Category: BiH

Sa tržišta Bosne i Hercegovine prošle godine je uklonjeno 3.317 komada proizvoda koji nisu ispunjavali bezbjednosne zahtjeve, saopšteno je iz Agencija za nadzor nad tržištem u BiH.

Tokom proaktivnog nadzora nad tržištem, prošle godine je realizovana 201 inspekcijska kontrola 179 različitih modela proizvoda, od kojih je 158 ispitano u laboratorijama, a 97 modela ili 54 odsto nije ispunjavalo propisane bezbjednosne zahtjeve.

“Kao rezultat navedenih aktivnosti, sa tržišta je uklonjeno 2.809 komada nesigurnih proizvoda, od čega je uništeno 2.257 komada”, rečeno je Srni u Agenciji za nadzor nad tržištem.

Poslovni subjekti su sa propisanim bezbjednosnim zahtjevima uskladili 1.916 komada proizvoda.

“Osim proaktivnog nadzora, Agencija je u 2022. godini na osnovu različitih prigovora sprovodila i reaktivni nadzor nad tržištem, a rezultat toga je povlačenje sa tržišta 11 modela nesigurnih proizvoda u količini od 508 komada”, navode iz ove agencije.

U skladu sa godišnjim planom za 2022. godinu, Agencija je realizovala nadzor 22 grupe proizvoda, a kontrolisani su proizvodi za djecu, igračke, kućni električni aparati, električni alati, proizvodi za sport i rekreaciju, posuđe za kuvanje pod pritiskom, roštilji na čvrsta goriva, lična zaštitna oprema, te građevinski proizvodi.

Iz Agencije podsjećaju da se proaktivni nadzor neprehrambeniih proizvoda na tržištu BiH obavlja u saradnji sa nadležnim inspekcijskim organima Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta, u skladu sa utvrđenim godišnjim planom nadzora nad tržištem.

Kao i svih prethodnih godina i za 2023. godinu je utvrđen godišnji plan nadzora nad tržištem prema kojem će se provjeravati proizvodi za djecu, igračke, kućni električni aparati, električni alati, proizvodi za sport i rekreaciju, posude pod pritiskom, roštilji na čvrsta goriva, lična zaštitna oprema i građevinski proizvodi.

N1

Tačno prije jedanaest godine, 4. februara 2012., velike snježne padavine okovale su veći dio Bosne i Hercegovine što je uzrokovalo velike probleme građanima. Obilni snijeg počeo je padati noć prije.

Tog dana obustavljena je nastava, saobraćaj u većini gradova u BiH od ranih jutarnjih sati bio je blokiran, u Sarajevu nisu radili tramvaji, trolejbusi, autobusi… Širom naše zemlje građani su ostali zavejani u vozilima i autobusima. Dramatična situacija je bila i u Mostaru te na putevima koji vode u ovaj hercegovački grad.

Na današnji dan prije jedanaest, najhrabriji su skakali sa kuća u duboki snijeg, roštiljalo se ispred haustora nakon čišćenja snijega, studenti i vojska su izašli na ulice kako bi pomogli, a volonteri Crvenog krsta dijelili su im hranu i čaj. Ovakvo stanje potrajalo je desetak dana prije nego se sve vratilo u normalu.

Korisnici kredita Raiffeisen banke sa promjenjivom kamatnom stopom dobili su obavještenje da su im povećane mjesečne rate kredita i to samo nekoliko mjeseci nakon prethodnog povećanja mjesečnih rata kredita. N1 je kontaktirao Raiffeisen banku iz koje su nam potvrdili ove navode objasnivši nam da je šestomjesečni EURIBOR enormno povećan. Međutim, iz ove banke imaju i dobre vijesti.

“U cilju ublažavanja uticaja rasta navedene referentne kamatne stope na ukupnu redovnu nominalnu kamatnu stopu i troškove klijenata, Banka je ograničila maksimalno povećanje nominalne kamatne stope za 1,89 procentnih poena u odnosu na visinu nominalne kamatne stope u prethodnom periodu ili na dan 30.06.2022. Raiffeisen banka tokom 2023. godine neće dodatno povećavati kamatne stope na postojeće kredite s promjenjivom nominalnom kamatnom stopom”, naveli su iz ove banke za N1.

Struka: Potezi Agencije za bankarstvo FBiH imaju efekta

Sve što se dešava na tržištu kapitala pa i evropskom gdje se najavljuje povećanje kamatnih stopa za ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića je s ciljem vraćanja stanja na ono pretpandemijsko odnosno na koje treba dodati i situaciju u vezi ruske agresije na Ukrajinu. Hadžić je pohvalio poteze nadležne federalne Agencije za bankarstvo.

