Category: BiH

  • Velike gužve na kupreškim skijalištima

    Velike gužve na kupreškim skijalištima

    Tekst: Mario Loncar, FOTO FENA /Mario Lončar

    KUPRES, 29. siječnja (FENA) – Sportsko rekreacijski centar Adria ski na Čajuši i Ski centar Kraljica u podnožju Stožera na Kupresu ovoga vikenda puna su ljubitelja zimskih sportova.

    – Skijalište je otvoreno 22. siječnja i tijekom ovih tjedan dana našim skijalištem prošlo je između 10 i 15 tisuća gostiju. Imamo dosta onih koji ne skijaju već uživaju u snijegu i ponudi koju naš centar nudi – kazao je glasnogovornik Adrije ski Ivan Bagarić.

    Skijaška sezona na Kupresu ove godine počela je dosta kasnije nego što je to bio slučaj proteklih godina.

    Posljedica je to neuobičajeno toplog vremena i izostanka snježnih padalina u prosincu i početkom nove godine.

    U posljednjih sedam dana konačno je pao snijeg, a temperatura se dovoljno spustila da je omogućeno dodatno zasnježivanje staza umjetnim snijegom.

  • Uporedili su cijene 30 artikala u 2021. i 2022. godini: Hrana skuplja i do 50 posto

    Uporedili su cijene 30 artikala u 2021. i 2022. godini: Hrana skuplja i do 50 posto

    Od početka 2022. godine, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, počinje vrtoglav rast cijena na globalnom tržištu, što se uveliko osjetilo i u našoj zemlji, a koji do danas ne jenjava. Iako su brojna poskupljenja u BiH pravdana skokom cijena nafte, nakon što je gorivo pojeftinilo, cijene su u stagnaciji – pojeftinjenja nema.

    Građani se s pravom pitaju kako spojiti kraj s krajem. Istovremeno, odgovora države na inflaciju i globalnu ekonomsku krizu nema.

    Potrošačka korpa

    Ukidanje akciza na gorivo i PDV-a na osnovne životne namirnice ostala su samo predizborna obećanja.

    Potrošačku korpu, koja je dostigla 3.000 KM, ne mogu popuniti dvije prosječne plaće, a način na koji penzioneri preživljavaju odavno je u domenu naučne fantastike.

    Polubijeli hljeb košta 1,80 KM, litar mlijeka ide i do 2,70 KM. Vreća brašna od 25 kilograma ne spušta se ispod 30 KM, dok se prije godinu mogla kupiti za 17 KM. U jednom periodu 2022. godine kilogram piletine koštao je do tada nezapamćenih 14 KM.

    Za sedam KM

    Zvrk pite u pekarama košta od dvije do tri marke, a pecivo ispod 1,50 KM skoro je pa nemoguće naći. Neki proizvodi su u rasponu od decembra 2021. do oktobra 2022. poskupjeli i za sedam KM.

    Posljednji ažurirani podaci prosječnih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji su dostupni na stranici Federalnog ministarstva trgovine, za 2021. i 2022. godinu govore sve o tim poskupljenjima. Gotovo svaki proizvod u trgovinama skuplji je, neki i dvostruko, s tim da je januar 2023. donio nova poskupljenja.

