Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Duplo više radnika iz Republike Srpske radi u Federaciji BiH nego obrnuto

    Duplo više radnika iz Republike Srpske radi u Federaciji BiH nego obrnuto

    Iz Porezne uprave Federacije BiH dobili smo uvid u službenu evidenciju, prema kojoj je u BiH broj zaposlenih koji rade u Federaciji BiH, a imaju prebivalište u Republici Srpskoj na dan 31.12.2022. godine bio 8.106. Dakle u FBiH ukupno radi 1,5% radnika koji adresu prebivališta imaju u RS.

    Prema zvaničonj evidenciji ukupan broj lica registrovanih u Jedinstvenom sistemu Poreske uprave Republike Srpske registraciju, kontrolu i naplatu doprinosa, koji rade u Republici Srpskoj, a imaju boravište u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 26.01.2023. godine iznosi 4.299.

    Dakle prema ovim brojkama u Federaciji BiH radnika iz Republike Srpske ima za 3.807 više nego radnika u RS-u iz FBiH. U procentualnom izračunu to iznosi oko 40%, što znači da skoro duplo više radnika iz RS dolazi da radi u FBiH, nego što radnika iz FBiH ide u RS.

    Iako zvanični podaci pokazuju jedno, realnost je sasvim drugačija. Procjenjuje se da je broj neprijavljenih radnika drastično, u najmanju ruku duplo veći u odnosu na broj prijavljenih radnika. Tako se da zaključiti da je i ovaj broj radnika u FBiH koji dolaze iz RS-a samo simboličan, te da je u stvarnosti on mnogo veći.

    Inače, posljednji poznati podaci pokazuju da je u BiH u novembru 2022. godine bilo ukupno zaposlenih 846.912 radnika, od čega u FBiH 540.421, u RS 288.853, te u Brčko Distriktu 17.638 radnika. U Bosni i Hercegovini je prema ovim zvaničnim podacima zapsolen svaki četvrti čovjek.

    Podaci o broju zaposlenih u BiH dobivaju se putem statističkih istraživanja i iz administrativnih izvora. Ukupan broj zaposlenih u BiH je podatak agregiran na temelju prikupljenih i obrađenih podataka iz Federacije BiH, Republike Srpske i podružnice Agencije za statistiku BiH u Brčko distriktu BiH.

    Klix.ba

  • Evropska unija traži da Bosna i Hercegovina uvede vize Rusiji

    Evropska unija traži da Bosna i Hercegovina uvede vize Rusiji

    Evropska unija od BiH traži da kao zemlja kandidat uvede vize za državljane Ruske Federacije, potvrđeno je iz Delegacije EU u BiH.

    EU se poziva na Izvještaj koji je objavljen u decembru 2022. godine, gdje se navodi da BiH i dalje ispunjava kriterijume za liberalizaciju viznog režima sa šengenskim prostorom, te je preporučeno da BiH “prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU“.

    – Od BiH, kao zemlje kandidata, očekujemo da u potpunosti uskladi svoje spoljne, bezbjednosne i trgovinske politike sa politikama EU. Za dobro funkcionisanje bezviznog režima s EU od BiH se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom – istakli su iz Delegacije.

    Podsjećamo, i u Izvještaju o napretku Evropske komisije ističe se da BiH treba da uvede vize Rusiji, napominjući da BiH ima još i bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom i Turskom, piše RTRS.

    – BiH ne izdaje vize na granici. Da bi BiH imala sistem migracija koji dobro funkcioniše u sigurnom okruženju, zemlja mora da se uskladi s viznom politikom EU – ističe se u tom izvještaju.

