravilnika o tome koji će vjerovatno opet biti tema neke rasprave. No po meni to uopće nije neki poseban izazov.
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH, kaže “kako nema ništa od zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima jer je Zakon nemoguće primijeniti”.
– Oni kažu kako će ugostitelji raditi bolje kad bude zabrana. To je mafija koja radi u interesu elektronskih cigara. Kako se te zdravstvene institucije nisu sjetile i podigle glas da se riješi problem zagađenja zraka od kojeg pet puta više ljudi umre nego od posljedica duhana – pita Hadžić.
Prema njegovim riječima, “više od 100.000 privrednih subjekata našlo bi se na udaru”
– Krojač, slastičar, frizer…, sve to potpada pod javni prostor i nigdje se ne smije pušiti. Ko će to kontrolisati toliki prostor i objekte, potrebno nam je 10.000 inspektora, ko će ih plaćati – kaže Hadžić i dodaje “kako zakon nigdje nije tako rigorozan kao u Federaciji BiH, te da su ga sve zemlje u regiji Hrvatska, Slovenija, Srbija, Njemačka ublažile”.
U Bosni i Hercegovini oko milion stanovnika koristilo je duhanske proizvode, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2020. godine. No podaci su zasnovani na osnovu posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine, kada nas je bilo tri i po miliona.
U međuvremenu, prema nezvaničnim potvrdama koje stižu iz Agencije za statistiku BiH, manje nas je, kaže Ramić-Čatak, za oko pola miliona.
– To znači da se i brojke onih koji konzumiraju duhan automatski smanjuju. Rekla bih da je teško da sada imamo oko milion pušača. Ono što nas posebno zabrinjava su mladi jer, prema najnovijem istraživanju kojeg je Zavod radio, saznali smo da školska djeca i mladi u FBiH daleko više konzumiraju duhan i duhanske proizvoda od svojih vršnjaka u okolini, i to cigarete 13,8 posto (školska djeca), nargile – 16,1 posto i elektronske cigarete – 10,9 posto – naglasila je Ramić-Čatak.
Podsjetimo, cijena struje za privredu u RS povećana je s 53 na 65 eura po megavat-satu.
Nema razloga
Regulatorna agencija RS prihvatila je zahtjev „Elektroprivrede RS“ kojim se ukida ljetni i zimski obračun potrošnje, te počinje primjena tzv. blok tarife.
– „Elektroprivreda BiH“ za sada nije podnijela zahtjev za povećanje cijene struje. Pratimo potrošnju i ako bi ona ugrozila stabilnost sistema, poduzimali bismo određene mjere. Za sada je i zima veoma blaga, temperature su više od očekivanih za ovo doba godina, tako da je i potrošnja svih energenata manja. Imamo spremne i razrađene modele, a još jednom apeliramo na građane da električnu energiju ne koristi za grijanje – kazao je za “Avaz” generalni direktor EPBiH Admir Andelija.
Ministar industrije, energetike i rudarstva FBiH Nermin Džindić smatra da građani FBiH mogu biti mirni do polovine godine, jer obje elektroprivrede još mogu trpjeti dvostruko veću proizvodnu cijenu od prodajne, jer se gubitak nadomješta prodajom viškova na inozemnom tržištu.
60 dana
– Nakon eventualnog podnošenja zahtjeva za povećanje cijene FERK-u, postupak odobrenja traje 60 dana, tako da očekujem da građani mogu biti mirni do polovine godine. Čim nije bilo opredjeljenja da u grijnoj sezoni dođe do povećanja, neće ga ni biti – rekao nam je Džindić.
Generalna molba građanima je da ne prelaze svi na grijanje na struju, jer onda bi EPBiH morala kupovati energiju na tržištu. Cijena struje na tržištu ide i do 700 eura, a građani je plaćaju 31 euro po megavat-satu. Zamislite koliko bi EPBiH izdržala da električnu energiju kupuje po, naprimjer, 500 eura, a prodaje je po 31 euro, pojasnio je ministar Džindić.
Povodom hapšenja se su se oglasili i poslodavci osumnjičenog
Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su sinoć uposlenika Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog primanja mita.
– Dana 09.01.2023.godine u 16:40 sati, policijski službenici Sektora kriminalističke policije, Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo u saradnji sa policijskim službenicima Uprave za organizovani i teški kriminal MUP-a RS, pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, postupajući po Naredbi Suda Bosne i Hercegovine lišili su slobode lice M.V., rođen 1985.godine u Sarajevu, gdje je i nastanjen, zaposlenik Tužilaštva BiH, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo iz člana 219. stav 3. KZ BiH (Primanje dara ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem).
