Category: BiH

  • Delegati Doma naroda Parlamenta FBiH preuzeli uvjerenja o osvojenom mandate

    Delegati Doma naroda Parlamenta FBiH preuzeli uvjerenja o osvojenom mandate

    Prema izmjenama dosadašnjih ustavnih i zakonskih pravila koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, Dom naroda Federalnog parlamenta ima ukupno 80 članova, umjesto 58 kao dosad

    Na konstituirajućoj sjednici novog saziva Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine delegatima su uručena uvjerenja o osvojenim mandatima, nakon čega je uslijedilo polaganje svečane zakletve.

    Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Suad Arnautović čestitao je novoizabranim delegatima, te podsjetio da je CIK na svojoj sjednici krajem decembra donio odluku o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH koja je objavljena u Službenom glasniku.

    – Današnjom dodjelom uvjerenja o osvojenim mandatima završava se etapa posrednih izbora u FBiH. Sada slijedi izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, kao i izbor po pet delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u skladu sa Izbornim zakonom BiH – podsjetio je Arnautović.

    Prema izmjenama dosadašnjih ustavnih i zakonskih pravila koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, Dom naroda Federalnog parlamenta ima ukupno 80 članova, umjesto 58 kao dosad.

    Sastoji se od delegatskih klubova tri konstitutivna naroda, čiji je sadašnji kadrovski kapacitet po 23 delegata umjesto po 17, kao dosad, te Kluba ostalih naroda koji sada ima 11 umjesto sedam delegata.

     

    fokus

  • Respiratorni virusi haraju: Ambulante u domovima zdravlja u KS pune pacijenata

    Respiratorni virusi haraju: Ambulante u domovima zdravlja u KS pune pacijenata

    Iako su respiratorna oboljenja očekivana za ovo doba godine, u domovima zdravlja u Kantonu Sarajevo broj pacijenata koji traže zdravstvenu uslugu iznad je prosjeka i to u svim služabama, a najviše u odjelima pedijatrije, školske i porodične medicine.

    Prema riječima Armana Šarkića, glasnogovornika JU Dom zdravlja KS, najveći pritisak je u domovima zdravlja Novi Grad i Centar.

    – Virusi, kojih je dosta u cirkulaciji, ove godine zahvatili su sve starosne strukture stanovništva. Puno je oboljelih od gripe, COVID-19, ali i drugih respiratornih oboljenja. Simptomi za sve bolesti vrlo su slični što dodatno otežava situaciju. No dominiraju grlobolja, hunjavica, malaksalost, povišena tjelesna temperatura, a ima i slučajeva upale pluća – navodi Šarkić.

    Pritisak pacijenata dodatno usložnjava situaciju u ovoj zdravstvenoj ostanovi koja se godinama bori sa nedostatkom zdravstvenog kadra, prije svega ljekara specijalista.

    – Imamo oko 170 timova porodične medicine. U međuvremenu smo raspisali konkurs za prijem u radnih odnos 27 ljekara opće medicine koji će popraviti situaciju sa nedostatkom kadra. Međutim, kad imate ovakvu navalu pacijenata kojima je potrebna zdravstvena usluga, onda tih timova nikada nije dovoljno – kaže Šarkić.

    Na pitanje, da li su ljekari, za koje je 14. oktobra prošle godine raspisan konkurs za prijem u radni odnos, počeli raditi, Šarkić odgovara kako je žalbeni rok istekao te da više nema nikakvih prepreka da počnu raditi.

    – Preporuka građanima je da izbjegavaju masovna okupljanja i nose masku na mjestima gdje cirkuliše veći broj ljudi. Time će zaštititi sebe, a i pomoći zdravstvenim radnicima u domovima zdravlja.

    U Kantonu Sarajevo od 7.760 vakcina protiv gripe, koliko je nabavljeno za sezonu 2022/2023, ostalo je još oko 200 doza. Šarkić dodaje kako je ovog puta odziv građana bio dobar.

