Category: BiH

Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozorio je da plastični otpad nije prijetnja samo za prirodu, nego i za zdravlje ljudi.

– Svijet se suočava sa „plastičnom krizom“, a status quo nije opcija. Zagađenje plastikom ozbiljno je pitanje od globalne zabrinutosti koje zahtijeva hitan i međunarodni odgovor koji uključuje sve relevantne aktere na različitim nivoima – upozoravaju iz INZ-a.

Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini se na godišnjem nivou proizvodi oko 150.000 tona plastičnog otpada, od toga se reciklira samo dva posto, dok 98 posto završava na deponijama ili još gore negdje u prirodi gdje će ostati nekoliko stotina godina.

Stručni tim Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom za prostorno uređenje, promet i komunikaciju i zaštitu okoliša Zeničko- dobojskog kantona trenutno provodi Projekt „Uticaj plastike na zdravlje ljudi i okoliša“.

U okviru Projekta se radi istraživanje o temi upotrebe jednokratne plastike, pokušat će se približiti javnosti kako svako pojedinačno može doprinijeti smanjenju tog globalnog problema.

– Ljudi su izloženi velikom broju toksičnih hemikalija i mikroplastike udisanjem, gutanjem i direktnim kontaktom s kožom, tokom čitavog životnog ciklusa plastike – naglašeno je.

Prema WWF-u (Svjetski fond za prirodu) prosječna osoba bi mogla unijeti oko pet grama plastike svake sedmice.

Poznato je da se plastika može unijeti u tijelo kroz hranu i piće, a nedavne studije otkrile su mikroplastiku u ljudskoj krvi, plućima i placenti. Plastika sadrži brojne hemijske aditive, od kojih je većina još nedovoljno istražena.

U međuvremenu, poznato je da su mnogi hemijski aditivi, za koje su dostupni naučni podaci, toksični. To uključuje hemikalije koje uzrokuju promjenu hormonske aktivnosti (tzv. endokrine poremećaje) koji su, između ostalog, povezani s neplodnošću, gojaznošću, dijabetesom, rakom prostate ili dojke.

Ostala zdravstvena stanja povezana s aditivima uključuju reproduktivno oštećenje, poremećaj rasta i kognitivnih sposobnosti te neurorazvojne poremećaje.

– Iako je utjecaj plastike na zdravlje ljudi još prilično nova oblast istraživanja, dosadašnji naučni rezultati pokazuju da toksični hemijski aditivi i zagađivači koji se nalaze u plastici prijete ljudskom zdravlju na globalnoj razini – kažu u Institutu.

Utjecaji na zdravlje primjećuju se duž čitavog lanca proizvodnje i upotrebe plastike od samih lokacija za proizvodnju plastike, koje predstavljaju posebnu opasnost za radnike izložene štetnim hemikalijama do zagađenja zraka pri spaljivanju plastičnog otpada te zagađenja vode i tla.

Konačno, plastika doprinosi brojnim zdravstvenim rizicima povezanim sa globalnim zagrijavanjem i ekstremnim vremenskim pojavama zbog klimatskih promjena.

Očekuje se da će proizvodnja plastike 2025. godine dostići više od 600 miliona tona godišnje. Aktuelni sistemi reciklaže ne mogu se boriti sa tolikim količinama otpada.

Historijski podaci pokazuju da je reciklirano samo deset posto, od više od devet milijardi tona plastike proizvedene od 1950-ih godina. Reciklaža je samo mali dio rješavanja problema plastike.

U svijetu je aktuelan pokret ‘Zero Waste’ (Nulta stopa otpada), uspostavljen da bi se problem plastike počeo rješavati u korijenu.

To podrazumijeva pokušaje da se postepeno riješi problem otpada i to ne spaljivanjem ili odlaganjem na deponije već uspostavljanjem sistema koji ne stvaraju otpad.