Izvršenim pretresom kuće koju isti koristi na području općine Centar Sarajevo, pronađeni su i privremeno oduzeti predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku. Osumnjičeni je predat u prostorije za zadržavanje osoba lišenih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. Nakon završene kriminalističke obrade, M.V. će biti predat u nadležnost Tužilaštva BiH – saopćeno je iz MUP-a KS.
Povodom hapšenja se su se oglasili i poslodavci osumnjičenog.
“Postupajući u odnosu nulte tolerancije prema pojavama koruptinih aktivnosti, u akciji po nalogu Tužiteljstva BiH, lišen je slobode osumnjičeni Vrabac Mustafa (1985.), uposlenik Tužiteljstva BiH. Aktivnosti su proveli policijski djelatnici MUP-a RS i MUP-a KS.
Osumnjičeni je pod istragom da je, u proteklom periodu, stupio u kontakt sa jednom osobom, te tražio za sebe nezakonitu imovinsku korist u iznosu od 10.000 eura, kako bi u svojstvu službene osobe i uposlenika Tužiteljstva BiH, pokušao utjecati i ishoditi povoljniji status za navodnog osumnjičenog.
U vršenju koruptivnih aktivnosti, osumnjičeni je uz naredbu Suda BiH i akciju tužiteljstva i policijskih agencija, zadokumentiran i lišen slobode zbog kaznenog djela- primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu uticajem iz članka 219. KZ BiH.
Osumnjičeni će u zakonskom roku biti predat postupajućem tužitelju, koji će ispitati osumnjičenog i nakon toga donijeti odluku o daljim aktivnostima.
Glavni tužitelj naložio je suspenziju i udaljenje osumnjičenog iz kapaciteta Tužiteljstva BiH.
Tužiteljstvo BiH i glavni tužitelj pozivaju građane, da prijave svako koruptivno i nezakonito postupanje, naročito ako su počinitelji tih aktivnosti uposlenici institucija i agencija za provedbu zakona, kako bi se nezakonita postupanja procesuirala sa ciljem odstranjivanja korumpiranih uposlenika iz svih institucija, a naročito agencija za provedbu zakona”, stoji u saopćenju Tužilaštva BiH.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec decembar 2022. godine iznosi 2.991,44 KM.
Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec oktobar 2022. iznosila je 1.139,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 543,00 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 38,07%. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 18,15%.
Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi): 1. Prehrana – 44,85% 2. Stanovanje i komunalne usluge – 13,12% 3. Higijena i održavanje zdravlja – 8,34% 4. Obrazovanje i kultura – 10,36% 5. Odjeća i obuća – 12,03% 6. Prijevoz – 4,61% 7. Održavanje domaćinstva – 6,69%
U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.
Bosna i Hercegovina pravi značajnije iskorake ka tome da građani povoljno mogu proizvoditi struju iz vlastitih obnovljivih izvora energije. Podsjećanja radi ovo je za BiH jedan od uslova za članstvo u Evropskoj uniji.
EU je 2021. godine objavila svoj plan za smanjenje emisija stakleničkih gasova za 55 posto do 2030. godine poznatiji kao “Fit for 55”. I taman kad su počele da se gase termoelektrane na ugalj po zemljma EU, Ukrajinski rat je stvorio energetsku krizu pa je potražnja za električnom energijom naglo porasla.
Na to je EU odgovorila odobrenjem ogromnih sredstva za solarne instalacije, pa je napredak u proizvodnji električne energije iz solara premašio planove zacrtane energetskom tranzicijom, ali je potražnja za električnom energijom i dalje visoka. Razlog je i u električnoj mobilnost koja se svakim danom povećava, a rješenje se vidi u prelasku na hidrogensko gorivo, za čiju se proizvodnju opet traži “zelena energija” – iz obnovljivih izvora.
Vlada Federacije BiH nedavno je usvojila i set nacrta novih zakona iz oblasti energije i obnovljivih izvora koji je upućen u parlementarnu proceduru.
Ekrem Mušić, CEO kompanije EMT SOLAR d.o.o. za Akta.ba je kazao da spomenuti prijedlozi nacrta zakona bili veoma liberalni, pa se nada da će takvi i proći usvajanje.
“To bi za domaćinstva omogućilo brzo i jednostavno instaliranje malih postrojenja tkz “prozjumera” kojim bi se energija proizvedena u toku dana i ljeti, mogla koristiti nevečer i zimi. Spremište ove energije bi bila mreža elektrodistribucije. I sve bez prijavljivanja obrta, bez desetina saglasnosti i dozvole i administrativnog maratona kakav je danas. Sad je do parlamentaraca, onih kojima je narod prije nekoliko mjeseci dao glas…”, kaže Mušić.