    – Onaj ko želi, naravno ukoliko nema simptome nekog respiratornog oboljenja, može se vakcinisati protiv gripe. Isto važi i za vakcinu protiv COVID-19. Imamo dovoljno Sinopharm i Sinovac vakcina, a tu je i Moderna, bivalentna doza koja daje dobar imunološki odgovor na infekciju – kazao je Šarkić.

    faktor

     

     

  • U RS propalo više od 800.000 vakcina protiv koronavirusa

    U RS propalo više od 800.000 vakcina protiv koronavirusa

    Više od 870.800 vakcina protiv koronavirusa u RS propalo je zbog isteka roka, a u domovima zdravlja ističu da rukav zavrne samo onaj ko putuje.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, od ukupno 870.877 vakcina protiv kovida, kojima je istekao rok trajanja, najviše je doza Astra Zenece koja je u RS stigla uglavnom iz donacija, piše Srpskainfo.

     

    Mala zainteresovanost

    Osim toga, propale su i određene količine vakcina Sputnjik, Pfizer, Sinovac i Moderna.

    – Vakcine kojima istekne rok trajanja uništavaju se u skladu s Pravilnikom o uništavanju medicinskog i farmaceutskog otpada. Iako vakcine i dalje pružaju zaštitu od teških oblika kovida, trenutno je mala zainteresovanost za vakcinaciju – naveli su u Institutu.

    U Domu zdravlja Prijedor kažu da tek rijetki dolaze da prime četvrtu dozu vakcine protiv korone.

    – Za prvu dozu ne pita niko. Imamo sedmični raspored imunizacije i vakcine su dostupne, ali zainteresovanih nema – rekla je vršilac dužnosti direktora u toj zdravstvenoj ustanovi Dijana Đerić.

     

    Slična situacija je i u Bijeljini.

    – Ne pamtim kada smo posljednji put dali uopšte vakcinu protiv kovida izuzev ponekom pacijentu koji se sprema na put. To i ne računamo – rekla je direktorica bijeljinskog Doma zdravlja Danijela Đukin.

     

    Manje je zainteresovanih za imunizaciju protiv korone i na jugu RS.

    – Uglavnom mlađi ljudi koji putuju izvan zemlje dolaze sporadično da prime prvu dozu vakcine jer im i dalje traže potvrde o vakcinaciji. Imamo u roku vakcine Sinofarm koje su na raspolaganju našim sugrađanima – rekla je specijalista epidemiologije u Domu zdravlja Trebinje Jelena Durić.

     

    Blaži simptomi

    Kazala je da su vakcine povlačili u velikim količinama na početku, a kasnije shodno interesovanju.

    – Cilj nam je da sada vakcinišemo stanovništvo “spikevadž TM Zero/Omicron” bivalentnim vakcinama protiv kovida proizvođača Moderna koja je namijenjena pacijentima koji su prethodno primili dvije doze vakcine protiv korone. Daje se osobama od 12 godina i starijim – istakla je Durićeva.

     

    Ona je ocijenila da je trenutna epidemiološka situacija takva da se mali broj osoba testira PCR testovima.

    – Građani uglavnom imaju blaže simptome, rjeđe se javljaju ljekaru, a ako se i testiraju kupuju kućne antigenske testove u apotekama, tako da je broj oboljelih sigurno veći nego što mi vidimo, ali na svu sreću nema pacijenata s teškom kliničkom slikom – rekla je Durić, dodajući da je povećan broj pacijenata s akutnim respiratornim infekcijama i oboljenjima sličnim gripu, piše Glas Srpske.

     

    Broj novozaraženih

    Prema jučerašnjem izvještaju Instituta za javno zdravstvo RS, za tri dana virus korona potvrđen je kod ukupno 24 osobe od 266 testiranih. Od posljedica zaraze preminule su dvije osobe.

    Do sada je u RS potvrđeno ukupno 120.519 slučajeva zaraze virusom korona, dok je preminulo ukupno 6.607 osoba.

     

    Avaz.ba

  • Koja je namirnica posljednjih mjeseci najviše poskupjela?

    Koja je namirnica posljednjih mjeseci najviše poskupjela?