“Poenta je da sva individualna politika banaka da li će i u kojem omjeru podizati kamatne stope. Ne treba zaboraviti da je Agencija za bankarstvo FBiH donijela jedan mehanizam jednu mjeru koja u slučaju da banke podižu kamatne stope mogu im rasti troškovi tako da ne bi zbog toga trebalo da dođe do drastičnog rasta kamata”, rekao je za N1 Hadžić.

Također, ranije je i Unicredit banka klijentima sa promjenjivom kamatnom stopom dizala mjesečne rate kredita pa su nam se javljali građani koji su zabrinuti da ih ponovo neće zadesiti novo povećanje po uzoru na Raiffeisen. Odgovor iz ove bankarske grupacije koja posluje sa dvije banke onom sa sjedištem u Mostaru i Banjaluci nismo dobili.

Korisnici kredita Raiffeisen banke sa promjenjivom kamatnom stopom dobili su obavještenje da su im povećane mjesečne rate kredita i to samo nekoliko mjeseci nakon prethodnog povećanja mjesečnih rata kredita. N1 je kontaktirao Raiffeisen banku iz koje su nam potvrdili ove navode objasnivši nam da je šestomjesečni EURIBOR enormno povećan. Međutim, iz ove banke imaju i dobre vijesti.

“U cilju ublažavanja uticaja rasta navedene referentne kamatne stope na ukupnu redovnu nominalnu kamatnu stopu i troškove klijenata, Banka je ograničila maksimalno povećanje nominalne kamatne stope za 1,89 procentnih poena u odnosu na visinu nominalne kamatne stope u prethodnom periodu ili na dan 30.06.2022. Raiffeisen banka tokom 2023. godine neće dodatno povećavati kamatne stope na postojeće kredite s promjenjivom nominalnom kamatnom stopom”, naveli su iz ove banke za N1.

Struka: Potezi Agencije za bankarstvo FBiH imaju efekta

Sve što se dešava na tržištu kapitala pa i evropskom gdje se najavljuje povećanje kamatnih stopa za ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića je s ciljem vraćanja stanja na ono pretpandemijsko odnosno na koje treba dodati i situaciju u vezi ruske agresije na Ukrajinu. Hadžić je pohvalio poteze nadležne federalne Agencije za bankarstvo.

“Poanta je da sva individualna politika banaka da li će i u kojem omjeru podizati kamatne stope. Ne treba zaboraviti da je Agencija za bankarstvo FBiH donijela jedan mehanizam jednu mjeru koja u slučaju da banke podižu kamatne stope mogu im rasti troškovi tako da ne bi zbog toga trebalo da dođe do drastičnog rasta kamata”, rekao je za N1 Hadžić.

Također, ranije je i Unicredit banka klijentima sa promjenjivom kamatnom stopom dizala mjesečne rate kredita pa su nam se javljali građani koji su zabrinuti da ih ponovo neće zadesiti novo povećanje po uzoru na Raiffeisen. Odgovor iz ove bankarske grupacije koja posluje sa dvije banke onom sa sjedištem u Mostaru i Banjaluci nismo dobili.

Izvor: Srna (S.M.)

Novi projekat Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) “Dijaspora invest”, koji će uz pomoć dijaspore podržati 600 mikro, malih i srednjih preduzeća i omogućiti otvaranje 2.000 radnih mjesta u Bosni i Hercegovini, predstavljen je danas u Sarajevu. Vrijednost projekta koji će u narednih pet godina sprovoditi USAID je 15,7 miliona dolara.

Američki ambasador u BiH Majkl Marfi rekao je da projekat ima za cilj da iskoristi najmanje 50 miliona dolara u novoj dijaspori i privatnim investicijama, čime će biti otvorena radna mjesta u BiH.

“Vjerujemo da dijaspora ovdje igra veoma važnu ulogu, naročito u ekonomskom smislu, a to se temelji na našem iskustvu koje smo imali sa prethodnim projektom ‘Dijaspora invest’, u vezi sa kojim je 28 miliona dolara donirano u BiH”, rekao je Marfi.

Jedan od dobrih primjera investicija dijaspore u BiH jesu Lopare, a predsjednik Skupštine ove opštine Milenko Ristić rekao je da je ova lokalna zajednica 2010. godine počela sa radom na privlačenju ovakvih ulaganja.