To također podrazumijeva ukidanje jednokratne plastike i promoviranje alternativnih sistema distribucije i isporuke. Nije teško reći koje je najbolje rješenje – jednostavno nemojmo proizvoditi i koristiti toliko plastike, poručuju iz INZ-a.

federalna.ba/Fena

Iako se Europska unija suočava s nestašicom lijekova, iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Feni su kazali da nestašica na području naše zemlje još uvijek nije evidentirana.

“Na teritoriji EU, prema informacijama kojima raspolažemo, nema analgoantipiretika i antibiotika, posebno u farmaceutskim oblicima koji su namijenjeni za pedijatrijsku populaciju, odnosno djecu. Međutim, naše tržište se opskrbljuje lijekovima domaćih proizvođača, ali i proizvođača iz država koje nisu članice EU”, pojasnili su iz ove Agencije.

Preciznije, naše tržište nije ograničeno samo na proizvođače lijekova sa sjedištem u državama Europske unije.

“Nestašice lijekova naša agencija prati i informacije o istima su javno dostupne na našoj internet adresi. Uglavnom, za sada nema prijavljenih ili evidentiranih ozbiljnijih problema s dostupnošću lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine”, naglasili su.

Da je stanje s opskrbom na terenu uredno, ali da manjih defektura ima, Feni su kazali iz ljekarne Lupriv Pharm Mostar.

“Mi imamo urednu opskrbu lijekovima koje nam svakodnevno dostavljaju naši dobavljači. Pratimo stanje u EU, manjih defektura ima, što se inače i prije događalo u praksi. Ukoliko je trenutno neki lijek u defekturi, imamo zamjenske lijekove iste generike”, dodali su.

Na kraju su ustvrdili kako su svjesni da se stvari posljednjih mjeseci mijenjaju jako brzo te da ne mogu sa sigurnošću reći što očekivati, ali su napomenuli da je stanje za sada stabilno.

Zenički rudari još uvijek nisu prekinuli trodnevni radnički neposluh te ni danas u drugoj smjeni nisu sišli u jamske pogone “Stara jama” i “Raspotočje”, mada su ih iz menadžmenta pokušavali ubijediti da se vrate na posao.

Rudarima je do danas trebala biti isplaćena decembarska plaća, čija je isplata bila upitna zbog loših proizvodnih rezultata prošle godine, a posebno, kako je u jučerašnjoj izjavi za Fenu kazao direktor tog preduzeća Mensur Hukić, zbog smanjene proizvodnje u zadnja tri mjeseca 2022. godine. Menadžment je danas održao novi prošireni sastanak sa predstavnicima Sindikata.

“Trenutno stanje je veoma teško. U ovom momentu imamo određenih informacija u pozitivnom smislu, međutim to, za mene, još nije relevantno da budem odlučan i da kažem: To je to!

Znači, imamo određenih pozitivnih smjernica, ide u pozitivnom smjeru, a nadam se da će konačan rezultat biti sutra. Određene stvari kreću prema rudnicima Kreka i Zenica, međutim, u ovom momentu, imam informaciju da nije došlo do realizacije zamišljenih tokova i u ovom se momentu ne može jasno reći da će tokom dana biti isplaćena plaća, topli obrok i ostale obaveze”, kazao je zamjenik predsjednika Sindikata Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica Muris Mujezinović.

On je napomenuo kako je praksa da rudari tog rudnika plaću dobijaju do 15. u mjesecu pa nije realno da siđu u jamu, a u ponedjeljak su, samoinicijativno, stupili u radnički neposluh. To, dodaje, nije bila odluka Sindikata, ali ne smatra i kako je krivica za nastalu situaciju na strani radnika.

Nezvanično, preduzeću bi tokom dana trebala biti doznačena potrebna sredstva za plaću iz vladajućeg društva Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, ali je, zbog blokada računa preduzeća, do isteka radnog vremena poslovnih banka upitna isplata plaća.