    Kod kupovine hrane u prodavnicama, tržnim centrima, građani mogu svjedočiti svakodnevnom povećanju cijena. Na dnevnoj bazi se mijenjaju i cijene higijenskih proizvoda, odjeće, obuće…

    U Federalnom zavodu za statistiku kažu kako su potrošačke cijene u prvih devet mjeseci 2022. godine u odnosu na isti period 2021. godine porasle za 14,9 posto.

     

    Brašno poskupjelo za 41,2 posto

    – Cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku su porasle za 21,5 posto. U grupi “hrana” cijene su porasle za 22,3 posto. Poskupljenja su zabilježena na svim prehrambenim proizvodima, a najveći porast cijena zabilježen je kod ulja 62,6 posto, brašno i ostali proizvodi od žitarica 41,2 posto, maslaca 27,3 posto – navode u Federalnom zavodu za statistiku.

    Građani koji imaju kućne ljubimce navode kako je enormno poskupjela hrana za pse i mačke.

    – Nemoguće ne primijetiti koliko je poskupjela hrana za životinje. Recimo jedno pakovanje hrane koje sadrži četiri kesice prije samo dva mjeseca se moglo naći za 2,80 KM i tri KM, a sada je 4,30 KM.

    Dostavljači da bi dodatno zaradili otvore pakovanje i prodaju kesice iz pakovanja pojedinačno pa je jedna kesica hrane za mačku 1,25 KM. Konzerve hrane za životinje su preskupe, sada nema ispod dvije KM, a prije dva mjeseca ta ista konzerva je koštala 1,25 KM.

    Ne znam da li iko kontroliše ove cijene. Pa svaki dan kada uđete u prodavnice druga je cijena. To naglas pričaju i prodavači – priča nam starija Sarajka.

    “Najmanja konzerva tunjevine i to najjeftinija je 1,80 KM”

    Kaže da više nije u stanju kupiti školjku jaja.

    – Je li suvišno kazati da je školjka jaja sada 11 KM!? Meso više ne znam ni koliko košta. Jedan manji parizer je koštao 1,15 KM, a sada je 1,50 KM. Preko noći ode za 35 feninga. Najmanja riba tunjevina u konzervi i to ona najjeftinija je 1,80 KM. Ma sve je otišlo – priča.

    Savez samostalnih sindikata BiH je izračunao da je potrošačka korpa za decembar 2022. godine koštala blizu 3.000 KM, tačnije 2.991,44 KM.

     

    faktor

  • Ekološka katastrofa na Drini – Nadležni i dalje bez rješenja za problem neadekvatnog odlaganja otpada

    Ekološka katastrofa na Drini – Nadležni i dalje bez rješenja za problem neadekvatnog odlaganja otpada

    Ekološka katastrofa na rijeci Drini je dugogodišnji problem, a do nje dolazi zbog neadekvatnog odlaganja otpada koje usljed velikih padavina i vodostaja završi u Višegradu. U narednih nekoliko dana očekuju se velike padavine i priliv vode, pa je pitanje da li će lančanica na Drini izdržati novi val otpada i drvnih sortimenata.

    Trenutno se na jezeru nalazi nešto manje od 10.000 kubnih metara otpada, a najveća opasnost predstoji 18. i 19. januara kada se očekuje poplavni talas iz Crne Gore.

    Iz Udruženja građana “Eko centar” Višegrad navode da radnici Hidroelektrane na Drini redovno skupljaju otpad, i odlažu ga na gradsku deponiju.

    “Doduše, sa malo mehanizacije za razliku od Srbije. Dok se u Srbiji otpad koji se skuplja na Potpećkom jezeru, na Limu, odlaže na regionalnu deponiju Duboko, pored Užica, u Višegradu se plutajući otpad koji dolazi do našeg grada, odlaže na gradsku deponiju koja nije dovoljna ni za potrebe grada. Mi smo regionalna deponija htjeli to da priznamo ili ne”, poručuju iz Udruženja.

    Ističu da Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, ne može da spriječi dolazak plutajućeg otpada.

    “Očito da nismo sposobni da očistimo deponije pored rijeka, i da formiramo regionalnu deponiju za gradove u gornjem toku rijeke Drine gdje ne živi više od 50.000 ljudi”, navode iz “Eko centra”.