    OSOBOĐENJE

  • Koje su zakonske sankcije i obaveze vlasnika opasnih pasa? Kazne se kreću od 100 do 1.800 KM

    Koje su zakonske sankcije i obaveze vlasnika opasnih pasa? Kazne se kreću od 100 do 1.800 KM

    Činjenica je da napadi pasa, kako u BiH tako i u svijetu nažalost nisu rijetkost. Slučaj srbijanskog novinara Vladana Radosavljevića kojeg su psi početkom godine izujedali na smrt, kao i nedavni napad psa na djevojčicu u Banjoj Luci, otvorio je brojna pitanja na ovu temu.

    Prevencija ovakvih događaja leži u samom Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja, koji jasno definište kakve su obaveze, kao i kolike su sankcije za kršenje tih pravila.Opasnom životinjom se smatra ona vrsta od koje postoji rizik da prema svojim prirodnim/urođenim sklonostima ispoljava sklonost za napad na čovjeka kojim mu može nanijeti tjelesne povrede ili ga usmrtiti.

    Da li je neki pas zaista opasan utvrđuje veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar nakon podnesene prijave o napadu psa.

    Nakon toga, taj pas se označava sa “opasan“ i obaveza ga je čipovati te osigurati njegovu kastraciju 14 dana nakon proglašavanja psa opasnim.

    Vlasnik ovakve pasmine može biti svaka osoba koja nije pravomoćno osuđena za krivična djela kao što su mučenje životinja, protiv života i tijela čovjeka, zloupotrebe opojnih droga, te kazne djela koja u sebi sadrže elemente nasilja, a sadržani su u krivičnim djelima protiv slobode i prava čovjeka i građanina.

    Visine novčane kazne za nepoštivanje propisanih odredbi u Bosni i Hercegovini razlikuju se po entitetima.

    Tako u Federaciji Bosne i Hercegovine kazna za vođenje opasnih životinja, u ovom slučaju psa, bez nadzora ili zaštitnih sredstava (brnjice) kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 600 KM do 1.800 KM.

    U bh. entitetu Republika Srpska kazna za ovo kršenje je osjetno blaža i kreće se od 300 KM do 900 KM.

    Ukoliko vaš pas nekontrolisano laje i time narušava javni red i mir, možete da dobijete i kaznu u iznosu od 100 KM.

    Jedina mjerodavna tijela za ove provedbe su Ured za veterinarstvo BiH, kao i mjerodavna tijela entiteta – Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko Distrikta.

    Klix.ba

  • Dan kada je Srđan Aleksić životom platio ljudskost

    Dan kada je Srđan Aleksić životom platio ljudskost

    Srđan se amaterski bavio glumom za što je dobio i više nagrada. Nastavio je glumiti i tokom rata, u predstavi “San ratne noći”. Srđo je bio pionirska plivačka nada bivše Jugoslavije

    Grupa pripadnika Vojske Republike Srpske je 21. januara 1993. godine legitimisala stanovništvo na pijaci u Trebinju. Nakon što su ustanovili da je jedan od legitimisanih Alen Glavović, pripadnici VRS su ga krenuli maltretirati i tući. Rođeni Trebinjac Srđan Aleksić je priskočio u pomoć svom sugrađaninu Alenu, a četiri vojnika su se okanili Glavovića i kundacima pušaka isprebijali Srđana.

    Srđanov otac Rade bio je košarkaški trener. Majka mu je rano umrla, a brat poginuo u udesu motornim zmajem, iznad Petrovog polja, u blizini Trebinja. Srđan se amaterski bavio glumom za što je dobio i više nagrada. Nastavio je glumiti i tokom rata, u predstavi “San ratne noći”. Srđo je bio pionirska plivačka nada bivše Jugoslavije.

    Od 2010. godine, novinarska nagrada “Srđan Aleksić” dodjeljuje se za profesionalno i kontinuirano izvještavanje o marginaliziranim i ranjivim grupama u bh. društvu, kao i za razvoj društveno odgovornog novinarstva, a u sklopu USAID-ovog projekta ‘PRO-Budućnost’.