    Prosječne cijene u KM za 2021. i 2022. godinu

    – Riža = 3,41 – 4,51

    – Hljeb (1kg) = 2,50 – 3,66

    – Brašno = 0,95 – 1,49

    – Cijelo pile = 5,20 – 6,30

    – Pastrmka (svježa) = 10,19 – 11,48

    – Juneće meso = 14,46 – 18,57

    – Mlijeko = 1,39 – 2,43

    – Sir edamer = 12,02 – 18,82

    – 10 jaja = 2,70 – 3,50

    – Ulje = 3,09 – 4,65

    – Banane = 2,26 – 3,15

    – Jabuke = 1,83 – 1,89

    – Grah = 5,19 – 5,56

    – Krompir = 1,23 – 1,48

    – Šećer = 1,39 – 2,19

    – Med = 18,92 – 20,84

    – Mliječna čokolada (1 kg) = 16,01 – 18,60

    – Kafa = 14,49 – 16,97

    – Voda = 0,95 – 0,99

    – Deterdžent za suđe = 2,52 – 2,34

    – Srednja pizza = 7,03 – 8,28

    – Šampon = 4,20 – 5,39

    – Toaletni papir (osam rolni) = 2,25 – 3,26

    – Pelene = 19,48 – 23,61

    – Higijenski ulošci = 2,76 – 3,08

    – Zubna pasta (tuba od 70 grama) = 2,88 – 3,24

    – Margarin = 5,04 – 6,81

    – Maslac (1 kg) = 23,49 – 30,77

    – Cigarete = 5 – 5,20

    – Kuhinjska so – 0,99-1,23

  • Profesor iz Čitluka razvio aplikaciju ‘Mogu li van?’ kako bi smanjio ometanje nastave

    Profesor iz Čitluka razvio aplikaciju ‘Mogu li van?’ kako bi smanjio ometanje nastave

    Tekst: Nada Landeka, FOTO FENA / Ivo Pejdo

    ČITLUK, 29. siječnja (FENA) – Nastavnik matematike u Osnovnoj školi fra Didaka Buntića u Čitluku, Ivo Pejdo izradio je aplikaciju pomoću koje njegovi učenici izlaze van bez pitanja čime manje ometaju nastavu.

    Naime, nastavnik je primijetio kako njegovi učenici tijekom izvođenja nastave previše traže dopuštenja za van, i to najčešće bez razloga pa je odlučio izraditi aplikaciju kojom će omogućiti da izlaze iz učionice tijekom sata bez pitanja i ometanja nastave.

    – U prvom polugodištu primijetio sam da neki učenici učestalo pitaju van i pri tome se dugo zadržavaju. Krajem polugodišta rekao sam im da će u drugom polugodištu moći izlaziti vani bez pitanja, ali da ćemo to nekako već evidentirati. Na zimskom odmoru izradio sam aplikaciju za koju su se, na moje iznenađenje, mnogi zainteresirali – kazao je u razgovoru za Fenu nastavnik Pejdo.

    Istaknuo je kako je rano govoriti o tome jesu li se izlasci smanjili, ali je već primijetio da neki učenici zbog kojih je aplikacija i nastala, više ne izlaze bez potrebe.

    – Shema je da učenik izlazi vani bez pitanja. Potrebno je samo da pri izlasku iz učionice na laptopu pritisne svoj broj u imeniku, a zatim taj broj pocrveni da bi u povratku opet dobio zelenu boju. Datum, vrijeme odlaska, dolaska i odsustva automatski se bilježi u word datoteku koja se opet automatski otvori pri prvom odlasku vani, a kasnije se nadopunjuje. Dobiveni podaci su dostupni samo razredniku, a po potrebi i roditelju – pojasnio je nastavnik.

    Po njegovim riječima, ometanje nastave je jedan veliki problem u cijelom sustavu obrazovanja i potrebno je napraviti puno toga kako bi se ometanje smanjilo na najmanju moguću mjeru.

    – Moj prijedlog za početak bi bio da se, gdje god je to moguće, formiraju razredi od najboljih učenika, bar u osmom i devetom razredu. Na taj bi se način mnoge stvari promijenile na bolje. Učenici su inače preopterećeni i često ne mogu dolaziti na dodatnu nastavu matematike zbog ostalih obaveza. Da su svi u istom razredu, onda dodatna ne bi niti trebala – naglasio je Pejdo.

    Dodao je kako mu se za aplikaciju javlja puno nastavnika, a i ravnatelja škola koji su zainteresirani za nju i smatraju da je ideja odlična.