    Za ovu ekološku katastrofu još niko ne snosi dgovornost.

     

    bhrt

  • Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH

    Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH

    Konstituirajuća sjednica Doma naroda Federalnog parlamenta zakazana je za danas, nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine krajem godine saopćila da su se uvjeti za sazivanje sjednice stekli budući da je potvrdila rezultate posrednih izbora i dodijelila mandate za ovaj nivo zakonodavne vlasti u Federaciji BiH.

    Delegati bi danas trebali preuzeti mandate i položiti zakletvu te imenovati rukovodstvo Doma naroda.

    Prema predviđenom dnevnom redu konstituirajuće sjednice, trebao bi uslijediti izbor privremenih radnih tijela Doma naroda, dok je jedna od tačaka dnevnog reda i izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

    Sjednicu je sazvao predsjedavajući u dosadašnjem sazivu Tomislav Martinović (HDZ).

    Prema izmjenama dosadašnjih ustavnih i zakonskih pravila koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, Dom naroda Federalnog parlamenta ima ukupno 80 članova, umjesto 58 kao dosad.

    Sastoji se od delegatskih klubova tri konstitutivna naroda, čiji je sadašnji kadrovski kapacitet po 23 delegata umjesto po 17, kao dosad, te Kluba ostalih naroda koji sada ima 11 umjesto sedam delegata.

    Prema Ustavu, nadležnost Doma naroda je da predloži predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, a to mogu učiniti stranke ili koalicije koje u klubu imaju minimalno 11 delegata. Predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH potom potvrđuju Vladu Federacije BiH.

     

    bhrt

  • Provjeravaju li inspekcije poslodavce koji neprestano na portalima za zapošljavanje traže radnike

    Provjeravaju li inspekcije poslodavce koji neprestano na portalima za zapošljavanje traže radnike

    Na pojedinim portalima za traženje posla može se vidjeti kako jedni te isti poslodavci mjesecima, godinama traže radnike. Riječ je o picerijama, trgovinama, restoranima…

    “Znam piceriju koja kako se otvorila traži radnike”

    – Nemoguće je da neko godinama traži radnike. Znam jednu piceriju koja otkako se otvorila traži radnike. Kako je to moguće? Jednom sam otišla na razgovor sa vlasnikom te picerije i kada sam pitala hoće li mi ići radni staž, koliko plaća topli obrok, hoće li platiti prijevoz, samo je rekao da će mi javiti jesam li dobila posao.

    Naravno da nikada nije nazvao. I taj isti vlasnik svaki mjesec traži radnike. Isto je i sa pojedinim domaćim lancima trgovine. Neprestano traže prodavače, mesare… – priča nam Sarajka Samira K.

    U Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo su nam kazali kako su inspekcijski nadzori za oblast radnih odnosa kontinuirani u svim oblastima rada subjekata, pri čemu je prioritet posvećen kontroli rada nacrno.

    – Nesporno je da su među kontrolisanim subjektima i pizzerije, restorani, prodavnice hrane. Prioritet u postupanju dat je prijavama koja je ova inspekcija u 2022. godini zaprimila ukupno 1.694, s tim da je najveći broj prijava bio zbog angažovanja radnika nacrno, te je u prošloj godini od inspektora rada zatečeno ukupno 106 osoba bez zaključenog ugovora o radu i prijave na osiguranje, za šta su preduzete mjere u skladu sa Zakonom o radu – navode.

     

    Kazne od 100 KM do 10 hiljada KM

    Ističu da sve osobe koja rade za poslodavca bez zaključenog ugovora o radu imaju mogućnost podnošenja prijava nadležnom inspektoratu, na jedan od načina sa kojima se mogu upoznati na web stranici Uprave.

    – Nadalje, Zakon o radu propisuje i kaznu za osobe zatečene na radu bez zaključenog ugovora o radu, te to može biti jedan od razloga zbog kojeg se osobe koje rade nacrno ne odlučuju podnijeti prijave po tom osnovu – kažu.