Prema njegovom mišljenju potražnja za električnom energijom neće opasti, jer je gašenje termoelektrana nezaobilazno, a mnoge zemlje izbjegavaju izgradnju nuklearnih elektrana.
Ova potražnja će i dalje rasti u ovom desetljeću kako na EU tako i na BiH tržištu, jer je oko 3/4 proizvodnje električne energije EPBiH upravo iz termoelektrana koje će se kad tad morati ugasiti.
Bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine iznosila je 1.108 Gwh, što je manje za 202 GWh nego u oktobru prošle godine kada je proizvedeno 1.310 Gwh, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U ukupnoj bruto proizvodnji, hidroelektrane su učestvovale sa 27,7 posto, termoelektrane sa 69,7, a solarne i vjetroelektrane sa 2,5 posto.
POSKUPLJENJE STRUJE POTAKLO INVESTICIJE
Za bh. privrednike je poskupljenje električne energije bio okidač za ulaganja u solare.
“Samo u 2022. godine je u Bosni i Hercegovini postavljeno više panela nego svih ranijih godina zajedno. I to najviše na krovovima proizvodnih pogona kao elektrane za vlastitu potrošnju, bez komplikovanih procedura. Nakon što su godinu završili sa realnih 30-40 posto smanjenja računa za el. energiju, mnogi privrednici zadovoljno trljaju ruke i planiraju proširenja instalacija”, govori nam Mušić.
S druge strane, bh. izvoznici instalacijom solarne elektrane obezbjeđuju bolji karbonski otisak za svoj proizvod, pripremajući svoju kompaniju za mjere koje su ucrtane sa “Fit for 55” Evropske Unije.
Zbog prekomplikovanih proceudra vezano za dobijanje dozvola za postavljanje fotonaponskih solarnih panela, građani u našoj zemlji još uvijek nemaju značajno iskustva sa ovakvom vrstom proizvodnje električne energije.
Pokazalo se da su se do sada za instaliranje fotonaponskih solarnih sistema na npr. na krovovima najviše odlučivale samo veče firme koje su u svemu imale određeni interes. Novim zakonskim rješenjima to će se promijeniti.
Za razliku od zemalja u regionu naša zemlja još uvijek ne subvencionira ugradnja fotonaponskih solarnih panela za domaćinstva, male proizvođače. U Hrvatskoj se ugradnja subvencionira sa od 40 do 80 posto od ukupnog iznosa ugradnje ili do 19.500 KM. Kada je riječ o Srbiji, od prošle godine ugradnja solarnih panela u domaćinstvima subvencionira sa 50 posto od ukupnog troška ugradnje.
U Udruženju poljoprivrednika entiteta Federacija Bosne i Hercegovine razočarani su prijedlogom budžeta FBiH za 2023. godinu u kojem je za poljoprivredu namijenjeno 160 miliona KM.
Istina, predloženi iznos je za više od 50 posto veći od onog iz 2022. godine (106 miliona KM), ali je znatno manji od traženih 200 miliona KM.
– Podsticaj za poljoprivredu planiran je u iznosu od 160 miliona KM, na razdjelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, što je povećanje subvencija privatnim preduzećima i poduzetnicima za 54 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu – saopćeno je krajem prošle godine iz Vlade FBiH.
U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, pak, za poljoprivredu je u 2023. predviđeno 180 miliona KM.
– Ne odustajemo od traženih 200 miliona KM podsticaja. U tome su saglasna sva udruženja iz FBiH. Javnost treba da zna da su poljoprivrednici od FBiH posljednji novac dobili još u septembru prošle godine jer je isplata za četvrti kvartal prebačena u 2023.
Ako se uđe u privremeno finansiranje FBiH, poljoprivrednici neće dobiti novac do juna, što bi bila katastrofa jer nas čeka proljetna sjetva – kaže za Faktor Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Ističe kako je neophodno da se budžet FBiH usvoji u zakonski predviđenom roku.
– Insistiramo na tome uz naravno napomenu da iznos za poljoprivredu iznosi 200 miliona KM.
U suprotnom, orgnaizovat ćemo proteste i blokade, bez obzira na to ko bude na vlasti – poručio je Bićo.
Kako je i najavljivano proteklih dana da će doći do promjene vremena, na Kupres i Blidinje stigao je snijeg.
I prema najavama meteorologa, danas u Bosni oblačno sa kišom u nizinama i snijegom u višim područjima. Tokom noći na srijedu u zapadnim, centralnim i istočnim područijma snijeg i susnješica su mogući i u nizinama.
Prof. dr. Aida Ramić-Čatak