Realnije je, kako pojedini radnici najavljuju, da će rudari plaću i jednu naknadu za topli obrok dobiti u toku sutrašnjeg dana.

Rudari su u radnički neposluh stupili u prvoj smjeni u ponedjeljak, 23. januara, a razlog je bilo kašnjenje isplate toplog obroka za zadnja dva mjeseca te naknade za regres za 2022. godinu, kao i zbog nepovjerenja da će do 25. januara, do kada im je po kolektivnom ugovoru trebala biti isplaćena, dobiti plaću za decembar.

Izvor: N1

SARAJEVO, 25. januara (FENA) – Federalna uprava za inspekcijske poslove je u 2022. godini izvršila 157.090 inspekcijskih nadzora, što je 8.167 nadzora (6 posto) više nego u 2021. godini.

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) Anis Ajdinović je danas na konferenciji za medije rezimirao rezultate koje je Uprava postigla 2022. godine, predočio buduće ciljeve i planove koji su usmjereni na kontinuirani institucionalni razvoj, jačanje kapaciteta, operativnost i efikasnost, pravovremen i potpun odgovor na krize i izazove, te na antikorupcionu viziju i integritet.

Uprkos nedovoljnom broju izvršitelja, naročito federalnih inspektora, na budžetska sredstva limitirana na 174 zaposlenika, te nedovoljnom smještajnom kapacitetu, Federalna uprava za inspekcijske poslove ostvarila je dobre rezultate u 2022.godini, naglasio je direktor te uprave.

Ajdinović je naveo da je od ukupno izvršenih 157.090 inspekcijskih nadzora, sektor granične inspekcije u prekograničnoj kontroli roba izvršio 146.009 inspekcijskih nadzora pošiljki pri uvozu (7.710 nadzora, odnosno 5,3 posto više nego 2021.), dok je u unutrašnjoj kontroli iz okvira nadležnosti 11 federalnih inspektorata izvršen 11.081 inspekcijski nadzor.

Tako su, inspektori Federalnog rudarsko, termo i elektro-energetskog inspektorata izvršili ukupno 1.057 redovnih inspekcijskih nadzora, izdali 22 prekršajna naloga u iznosu od 69.702 KM. Naplaćeno je federalnih taksi u iznosu od 7.543 KM, a ukupni direktni finansijski efekti rada inspektorata iznose 77.245 KM.

U oblasti rudarstva i tunelogradnje evidentirano je 610 povreda na radu, od kojih 51 teža, ali bez smrtnih ishoda.

Naveo je kako je najveći broj povreda na radu evidentiran u RMU Banovići (141) i RMU Kakanj (127). Ukupan broj povreda na radu na nivou posmatranih rudnika i izvođača na objektima od interesa Federacije BiH u zadnjih pet godina je u konstantnom padu.

Inspektori za kontrolu kvalitete tečnih naftnih goriva su izvršili 350 kontrola i uzeli 2.943 uzorka goriva, od kojih pet uzorka nije odgovarala propisanim standardima, zbog čega je subjektima nadzora izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 32.500 KM.

U odnosu na planiranu godišnju normu (512 nadzora), Ajdinović je istakao da su inspektori federalnog vodnog inspektorata izvršili 682 inspekcijska nadzora, izdali 158 prekršajnih naloga u iznosu od 407.700 KM.

Također, donesena su i dva rješenja o zabrani rada privrednim subjektima koji nisu posjedovali vodnu dozvolu (Žuvela HB d.o.o. Stolac i kamenolomi Rastovice i Krčevine privrednog subjekta BFS Kreševo). Spriječena je i nelegalna eksploatacije šljunka na teritoriji Federacije BiH.

Inspektori Federalnog veterinarskog inspektorata izvršili su 759 nadzora, te izdali 249 prekršajnih naloga u iznosu 566.570 KM.

Ajdinović je kazao i to da su inspektori Federalnog šumarskog inspektorata izvršili 388 nadzora, te izdali 48 prekršajnih naloga u iznosu 105.944 KM.