    Navode kako inspektori mogu djelovati izdavanjem upravnih ili prekršajnih mjera, odnosno novčanih sankcija koje minimalno iznose 100 KM (za radnike koji rade bez zaključenog ugovora o radu), a maksimalno 10.000 KM (za poslodavce koji nisu isplatili plaću u zakonskom roku).

     

    FAKTOR

  • “Kap koja je prelila čašu u McDonald’su: Kad se Ihtijarević počastio Bentleyjem”

    “Kap koja je prelila čašu u McDonald’su: Kad se Ihtijarević počastio Bentleyjem”

    Posljednji hamburger poslužen je u Sarajevu 30. decembra. McDonald’s je nakon deset godina okrenuo leđa Bosni i Hercegovini. Prema navodima iz sjedišta u SAD-u, želi se spriječiti daljnje oštećenje imidža brenda.

    „Gužva ispred McDonald’sa u glavnom gradu BiH Sarajevu, poput one 30. decembra 2022. godine, nije zabilježena od njegovog otvaranja 2012. godine. Tog dana je vladalo veliko interesovanje za hamburgerom jer je McDonald’s posljednji gigant brze hrane koji se poslužuje u BiH. Ono što je dugo najavljivano postalo je stvarnost za nekoliko dana: Amerikanci su zatvorili svoja vrata u Bosni i Hercegovini i napustili tržište”, piše pored ostalog Marko Petelin u listu „Kleine Zeitung”.

    Petelin piše da je i od otvaranja prve filijale u BiH, u to vrijeme čak i uz prisustvo poznatih državnih čelnika, hamburger teško prolazio u Sarajevu. Nacionalna jela, pljeskavicu i ćevapčiće u somunu sa lukom i ajvarom, rijetko bi koji Bosanac zamijenio za hamburger, pomfrit i kečap. I zato što, sa prosječnim mjesečnim primanjima od nešto manje od 350 eura, većina ljudi to teško može priuštiti, zaključuju u ovom listu.

     

    Dugovi i luksuzan život na račun McDonald’sa

    U tekstu objavljenom u listu „Kleine Zeitung” se navodi da je direktor Haris Ihtijarević privukao pažnju svojom ekstravagancijom i mnogim nedosljednostima u rukovodstvu. „Nagomilali su se veliki dugovi. Navodi se da je riječ o obavezama u iznosu od 1,2 miliona konvertibilnih maraka. Osim toga, korisnik franšize izgubio je spor protiv Raiffeisenbanke oko zakupa poslovnog prostora u “Titovoj ulici” u Sarajevu.”

    „Kap koja je prelila čašu u američkom sjedištu vjerovatno je bio direktorov službeni automobil. Ihtijarević se počastio ni manje ni više nego Bentleyjem kao vozilom. Navodno je iznajmio engleski luksuzni automobil o trošku McDonald’sa”, piše „Kleine Zeitung” i dodaje da je oduzeta franšiza jer u sjedištu u SAD-u, žele spriječiti daljnje oštećenje imidža brenda. 150 zaposlenih saznalo je 30. decembra da se sutradan više ne moraju pojavljivati ​​na poslu. Prema navodima McDonald’sa, trenutno se ne planira nova licenca u BiH. Konačno, mali poraz globalizacije nad nacionalnim kulturnim dobrom: Bosna sada opet pripada isključivo pljeskavicama i ćevapčićima.

     

    Ćevapi uvijek bili ispred McDonald’sa

    Odlaskom McDonald’sa iz BiH se bavi i MDR. Ulrike Schult piše da McDonald’su posao u Sarajevu i nije nikada išao dobro. Ne samo zato što se brza hrana iz SAD-a susrela sa popularnim domaćim specijalitetima sa roštilja u Bosni. „Dok u Srbiji postoje 32 poslovnice, a u Hrvatskoj 39, restorani u bosanskim gradovima Banja Luka i Tuzla mogli su opstati samo kratko. Lokalni posmatrači to objašnjavaju time da ljudi sebi jednostavno ne mogu priuštiti brzu hranu. Uz trenutna poskupljenja, prosječna neto primanja od 530 eura nisu dovoljna ni za pokrivanje prosječnih troškova života četveročlane porodice. Oni su u novembru 2022. godine iznosili više od 1.500 eura za dio zemlje u kojem se nalazi Sarajevo”.