    Ulicama Srđana Aleksića danas se šeta u Sarajevu, Novom Sadu, Podgorici, Beogradu… Bez ljudi kao što je Srđan Aleksić i njihovih herojskih djela, čovjek bi izgubio nadu u ljudskost, a bez nje naš život ne bi imao smisla.

    OSLOBOĐENJE

  • Zašto nema popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini?

    Zašto nema popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini?

    Izvor: BHRT/ Adisa Herco (B.E.G)

    I dok druge zemlje redovno provode popis stanovništva da bi imali adekvatne brojke, Bosna i Hercegovina na tom polju zaostaje. Svjesno ili ne želi ažurirati podatke o broju stanovnika? Demografi su stava da našu zemlju napušta veliki broj ljudi, te da posljednji popis više nije relevantan za istraživanja. Upozoravaju da je neodržavanje redovnog popisa veliki gubitak za Bosnu i Hercegovinu.

    U Bosni i Hercegovini u ovoj godini neće biti popisa stanovništva. Statističko pravilo da popis bude svakih deset godina u našoj zemlji ne vrijedi. Jasno je to, jer niko nije tražio ni novac za održavanje ovog državnog projekta.

    Bez novca popisa nema, ali ni bez novog Zakona. Doduše, prijedlog teksta zakona postoji. Naime, Agencija za statistiku BiH formirala je radnu grupu, po naredbi Vijeća ministara, koja je napravljeni tekst zakona dostavila entitetskim zavodima. I tu je sve stalo.

    MIRSADA ADEMBEGOVIĆ, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH

    “Sve tri statističke institucije su zaključile da nije moguće uraditi finalnu verziju Prijedloga zakona o opisu stanovništva zbog toga što nisu definisani neki osnovni elementi, kao što je kada će se popis održati, način na koji će se popisivati, koja će nam sredstva trebati, kakve će oprema biti”.

    Demografi su stava da je neophodno redovno održvanje popisa, te da bi ovaj propust mogao zemlju koštati mnogo.

    AMER OSMIĆ, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu

    “Ja bih rekao da je popis stanovništva i njegovo neodržavanje veliki problem, za bh. stanovništvo, dovodi nas u nemogućnost komparacije sa zemljama regiona, ali i zemljama Evopske unije”.

    Osmić dodaje, premalo nas se rađa, previše umire i ogroman je broj mladih koji svakodnevno napuštaju Bosnu i Hercegovinu zato je jasno da nemamo precizne podatke. A ukoliko bismo uradili popis brojke bi bile značajno drugačije u odnosu na onaj iz 2013.

    AMER OSMIĆ, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu

    “Dakako da bi te brojke koje bi se eventalno dobile, a nažalost, neće se dobiit ukazale na ogroman problem depolulacije bosanskohercegovačkog stanovništva, odnosno na iznnimno visoku smrtnost ljudi tokom pandemije Kovida-19, ali isto tako ogroman broj odlska mladih ljudi, primarno visokoobrazovanih i generalno mladih ljudi iz BiH.

    Jasno je da bez popisa nema zvaničnih podataka o odlasku ljudi, ali demografske procjene kažu da je našu zemlju od posljednjeg popisa napustilo pola miliona ljudi.

    ALEKSANDAR ČAVIĆ, demograf

    “Procjene sežu da smo u ovom periodu izgubili, samo po osnovu spoljnjih migracija između 400 i 500 000 ljudi. postoji mogućnost da zbog ove pauze, zbog vakuma koji je nastao usljed restriktivnih modela kretanja i putovanja u vrijme širenja koronavirusa da je period nakon toga prema indikatorima još intenzivnije zabilježeno iseljavanje. tako da su ti podaci još gori”.