    Čitlučkom nastavniku ovo nije prva aplikacija koju je napravio. Naime, još je ranije počeo izrađivati aplikacije koje pomažu u učenju, poput igrice pronalazaka razlomaka na brojevnom pravcu, a koju njegovi učenici često koriste.

    – Kreirao sam puno dobrih stvari, ali eto kod nas se ljudi zakače za ‘Mogu li van?’ umjesto da pričaju o aplikacijama koje pridonose ‘mogu li ostati na nastavi’? Takvih je puno aplikacija koje sam izradio a najbolja mi se čini ova zadnja u kojoj sam cijelo gradivo osnovne škole, i redovnu nastavu i pripreme za natjecanje, uradio na jedan jako dobar način. Sve se događa uz prigodne animacije. Za izradu je bilo potrebno oko 5 000 sati, a za pregled su obvezne 4 godine. Nadam se da će to netko već prepoznati i otkupiti, a zatim podijeliti učenicima i nastavnicima koji to željno očekuju već nekoliko godina. Izradio sam još aplikaciju za kviz kao i aplikacije za učenje razlomaka na pravcu, množenja decimalnih brojeva, djeljivosti i druge –  istaknuo je Pejdo.

    Kada je riječi o instrukcijama iz matematike na koje današnji učenici sve više idu, nastavnik iz Čitluka smatra da učenici koji idu na instrukcije to uglavnom rade zbog svoje nepažnje na časovima, no da se u nekim slučajevima može raditi i o drugim uzrocima.

    – Postoje učenici koji sustavno ometaju nastavu i ja bih prvo na njih ukazao. Mora se pronaći način za to što uraditi s takvim učenicima. Nastavnik često na njih potroši puno vremena, puno energije, puno svega. Mišljenja sam da treba krenuti od najboljih učenika i njima sve osigurati pa će valjda i ovi drugi shvatiti što se događa. Uglavnom nije logično da netko nešto nauči na instrukcijama, a u da školi nije mogao. Nešto tu nije u redu – zaključio je nastavnik matematike iz Čitluka.

    Fena

  • Koji su uslovi za ponovno sticanje državljanstva BiH: Sve o postupku i posljedicama odricanja

    Koji su uslovi za ponovno sticanje državljanstva BiH: Sve o postupku i posljedicama odricanja

    U posljednjih nekoliko godina mnogi građani Bosne i Hercegovine su se odrekli svojeg državljanstva. Razlog za to može biti višestruk, uključujući ekonomske teškoće, nedostatak perspektive, želja za boljim životnim uvjetima ili zbog potrebe za putovanjem i radom u drugim zemljama. Međutim, rijetki su se predomislili te poželjeli vratiti državljanstvo Bosne i Hercegovine.

    Odricanje od državljanstva Bosne i Hercegovine može imati negativne posljedice po pojedinca, kao što su ograničenja u putovanju, ograničenja u korištenju javnih usluga i ograničenja u radnom okruženju. Također, odricanje od državljanstva može utjecati i na društvo u cjelini jer se smanjuje broj građana koji su dio društva i imaju pravo glasa.

    Međutim, postoji mogućnost ponovnog stjecanja državljanstva Bosne i Hercegovine za one koji su se ranije odrekli. Osobe koje su se odrekle državljanstva Bosne i Hercegovine mogu podnijeti zahtjev za ponovno stjecanje državljanstva kod nadležnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

    Formalno, prema informacijama nadležnih institucija, zahtjev mora sadržavati odgovarajuću dokumentaciju, uključujući dokaz o prethodnom državljanstvu Bosne i Hercegovine, dokaz o odricanju od državljanstva i druge potrebne dokumente. Odluka o ponovnom stjecanju državljanstva donosi ministarstvo i obavještava se osoba koja je podnijela zahtjev.

    Prema informacijama Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, osoba kojoj je državljanstvo Federacije radi stjecanja ili zadržavanja državljanstva druge države prestalo odricanjem ili otpustom, može podnijeti zahtjev za ponovno stjecanje državljanstva Federacije ako ispunjava sve uvjete koji se odnose na stjecanje državljanstva BiH i Federacije po osnovu naturalizacije.

