S vremena na vrijeme budu otkriveni izvršioci krivotvorenja dokumenata koji za to traže novac,ali to je u BiH i dalje unosan posao.
PLATI I VOZI
Nedavno je u Hrvatskoj podignuta optužnica protiv mladića iz Siska, nakon što ga je policija uhvatila sa falsifikovanom vozačkom dozvolom iz BiH za čak tri kategorije. Na ispitivanju se branio pomalo šaljivo – iako nikada nije položio vozački ispit, mislio je da je vozačka nabavljena legalno.
Put do te vozačke je izgledao otprilike ovako: Prijatelj ga je spojio s čovjekom iz BiH, obavio je fotografisanje, potpisao je “neke papire”, a nakon dvadesetak dana bila je gotova vozačka dozvola koju je platio 1.200 eura.
Polovinom januara je Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio optužnicu Tužilaštva KS-a protiv šest osoba, a prema navodima iz optužnice, Hasiba Zajković, viša referentica za poslove vozačkih dozvola u Sektoru za administraciju Novo Sarajevo MUP-a KS-a, tereti se da je od 2010. do 2019. godine organizirala i rukovodila kriminalnom grupom. Oni su za oko 180 osoba, koje nisu imale ni položen vozački ispit, pribavili vozačke dozvole. Tražili su novac, od 600 do 4.000 KM.
Ismet Katana, vještak kriminalističke struke MUP-a KS-a iz podoblasti vještačenje rukopisa, dokumenata i novca, za Oslobođenje kaže da bi se bilo koji predmet kriminalistički vještačio, prvo što se mora naći je isti originalan predmet.
– Koji će biti uzorak za komparaciju. Znači, da bismo vještačili neki dokument, moramo imati originalni da bismo ga upoređivali sa ovim koji je sumnjiv. Ukoliko mu nešto nedostaje, onda je logično da je krivotvoren, kaže Katana.
Advokatica Adna Dobojlić kaže da je, prema zakonu entiteta Federacija BiH, kazna za krivično djelo krivotvorenje isprave novčana ili do tri godine zatvora, a ako se radi o javnim ispravama, to su oporuke, mjenice, službene knjige, onda je predviđena kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.
– Mi smo se najčešće susretali sa falsifikovanjem diploma, mnogi su nam dostavljali informacije o takvim diplomama kod svojih sugrađana, ali se kao otežavajuća okolnost ispostavilo to da su te informacije nepotpune za prosljeđivanje nadležnim organima. Falsifikovanje isprava je krivično djelo, ali ne postoji ujednačena praksa, bar kad je riječ o diplomama, kod nadležnih organa, pa se često prebacuje odgovornost s jednih na druge. Često smo imali izjave da će se vršiti provjere diploma svih zaposlenih u javnom sektoru, ali nikada se nije definisalo ko će to raditi, kaže nam Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
Ističe i da mnogi imaju saznanja o krivotvorenjima isprava, ali to ne prijavljuju zbog straha.
– Novinari su ranije objavili priču o falsifikovanju diploma u Sanskom Mostu, pa su tužioci onda njih pozivali na razgovore, tražili da im otkriju svoje kontakte. To je bio jasan pritisak na sve one koji imaju saznanja, da ne bi trebalo da izlaze s njima u javnost ili da ih adresiraju kako to zakon nalaže, naglašava Ožegović.
POLJULJAN SISTEM
Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, nedavno je rekao da je od 2016. do prošle godine prekontrolisano više od 22.400 diploma.
– Nijedna od njih nije stečena suprotno zakonu. Otkriveno je, također, da je 35 diploma bilo falsificirano od fizičkih lica izvan Univerziteta, neki i izvan Sarajeva, da je neko uzeo nečiju diplomu, pa na osnovu nje falsificirao i napravio sebi diplomu, rekao je Škrijelj.
Sociolog Vladimir Vasić ranije nam je rekao da je falsifikovanje diploma porazno, zabrinjavajuće, ali da nije začuđujuće. Kako kaže, sistem vrijednosti u Bosni i Hercegovini je poljuljan, a daleko smo i od pravne države.