    „Poznata ćevabdžinica u Sarajevu je prilikom otvaranja McDonald’s na sebe privula pažnju jer je kao domar komšija na naselje poslala ogroman pladanj sa ćevapčićima. Vlasnik ćevabdžinice je poručio da konkurencija stimuliše poslovanje i da on smatra da dolazak McDonald’sa neće značiti da će Bosanci u buduće jesti manje ćevapa. Oni su, barem početkom 2023. godine, zapravo pravi pobjednici”, piše MDR.

     

    N1

  • U Muzeju Sarajeva postavljena izložba ‘9. januar – put u genocid’

    U Muzeju Sarajeva postavljena izložba ‘9. januar – put u genocid’

    U Muzeju Sarajeva danas je postavljena izložba Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine pod nazivom “9. januar – Put u genocid”.

    Izložba, kao i istoimeni naučni skup, ranije su, 9. januara, organizvoani u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Prema riječima organizatora radi se o građi kojom se građanima BiH nastoje predočiti veoma značajni dokumenti u kojima su nedvosmisleno prezentirane činjenice o 9. januaru i nastanku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

    Direktor Arhiva Federacije BiH Hajrudin Ćuprija kazao je novinarima kako su imali značajan broj upita gdje se može pogledati izložba, nakon što je ona premijerno otvorena u Narodnom pozorištu u Sarajevu, zbog čega su u saradnji sa Muzejom Sarajeva odlučili učiniti je dostupnom svim građanima Sarajeva i turistima koji posjećuju glavni grad Bosne i Hercegovine.

    “Naše opredjeljenje je da u narednom periodu ovu izložbu ponudimo i školama, da ona bude i pedagoška izložba. Smatramo da je izložba veoma kvalitetna i da zaista daje činjenice koje su prethodile agresiji na Bosnu i Hercegovinu i genocidu. Mislim da je veoma važno da je vide i učenici”, smatra Ćuprija.

    Podvukao je kako je evidentno da se često za 9. januar samo kaže da je to neustavni datum, a da se pritom ne ulazi opširnije u samu suštinu šta je 9. januar sve prouzrokovao i šta je njegova posljedica.

    U izradi izložbe korišteno je više od 90 dokumenata Arhiva međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te Arhiva instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu (AIIZ).

    Autori izložbe su naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović, naučni saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Jasmin Medić i naučni suradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Hikmet Karčić.

    Medić je kazao kako je izložba svojevrstan naučni odgovor na sve ono što se i ove godine moglo vidjeti i čuti tokom obilježavanja 9. januara, “Dana Republike Srpske”, kojeg je Ustavni sud BiH u dva navrata proglasio neustavnim.

    “Danas u Bosni i Hercegovini na sceni imamo borbu za narativ u kojem se mnoge stvari prešućuju i u kojem, uslovno rečeno, i jedna i druga i treća strana samo žele da kažu ono što njima odgovora u datom momentu, a mi smo željeli da bh. javnosti predstavimo neke dokumente koji su do sada bili nepoznati”, istakao je Medić.

    Dodao je kako je 9. januar odabran kao “Dan Republike Srpske” zato što je pravoslavni praznik, ali kako treba imati na umu da je tim gestom pokazano da će to biti jednonacionalni entitet, kao što i sam naziv govori.

    Izložba, koja je trajno vlasništvo Arhiva Federacije BiH, u Muzeju Sarajeva ostaje postavljena do daljnjeg, a nakon prikazivanja u Sarajevu biće predstavljena širom države, ali i u Evropi i svijetu.

     

    bhrt

  • Cijene goriva padaju, a hrana i dalje jako skupa

    Cijene goriva padaju, a hrana i dalje jako skupa

    Poskupljenje goriva automatski prati rast cijena, a kada ono pojeftini, proces ide sporo, što je nedopustivo.