    Uvjeti za stjecanje državljanstva BiH po osnovu naturalizacije su:

    a) da je napunio 18 godina,

    b) da ima odobren stalni boravak na teritoriji BiH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima stalni boravak na teritoriji Federacije,

    c) da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih naroda Federacije,

    d) da mu nije izrečena mjera sigurnosti protjerivanja stranca sa teritorije BiH, odnosno FBiH od nadležnog organa uspostavljenog Ustavom BiH ili Ustavom FBiH i da je ova odluka još na snazi,

    e) da nije osuđivan na kaznu zatvora za krivična djela sa umišljajem na vrijeme duže od tri godine u vremenu od osam godina prije podnošenja zahtjeva,

    f) da se odrekne ili da mu na neki drugi način prestane ranije državljanstvo prije stjecanja državljanstva Federacije, osim ako bilateralnim sporazumom nije drugačije predviđeno. Odricanje ili prestanak ranijeg državljanstva na drugi način neće se zahtijevati ako to nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati,

    g) da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim ako se dokaz o ispunjavanju ovog uvjeta ne može razumno zahtijevati,

    h) da ne predstavlja prijetnju po sigurnost BiH i Federacije,

    i) da ima osiguran stalni izvor prihoda u iznosu koji omogućava egzistenciju ili je u stanju osigurati pouzdan dokaz o finansijskim izvorima za svoje izdržavanje u skladu sa odgovarajućim propisom BiH,

    k) da potpiše izjavu da prihvata pravni sistem i ustavni poredak BiH i Federacije i

    l) da ima važeću garanciju o stjecanju državljanstva BiH i FBiH.

    Međutim, osobe koje su se ranije odrekle dražvljanstva BiH ne moraju imati navršenih 18 godina i odobren stalni boravak na teritoriji BiH, već zahtjev mogu predati i ako imaju odobren samo privremeni boravak na teritoriji BiH najmanje godinu dana neposredno prije podnošenja zahtjeva. S tim da u momentu podnošenja zahtjeva osoba mora imati odobren privremeni ili stalni boravak na teritoriji Federacije.

    Za osobe koje imaju državljanstvo država sa kojima BiH ima zaključene ugovore o dvojnom državljanstvu (Republika Srbija, Republika Hrvatska i Kraljevina Švedska), a stječu državljanstvo Federacije po ovom osnovu, neće se zahtijevati da se odreknu svog ranijeg državljanstva.

    Dakle, vraćanje državljanstva formalno uopće ne izgleda prekomplikovano. Međutim, kako to izgleda u praksi, objasnio nam je Azur Prnjavorac, advokat advokatske kancelarije Prnjavorac koja se specijalizovano bavi pitanjima državljanstva Bosne i Hercegovine već 30 godina.

    – Taj proces je jako komplikovan, jako problematičan zbog čega se ljudi vrlo rijetko odlučuju na povrat bosanskog državljanstva. Vrlo rijetki se usuđuju na taj korak. Pazite, čak lice ako je državljanin Danske ili neke druge države koja je uvela dvojno državljanstvo, to lice uopće ne može da stekne mogućnost da vrati svoje bosansko državljanstvo dok se ne odrekne danskog državljanstva.

    Naprimjer, stekli ste njemačko državljanstvo i želite da vratite naše domaće bosansko državljanstvo, znači nakon jedne godine boravka u BiH vi se morate odreći njemačkog državljanstva, zbog čega u praksi gotovo niko to i ne radi.

    Upravo imam jednu stranku koja želi vratiti bosansko državljanstvo, čiji je slučaj u proceduri i to je postupak koji traje. Treba prvo prijaviti adresu pa treba sačekati godinu dana, nakon čega se radi Garancija za stjecanje državljanstva BiH. Nakon te procedure, npr. u Njemačkoj se radi procedura odricanja njemačkog državljanstva da bi se ponovo steklo bosansko. Ta procedura u Njemačkoj je jako skupa i dugotrajna te nakon nje osoba tek onda ima uvjet da stekne bosansko državljanstvo – pojasnio je za Faktor advokat Azur Prnjavorac.