U oblasti šumarstva i lovstva, izvršeno je 279 nadzora i podneseno je 26 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 94.400 KM.

U 2022. godini, inspektori Federalnog inspektorata rada izvršili su ukupno 174 inspekcijska nadzora, te izdali 56 prekršajnih naloga u iznosu od 109.600 KM.

U oblasti radnih odnosa, kako je Ajdinović rekao, izvršeno je 86 nadzora, te su izdata 22 prekršajna naloga u iznosu od 26.100 KM, a u oblasti zaštite na radu, izvršeno je 88 inspekcijskih nadzora, izrečena 34 prekršajna naloga u iznosu od 83.500 KM. Prijavljeno je 499 novih radilišta.

– Naglašavamo da je pravilna zaštita na radu preduvjet svakog uspješnog radnog procesa u Federaciji BiH. Shodno tome, Federalni inspektorat rada će i dalje intenzivirati inspekcijske nadzore u ovoj oblasti, s ciljem prevencije nesreća na radu pravilnom primjenom svih propisa zaštite na radu – naglasio je Ajdinović.

Po njegovim riječima, inspektori saobraćajnog inspektorata izvršili su 846 inspekcijskih nadzora,  izdali 646 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 546.778 KM. Za naplatu su evidentirane naknade za ceste u iznosu od 49.610 KM, te su zatečena 34 radnika na crno.

Također su i federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori izvršili 3.320 inspekcijskih nadzora, izdali 28 rješenja o zabrani rada/obavljanja djelatnosti, te izdali 1.853 prekršajna naloga u iznosu od 2.619.630 KM.

Zbog neusklađenosti s propisima, van prometa je stavljena roba u vrijednosti od 185.623 KM.

Za neizdavanje fiskalnih računa i posjedovanje fiskalne kase izvršeno je 1.160 inspekcijskih nadzora izdata 461 prekršajna naloga s finansijskim teretom od 1.015.150 KM.

Federalni turističko-ugostiteljski inspektori izvršili su 385 nadzora u hotelima, motelima, restoranima, barovima, skijalištima i ostalim ugostiteljskim objektima, u okviru kojih su utvrđena 332 prekršaja s finansijskim teretom od 308.700 KM, te izdali 21 rješenje o zabrani rada.

U oblasti zaštite potrošača izvršena su 153 nadzora, u okviru kojih je utvrđeno 59 nepravilnosti, te izdato 118 prekršajnih naloga u iznosu od 156.000 KM.

Inspektori urbanističko-ekološkog inspektorata su u toku 2022. godine izvršili 1.177 inspekcijskih nadzora, izdali 137 prekršajnih naloga u iznosu od 480.502 KM, a za naplatu je kod zagađivača zraka evidentiran i izvršen obračun naknada za zrak u visini od 4.244.488 KM.

Posebna pažnja, naglasio je Ajdinović, posvećena je kontrolama najvećih zagađivača u FBiH, privrednim subjektima Arcelormittal Zenica, JP Elektoprivreda BiH TE Kakanj, Natron–hajat doo Maglaj, GIKIL doo Lukavac i SISECAM d.d Lukavac, JP Elektoprivreda BiH i TE Tuzla.

U 2022.godini, izvršeno je 146.009 pregleda roba, donijet prateći broj rješenja/uvjerenja o uvozu, uzeto 5.789 uzoraka, naplaćeno taksi i naknada za pregled roba u iznosu od 5.061.185 KM.

Od ukupnog broja, Federalni tržišni inspektorat izvršio je 1.022 inspekcijska nadzora, u kojima su evidentirani prekršaji koji podrazumijevaju izdavanje 532 prekršajna naloga s finansijskim teretom od 467.150 KM.