    Dok čekamo na popis stanovništva, u ovoj godini jedan popis će biti realizovan, a to je onaj koji se odnosi na poljoprivredu. Iako smo i na njega čekali punih 60 godina. Podsjetimo, prema popisu iz 2013. godine, u našoj zemlji živi više od 3,5 miliona stanovnika. Kako demografi kažu sada je taj broj znatno manji i možda upravo u tome leži odgovor na pitanje zašto oni koji su vodili državu deceniju ne žele jasne podatke koji ukazuju na to da je za to vrijeme državu napustilo na stotine hiljada ljudi?
    BHRT1

  • Dvije sjednice Doma naroda danas, budžet FBiH među najavljenim temama

    Dvije sjednice Doma naroda danas, budžet FBiH među najavljenim temama

    Tekst: FENA , FOTO FENA /

    Dvije sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sazvane su za danas, jedna kao nastavak ranije započete konstituirajuće sjednice Doma, a druga kao prvo vanredno zasjedanje u novom postizbornom mandatu.

    U predloženom dnevnom redu vanrednog zasjedanja je Prijedlog budžeta Federacije BiH za 2023. godinu, koji je sinoć na sjednici odobrio Predstavnički dom uz 50 amandmana koje je predložio blok stranaka predvođenih Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH i stranke Osmorke.

    Budžet je predložen po hitnom postupku u iznosu oko 6,7 milijardi KM, što je blizu 1,1 milijardu KM više od prošlogodišnjeg iznosa.

    Predložen je i prateći akt, Prijedlog zakona o izvršavanju ovogodišnjeg budžeta FBiH, također po hitnom postupku.

  • Osigurana sredstva za nastavak radova u tunelu Hranjen

    Osigurana sredstva za nastavak radova u tunelu Hranjen

    Tokom jučerašnjeg zasjedanja u Predstavničkom domu parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojen je i amandman “Kapitalni transfer javnim preduzećima – Transfer za izgradnju tunela Hranjen”.

    Amandman koji je upućen ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu usvojen je sa 53 glasa ZA kojim se osiguravaju sredstva, ali i nastavak gradnje tunela Hranjen.

    Na ovu temu, oglasio se i Haris Silajdžić, najmlađi zastupnik u Predstavničkom domu FBiH.

    “Kapitalni transfer javnim preduzećima – Transfer za izgradnju tunela Hranjen” upravo je usvojen u Predstavničkom domu parlamenta Federacije BiH sa 53 glasa ZA kojim se osiguravaju sredstva i nastavak izgradnje ovog generacijskog projekta koji je od najveće koristi za sve stanovnike BPK i dijela stanovnika Kantona Sarajevo koji gravitiraju ka Istočnoj Bosni kao i sve one koji putuju na ovoj relaciji”, izjavio je Silajdžić na svom zvaničnom Facebook profilu.

    Pored toga, zahvalio se i svim zastupnicima koji su prepoznali značaj izgradnje tunela.

     

    radiosarajevo

  • Čestitamo: Bosanka Aida Čopra odbranila doktorat na Sorboni

    Čestitamo: Bosanka Aida Čopra odbranila doktorat na Sorboni

    Bosna i Hercegovina ima još jednu doktoricu nauka, Aida Čopra odbranila je doktorat u oblasti romanistike i italijanistike: savremeno pozorište na Sorboni.

    Ovu informaciju na svom portalu objavio je Edhem Čustović, Tuzlak koji živi u Melbournu u Australiji gdje radi na renomiranom La Trobe univerzitetu.

    “Bosna ponosna! BiH ima još jednu doktoricu nauka: Aida Čopra odbranila doktorat u oblasti romanistike i italijanistike: savremeno pozorište na Sorbonne Université – Faculté des Lettres.

    Njen doktorat “Savremeni teatar u svjetlu Commedia dell’Arte” je međunarodnog karaktera i saradnja izmedju Univerzitet Sorbona / Univerzitet u Bonu / Univerzitet u Firenci. Istraživačka laboratorija: EA 1496.

    Commedia dell’Arte je bio rani oblik profesionalnog pozorišta, koji potiče iz italijanskog pozorišta. Bio je popularan širom Evrope između 16. i 18. vijeka. Ranije se zvala “italijanska komedija”, a poznata je i kao commedia alla maschera, commedia improvviso i commedia dell’arte all’improvviso.