    Zabrinjavajuća činjenica koja iz ovog proizilazi jeste da se osobe u jednom dijelu ovog procesa nalaze bez ijednog državljanstva, dakle apatridi.

    Međutim, Prnjavorac ističe da “sukladno Konvenciji o državljanstvu, takve solucije su zakonski regulisane tako da je ta neka godina dana prijelazni rok u kojem osoba može vratiti državljanstvo zemlje koje se mora odreći, ako joj ne bi bio odobren zahtjev za povrat bosnaskog državljanstva”.

    Dakle, važno je napomenuti da je odricanje od državljanstva konačna odluka i da ponovno stjecanje državljanstva nije garancija. Stoga, preporučuje se da se građani pažljivo i promišljeno odluče o odricanju od državljanstva jer to može imati dugoročne posljedice.

  • Izvještaj sarajevske policije: Šmrkova grupa planirala posuti kiselinom po licu pjevačicu Senidah

    Izvještaj sarajevske policije: Šmrkova grupa planirala posuti kiselinom po licu pjevačicu Senidah

    Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo već dvije godine radi na predmetu “Sky” u okviru kojeg je uhapšen veliki broj osoba koje se dovode u vezu s počinjenjem različitih krivičnih djela.

    Hayat TV u posjedu je izvještaja o radu za 2022. godinu sačinjenom u službenim prostorijama Uprave policije, MUP-a Kantona Sarajevo, u vezi realizovanih akcija na osnovu saznanja prikupljenih analizom SKY Ecc materijala dobijenog posredstvom EUROPOL-a.

    Ono što je posebno šokiralo javnost jeste to da su Admir Arnautović Šmrk i Adnan Maglajić namjeravali nanijeti teške povrede poznatoj pjevačici Senidah.

    U policijskom izvještaju se navodi da su putem aplikacije Sky planirali da izvrše napad na Senidah tokom njenog boravka u Sarajevu ili na nekoj drugoj lokaciji koja bi bila pogodna za napad na način da je pretuku ili da je pospu kiselinom po licu.

    Admir Arnautović se nalazi u pritvoru po rješenju Suda od 22. septembra 2022, a koji mu je produžen rješenjem Suda od 20. decembra 2022.

    Sumnjiči se da je počinio krivična djela organizovani kriminal u vezi s krivičnim djelom neovlašteni promet opojnim drogama, pranje novca, nasilničko ponašanje i nanošenje teških tjelesnih povreda.

  • Nedostatak radnika u BiH znači povećanje plata, ali ne i veći životni standard građana

    Posljednji bilten Centralne banke Bosne i Hercegovine u svom izvršnom sažetku ne otkriva nužno pozitivne promjene u smislu smanjenja inflatornih pritisaka na dohodak radnika u našoj zemlji.

    Istaknuto je kako je snažan inflatorni pritisak bio nastavljen i u trećem kvartalu 2022. godine te da su rastu inflacije i dalje najviše doprinosili snažni rast cijena energenata, hrane i proizvodnih materijala na međunarodnim tržištima.

    “Pritisci u pojedinim cjenovnim odjeljcima u BIH, prvenstveno u odjeljku Hrana i bezalkoholna pića bili su toliko snažni da ni isčezavanje baznog efekta nije oslabilo inflatorne pritiske u zemlji”, naglašeno je.

    Očekivane stope rasta realnog BDP-a za 2023. i 2024. godniu s vrlo niske za nivo razvoja BiH, ali iz Centralne banke još uvijek ne očekuju recesiju u srednjem roku.

    U izvještaju je istaknuto i da su primjetne naznake spirale između plata i inflacije, usljed sve većeg sindikalnog pritiska i pada ionako niskog životnog standarda građana.