Na suzbijanju ustaljenih oblika kršenja propisa „sive ekonomije“ (rad „na crno“, neizdavanje fiskalnih računa, rad bez odobrenja, promet robe bez porijekla), inspektori su izdali 2.142 prekršajna naloga u visini od 3.068.936 KM, te je konstatovano da 292 subjekata ne izdaju fiskalni račun.

Ajdinović je napomenuo da inspekcije i provedbeni organi nisu jedini mehanizam za efektivnu primjenu propisa i nisu jedino sredstvo za rješavanje problema ukupne društvene zajednice, iako se inspekcijski organi postavljaju kao primarni oslonac za odgovor na sve češće krize i izazove.

– U osiguranju i unapređenju stepena zakonitosti poslovanja, potreban je kumulativan rad svih društvenih aktera i organa vlasti na primjeni propisa, počevši od tržišnih mehanizama, pravila i instrumenata privatnog sektora, preko aktivnosti koje poduzimaju organizacije civilnog društva do sudskih postupaka – poručio je direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović.

U tom smislu, zaključio je, značajna je saradnja, podrška ali i aktivno učešće svih institucionalnih i društvenih grupa.

Kandidat za ministra odbrane BiH Zukan Helez (SDP BiH) predložen je danas za zamjenika predsjedavajuće VM BiH, iako je ranije najavljeno da bi to trebao biti Elmedin Konaković.

Osim Heleza, za zamjenika je kako je i najavljeno predložen Zoran Tegeltija, koji je kandidat za ministra finansija i trezora BIH.

Inače, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto uputila je Predstavničkom domu državnog parlamenta na potvrđivanje Odluku o imenovanju ministara, zamjenika ministara i zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, nakon što je iz Državne agencije za istrage i zaštitu i Centralne izborne komisije BiH zaprimila izvještaje o provjerama svih 19 kandidata – devet državnih ministara i 10 zamjenika ministara.

Ministri u novom sazivu Vijeća ministara BiH će biti: Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova; Zoran Tegeltija, ministar finansija i trezora; Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; Davor Bunoza, ministar pravde; Edin Forto, ministar komunikacija i prometa; Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova; Nenad Nešić, ministar sigurnosti; Zukan Helez, ministar odbrane i Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice.

Tržište nekretnina u BiH fokusirano je na Sarajevo, a cijena kvadrata novogradnje u centru dostiže i do 8.500 KM

Cijene na tržištu nekretnina u konstantnom su rastu, pa su tako i u Sarajevu porasle za čak 30 posto.

Haris Kadić, agent za nekretnine iz agencije „Stanpromet“, kazao je da cijena kvadrata, posebno u najatraktivnijim dijelovima Sarajeva, sigurno neće padati pa, ukoliko građani žele investirati novac u nekretnine, sada je pravo vrijeme.

– Bojim se da se cijene nikad neće vratiti na staro – rekao je Kadić za Avaz.

Najprodavaniji su manji, jednosobni stanovi, od 30 do 40 kvadrata, a zatim dvosobni od 55 do 70 kvadrata. Tržište nekretnina u BiH fokusirano je na Sarajevo, a cijena kvadrata novogradnje u centru dostiže i do 8.500 KM.

– Kada je riječ o starogradnji, cijena kvadrata kreće se od 2.500 pa do 5.000 KM za renovirane stanove – kazao je Kadić i dodao da Sarajevu nedostaje veliki broj stanova.

Govoreći o dijaspori, Kadić je kazao da je zabilježen veći broj kupaca iz Sjedinjenih Američkih Država, a razlog za to je jačanje dolara.

– Mi smo primijetili veći broj kupaca iz Amerike, Kanade, tamo gdje je dolar bio glavno platežno sredstvo, iz razloga što je dolar porastao pa su ljudi investirali – zaključio je Kadić.

fokus

Iako je uvriježena predstava o tome da oni tokom zime spavaju dubokim snom, lovci kažu kako je to samo djelimično tačno. Stariji i iskusniji medvjedi obično ulaze pripremljeniji u zimski san i najduže ostaju u njemu