    Aida istražuje postojanje ove forme umjetnosti u modernom pozorištu: da vidi koji su njeni sastavni elementi još prisutni. Fokusira se na rad Carla Bosoa, direktora, pedagoga i magistra Commedia dell’Arte u savremenoj praksi.

    Aida je magistrirala na Filozofski fakultet Sarajevo Univerzitet u Sarajevu: francuski i italijanski jezik i književnost. Na istom fakultetu je radila kao asistent. Od kako je na doktorskim studijama on takodjer radi kao predavač slavistike na Sorbonne Université – Faculté des Lettres.

    Čestitamo Aida na odbrani doktorata na temu koja definitivno nije jednostavna i što nas predstavljaš među takvim prestižnim institucijama”, napisao je Čustović.

     

    fokus

  • Usvojene izmjene Zakona o doprinosima: Isti stav sindikata i poslodavaca

    Usvojene izmjene Zakona o doprinosima: Isti stav sindikata i poslodavaca

    Na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojen Zakonu o doprinosima FBiH koji se tiče radnika u rudnicima uglja, radnicima u tekstilnoj, kožnoj, kao i u industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih starih zanata.

    Direktor Unije poslodavaca FBiH Mario Nenadić obratio se nakon izglasavanja zakona medijima, rekavši kako je ovo samo jedan od niza zakona u setu koji u konačnici treba da olakša i položaj poslodavaca, sindikata i radnika u FBiH.

    Pojasnio je kako od njega niko neće imati štetu – niti federalni budžet, niti sindikati, niti poslodavci. No, šta u principu on donosi?

    “Nije ovo ništa novo, ovaj zakon danas je samo produžetak roka iz Člana 1. važećeg zakona, jer znamo da je taj rok istekao sa 31.12. i da bi radnici novu platu za januar ove godine, u februaru primili ne onako kako su je primali do sada, već na svoju štetu. Bez današnjih izmjena poslodavci ne bi bili u prilici da mijenjaju svoje interne odluke, jer se radi o niskoakumulativnim djelatnostima”, pojanio je Nenadić.

    Zakon jasno kaže da se radi o primjeni preferencijalne osnovice za obračun doprinosa za radnike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj, kao i u industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih starih zanata.

    Ispred Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine medijima se obratio i Samir Kurtović, rekavši da nije ni očekivao tako dugu diskusiju, s obzirom da je “ovo prvi put da su sindikat i poslodavci imali zajednički stav”, ali i da će nastaviti tako djelovati i u budućnosti.

    Praktično – danas usvojenim zakonom radnicima je, u principu, samo sačuvana dosadašnja plata, no Kurtović navodi da je to ujedno “otvorilo put poslodavcima za određenja povečanja plata kod onih poslodavaca koji za to imaju mogućnost”.

     

    N1

  • U Federaciji BiH u jesenjoj sjetvi zasijano 32.867 hektara

    U Federaciji BiH u jesenjoj sjetvi zasijano 32.867 hektara

    Izvor: Fena (H.S.)

    U jesenjoj sjetvi u 2022. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine zasijano je 32.867 hektara, što je manje za 2,0 posto u odnosu na jesenju sjetvu u 2021. godini.

    Gledano po grupama usjeva, zasijana površina žita manja je za 0,5 posto, stočnog krmnog bilja za 8,6 posto i industrijskog bilja za 54,4 posto, dok je povećanje zasijanih povrsina zabilježeno kod povrtnog bilja za 3,8 posto u odnosu na jesenju sjetvu u 2021. godini.

    Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, zasijana površina ozimom pšenicom u 2022. godini veća je za 2,7 posto u odnosu na 2021. godinu.

    U jesenjoj sjetvi u 2021. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine zasijanih površina je bilo manje za 5,8 posto u odnosu na jesenju sjetvu u 2020. godini.