    “Prosječna nominalna plata nije u potpunosti pratila rast inclacije te je rast procječne realne plate bio znatno sporiji”, istakli su.

    Očekuju da će smanjenje radno sposobnog stanovništva rezultirati pritiscima na rast plata u srednjem i dugom roku, što će dodatno jačati inflatorne pritiske kroz rast domaćih proizvođačkih cijena.

    Također, uprkos negativnoj realnoj kamatnoj stopi kreditini rast u BiH nije značajno intenziviran, što je djelimično i posljedica ugovaranja kredita, posebno onih dugoročnih, uz varijabilne kamatne stope.

    Time je potražnja za kreditima pod snažnim utjecajem smanjenja raspoloživog dohotka građana usljed inflatornh pritisaka.

    klix.ba

  • U Neumu ulovili tunu tešku 85 kg

    U Neumu ulovili tunu tešku 85 kg

    Mali zaljev, veliki ulov. Bolje rečeno velika divlja tuna koju su uhvatili mještani Neuma Denis Božić, Milan Begušić i Armin Obradović.

    Dugo smo se borili s njom, uhvatili smo je kod ribnjaka i to na štap. Na kraju se zapetljala od kavez gdje su ribe te smo je tek tada uspjeli izvući. Ima oko 85 kg, rekao je za Neum online Denis Božić.

    Iako ne tako čest gost u Neumskom zaljevu, lijepo je vidjeti ovu zdravu morsku grdosiju.

    Tuna je odličan izvor proteina i omega-3 masnih kiselina te je općenito jedan od najdostupnijih izvora proteina, nakon piletine. Može poslužiti kao zamjena za meso, a dosadašnja istraživanja su pokazala da može poboljšati zdravlje cjelokupnog organizma i smanjiti rizik od nastanka niza bolesti.

    (www.jabuka.tv | Foto: Neum.online)

  • “Avaz” saznaje: Trojka će u KS formirati vlast, Efendić na čekanju, ne žele ni ZNG

    “Avaz” saznaje: Trojka će u KS formirati vlast, Efendić na čekanju, ne žele ni ZNG

    Posljednje glasanje na Domu naroda FBIH na kojem su izglasani delegati za Dom naroda BiH pokazalo je trzavice u Osmorci i dovelo do toga da je SDP BiH ostao bez delegata na državnom nivou.

    Razlog za ovo poniženje koje je priređeno stranci Nermina Nikšića leži u činjenjici da su Stranka za BiH, NES i stanka Za nove generacije prilikom glasanja prevarili koalicione partnere i glasali mimo dogovora.

    SDP s pravom ljut

    Zbog toga su u SDP s pravom ljuti, a saznajemo da su ove tri stranke za sada na čekanju kada je u pitanju formiranje vlasti na nivou FBiH, i Kantona. To se posebno odnosi na vlast u Kantonu Sarajevo.

    Prema informacijama “Avaza”, Trojka ( SDP, NiP i Naša stranka) formirat će u Kantonu Sarajevo vlast bez stranke Za nove generacije, dok je SBiH Semira Efendića koji se mjesecima služi ucjenama i prevarama i šuruje sa SDA definitivno stavljena na čekanje.

    Stav Trojke usaglašen

    Sve će već biti poznato u utorak, ali je stav Trojke po ovom pitanju već usaglašen. Ovo nije prvi put da prije svega NES vara partnere, uradio je to više puta, ali je sjednica Parlamenta FBiH ta koja je prelila čašu.

    Uglavnom su sa sve ove tri stranke zaleđene sve aktivnosti na svim nivoima – rečeno je za “Avaz” iz izvora bliskih SDP-u. Prste u tome da SDP ostane bez delegata imala je očekivano SDA koja je na stalnoj vezi sa NES- om i SBiH.