    Prve procjene na početku rata u Europi glasile su da će gorivo poskupiti i na 4 marke do kraja godine. Nije bilo ugodno pratiti izvještaje analitičara, ali nadali smo se da bi se moglo naći neko globalno rješenje. U jednom trenutku dizel je išao iznad 3,50 KM po litri. Ovih dana je oko 2,76 s tendencijom daljnjeg pada.

    Ekonomski analitičar Damir Novotny ovih je dana za N1 kazao da je počeo djelovati tržišni mehanizam. Iako su cijene nafte bile u padu već sedmicama pa su pale na razine prije krize, cijene prerađevina, a ovdašnje tržište se opskrbljuje prerađevinama s mediteranskog tržišta, nisu pratile taj pad cijena sirove nafte.

    Nije bilo dovoljno prerađevina na Mediteranu i tada smo imali paradoks da su mediteranske zemlje plaćale skuplje nego sjevernoeuropske zemlje, pa su u Njemačkoj bile jeftinije nego ovdje – napomenuo je Novotny.

    Cijene bi i u idućoj godini mogle padati, međutim, koliko je to dobro s obzirom na to da će se pad događati jer pada svjetska ekonomija, osobito ona kineska kojoj se predviđaju niske stope rasta.

    Unatoč smanjivanju proizvodnje nafte od naftnog kartela OPEC+, ima dovoljno nafte na tržištu. One doista ne mogu imati cijenu od 100 dolara po barelu, one će se kretati oko 80-85 dolara, tako da će cijene barela vjerojatno padati, ali ne na razinu kako potrošači očekuju.

    Sigurno je da možemo očekivati nastavak trenda pada u 2023. godini, ali postoji ozbiljan rizik što će se događati u kineskoj ekonomiji. Kineska ekonomija bila je opterećena COVID mjerama, proizvodnja i potrošnja su padale, ali teško je prognozirati hoće li se situacija stabilizirati i hoće li doći do naglog otvaranja koje će dovesti do kratkotrajnih manjkova – komentirao je.

    Međutim, komentira se još jedna činjenica, a to je da pad cijena goriva ne prati pad cijena osnovnih proizvoda. U Klubu potrošača za Večernji list kažu da se očito trgovci ne žele odreći svog ekstraprofita jer su na to već navikli. Udruga za zaštitu potrošača kaže da je sada potez na proizvođačima i trgovcima da smanje svoje apetite. Statistika kaže da su cijene prehrambenih proizvoda u odnosu na lani veće za 34 posto. Pratio se trend rasta cijene nafte i odmah korigirao rast cijena namirnica.

    Jako je teško sada precizirati koji su proizvodi za koliko poskupjeli, ali znamo da su skuplji kruh, mlijeko i meso. Sve su to oni proizvodi koje ubrajamo u osnovne životne namirnice i nadamo se da ćemo, kada se “iščisti” to razdoblje, po nižim cijenama kupovati.

    Očekujemo neko pojeftinjenje kako bismo mi kao potrošači, kao krajnji korisnici, to osjetili – kazao je za ATV Dušan Srdić iz Udruge potrošača “Reakcija”. Kazao je i kada očekuje da bi cijene mogle pasti. Teško da će se nešto mijenjati u idućih 15-ak dana koliko traje prijevoz od države do države, ali od 15 do mjesec dana trebalo bi doći do nekog pojeftinjenja, odnosno kada završi ovaj prijevoz koji je krenuo dok su još bile previsoke cijene – kaže.

    Postoji još jedan problem zbog kojeg bi trgovci mogli zadržati veće cijene. Naime, neki od njih su nagomilali zalihe pa neće tek tako srušiti cijene.

    Ako se pad cijena nastavi, prije svega cijena nafte, trebalo bi i ostalo pojeftiniti. Ali postoji jedan psihološki efekt, elastičnost cijena, puno brže se reagira kada se cijene povećaju, poslovanje se tome prilagodi, a u suprotnom ipak ide sporije.

    Ako naši građani i poduzeća budu nastavili uzimati proizvode u istim količinama i većim, prodavači ne vide potrebu sniziti cijene – kazao je Saša Grabovac.

    Vecernji.ba