  • Na mjestu gdje su nekad cvjetali poljoprivreda i stočarstvo, ostale su samo ogromne rupe

    Na mjestu gdje su nekad cvjetali poljoprivreda i stočarstvo, ostale su samo ogromne rupe

    U poljima pored rijeke Bosne u naselju Kotorsko, na sjeveru Bosne i Hercegovine, gdje su brojni lokalni stanovnici prije tridesetak godina uzgajali kukuruz, pšenicu i druge poljoprivredne kulture, te ljeti držali stoku, danas se nalaze ogromne rupe koje su ostale poslije eksploatacije hiljada kubika šljunka.

    Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove iz Banjaluke, nelegalna eksploatacija šljunka najizraženija je na području dobojske i bijeljinske regije.

    “Uz obalu rijeke Bosne, do koje se iz Kotorskog može doći samo skelom, rijetki mještani danas obrađuju poljoprivredne parcele, koje okružuju krateri duboki desetak metara i gomile šljunka. Sve je uzrovljeno. Tamo kad odeš ne možeš se snaći gdje su bile njive. To su sad brda”, kaže Refik Žilić iz Kotorskog.

    Vađenje šljunka iz poljoprivrednog zemljišta nije dozvoljeno bez poljoprivredne saglasnosti, odnosno pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište objašnjavaju u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove za Radio Slobodna Evropa (RSE).

    Eksploatacija šljunka bez znanja vlasnika njiva

    Dio zemljišta koje je pripadalo porodici Žilić uništila je firma iz obližnjeg naselja Osječani koja se bavi prodajom šljunka i betona, kaže Refik.

    “Prije rata imali smo oko 40 duluma na toj strani. Kad smo se vratili u Kotorsko 2002. godine i otišli da vidimo zemlju, parcela od 11 duluma je bila izrovljena. To je bez našeg znanja uradila firma Plosko. Ono što je ostalo, četiri do pet duluma, to sam im prodao, jer to više ništa nije vrijedilo. Ono što su prije izrovili za to nisam dobio ništa”, priča Žilić.

    Refik Žilić, stanovnik Kotorskog kod Doboja
    Refik Žilić, stanovnik Kotorskog kod Doboja

    Na ovoj lokaciji firma “Plosko” i danas vadi šljunak. Protiv odgovorne osobe u toj firmi policija u Doboju je krajem decembra podnijela prijavu dobojskom Okružnom javnom tužilaštvu.

    Policija je tada saopštila da je ta firma bez odobrenja nadležnih institucija vršila eksploataciju šljunka s više parcela uz vodotok rijeke Bosne, te da je od 2017. do 2021. nezakonito zaradila blizu milion i 400.000 maraka (700.000 eura).

    Ova firma nije odgovorila na upit RSE o policijskim i navodima stanovnika Kotorskog o nezakonitoj eksploataciji šljunka.

    “Politički motivisana prijava zbog vađenja šljunka”

    Dobojska policija je krajem prošle godine zbog nelegalnog vađenja šljunka sa više parcela prijavila Tužilaštvu i preduzeće “Drvoprerada Đurić” iz Dervente, koja je udaljena tridesetak kilometara od mjesta gdje je eksploatisan šljunak.

    Prema policijskim informacijama ovo preduzeće je od maja 2017. do marta 2021. godine nezakonito zaradilo blizu dva milion i 800.000 maraka (1,4 miliona eura), te oštetilo entitetski i gradski budžet za 150.000 maraka (75.000 eura).

    Vlasnik preduzeća je Pero Đurić, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS. On za RSE kaže da je policija objavila “netačne informacije”.

    “Šljunak je vađen iz mojih ličnih njiva. Protiv firme je pokrenuta istraga i prije par godina i sad je objavljena potpuno ista prijava. Nisam politički podoban. Ja sam opozicija”, dodaje Đurić.

    Lokacije na kojima se vidi nestanak tla oko rijeke Bosne u Kotorskom.
    Lokacije na kojima se vidi nestanak tla oko rijeke Bosne u Kotorskom.

    U protekle dvije godine na području Doboja, Bijeljine, Trebinja, Prijedora i Banjaluke nadležni inspektori izdali su oko 200 prekršajnih naloga zbog nelegalne eksploatacije šljunka iz poljoprivrednog zemljišta. Ukupne kazne su u ovim slučajevima bile oko 200.000 maraka (oko 100.000 eura).

    U nevladinoj organizaciji Centri civilnih inicijativa (CCI) smatraju da su kazne koje se izriču preblage.

    Ova nevladina organizacija u protekle tri godine pruža pravnu pomoć neformalnim grupama građana u borbi protiv nezakonitog vađenja šljunka na području Doboja, Modriče, Šamca, Vukosavlja, Zavidovića, Žepča, Maglaja, Bijeljine i Zvornika.

    Ljubinko Đurić, predstavnik te organizacije u Doboju, kaže da je na njihovu inicijativu održan sastanak 2021. godine na kojem su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, nadležni inspektori, te predstavnici policije i tužilaštava.

    Nakon toga, dodaje, izvršene su kontrole firmi koje su iskopavale šljunak.

    “Od maja do jula 2021. godine poduzeli su opširnu akciju i u 108 kontrola izrekli 104 kazne. Kazne koje su izricali privrednim društvima su 3.000 maraka, a 500 maraka odgovornom licu. Po nama, to su preblage kazne”, kaže Đurić.

    Jedna od lokacija odakle se vadi šljunak u Kotorskom.
    Jedna od lokacija odakle se vadi šljunak u Kotorskom.

    ‘Ekološka katastrofa na Drini’

    Uslijed nelegalne eksploatacije šljunka devastirane su i ogromne površine poljoprivrednog zemljišta na području Zvornika na istoku BiH.

    Pročitajte više na : https://www.slobodnaevropa.org/a/sljunak-bih-kotorsko-okolina-pijesak-rijeka-bosna/32242471.html

  • Danas tradicionalni “Igmanski marš”: Očekuje se kolona od 10.000 do 15.000 učesnika

    Danas tradicionalni “Igmanski marš”: Očekuje se kolona od 10.000 do 15.000 učesnika

    Ako je suditi prema najavama organizatora, ovogodišnji “Igmanski marš” bit će rekordan po mnogo čemu.

    Za ovu manifestaciju vlada nezapamćeno interesiranje ne samo u našoj zemlji nego i u inozemstvu, pa je sigurno da će kolona autobusa doći na ovaj veliki skup.

    Tradicionalna manifestacija „Igmanski marš“, koja se održava povodom sjećanja na 27. januar 1942. godine, jednu od najznačajnijih operacija tokom NOB-a u Drugom svjetskom ratu, kada su borci Prve proleterske brigade, u skoro nemogućim uvjetima, preko Igmana došli u oslobođenu Foču, održat će se u subotu, 28. januara.

    Kako nam je rekao Ibrahim Durmo, predsjednik Organizacionog odbora „Igmanskog marša“, zborno mjesto je na Brezovači. Nakon polaganja cvijeća na spomen-obilježje u 10.30 sati formirat će se kolona od više hiljada ljudi, koja će pješke ići ka Velikom polju.

    Dolazak na Veliko polje očekuje se u 12.30 sati. Nakon polaganja cvijeća, osim mnogih gostiju i zvanica, sjećanje na legendarni marš evocirat će Albin Pibernik, preživjeli učesnik Igmanskog marša 1942. godine.

    Kako je rekao Durmo, broj učesnika na ovogodišnjoj manifestaciji će, prema svemu sudeći, biti rekordan. Očekuje se od 10.000 do 15.000 učesnika. Rekord će biti i što se tiče gostiju iz inozemstva, jer je najavljen dolazak autobusa iz Slovenije, Srbije, Hrvatske…

    Dolazak su najavile i delegacije iz Podgorice, Dubrovnika, Makarske, Velenja, Ljubljane, Beograda, Kragujevca, Bajine Bašte, Užica…

     

    Izvor: avaz.ba