“Tada smo krenuli u rad sa udruženjem Majevičana iz dijaspore i do sada smo otvorili 15 privrednih subjekata u opštini Lopare, a sve su to uradili ljudi iz naše opštine koji žive u inostranstvu”, rekao je Ristić.

Naglasio je da Lopare imaju i dobru saradnju sa ministarstvima u Vladi Republike Srpske, te da ona nikada nisu odbila pozitivan primjer otvaranja radnih mjesta u ovoj lokalnoj zajednici.

“Mi smo pokretač i zamajac, a kasnije se aktivno uključuju nadležna ministarstva i institucije”, rekao je Ristić.

Kerim Hadžić iz kompanije “Derubis karavans”, koja se bavi proizvodnjom kamp prikolica, rekao je da se 2020. godine vratio iz Kine, te da je iste godine dobio investiciju iz dijaspore i počeo proizvodnju.

“Živim za to da se u Bosnu i Hercegovinu vrati dobar dio ljudi koji su otišli u dijasporu i da tako napravimo vrhunske biznise i ojačamo ekonomiju do te mjere da utiče na svaki segment društva”, naglasio je Hadžić.

On je istakao da se u BiH pogrešno postavlja pitanje šta je država dala ljudima, te smatra da ljudi trebaju vratiti državi zbog toga što od djetinjstva koriste ono što su dobili od nje.

Još jedan od povratnika u BiH iz dijaspore je Bojan Mandura, koji je u Žepču pokrenuo kompaniju “Kuvet”. On je istakao da je odluka da se vrati u BiH bila više emotivna, nego poslovna.

“Sa poslovne strane nismo analizirali koliko ima smisla vratiti se, više je bila želja da budemo na mjestu gdje smo odrasli i gdje su naši prijatelji, i tu smo odlučili napraviti nešto da pomognemo lokalnoj zajednici”, rekao je Mandura. 

Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder bio je jučer domaćin posjeti Koridora Vc, na čelu sa predsjednicom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Odile Renaud-Basso, šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom i direktorom JP Autoputeva RS Nedeljkom Ćorićem, koji su tom prilikom posjetili tunel Ivan, koji je otvoren u oktobru 2022. godine.

Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder je ocjenio da postoji snažno partnerstvo sa međunarodnim evropskim finansijskim institucijama i EU uz čiju podršku Autoceste FBiH nastavljaju realizaciju razvojnog i izuzetno važnog projekta za Bosnu i Hercegovinu kao što je autocesta na Koridoru Vc.

“Ove godine počinje gradnje kompletnog sjevernog dijela Koridora Vc, odnosno ukupno 50 kilometara, a uz to još ugovaranje dvije dionice na jugu, 14,5 kilometara od Mostara jug do Bune. Ono što je u ovom trenutku najvažnije na Koridoru Vc, jeste činjenica da su za dva najkompleksnija projekta, tunel Prenj i Mostarska obilaznica, raspisani tenderi, a početak izgradnje planiran je sredinom ove godine. U ovoj godini u Federaciji BiH ćemo imati u izgradnji 110 kilometara autoceste”, istaknuo je Voloder.

Podsjetio je i da je tunel Prenj najduža je i najsloženija građevina na cijelom Koridoru Vc, s dužinom od 10,45 kilometara radit će se o devetom najdužem cestovnom tunelu u Evropi, a prvi je ovakav tunel u Bosni i Hercegovini koji prelazi granicu od šest kilometara.

Dalje je naveo kako će autocesta od Sarajeva do Mostara uvelike skratiti putovanje. Poređenja radi trenutna dužina puta preko M-17 iznosi 113 kilometara, dok će izgradnjom autoceste iznositi 82 kilometara. Preciznije, vrijeme putovanja će se skratiti s dosadašnjih dva sat na nešto manje od jednog sata vožnje, što u konačnici dovodi do skraćenja puta od 31 kilometara i uštede vremena za više od jednog sata, navodi se u saopćenju.

“Tunel će biti dio dionice autoceste Ovčari – tunel Prenj – Mostar sjever i ključni je za povezivanje Sarajeva sa Mostarom, odnosno jače unutrašnje povezivanje Bosne sa Hercegovinom, što je i strateški cilj, odnosno kompletiranje izgradnje cijelog koridora 5c kroz Federaciju BiH”, naglasio je Voloder.

On je istaknuo da radovi na tunelu Prenj počinju sredinom ove godine i trajat će šest godina.

Predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso podsjetila je da je ova banka, od početka rada u BiH, investirala tri milijardne eura i da će nastaviti da pruža podršku BiH putem različitih projekata.

“EBRD realizuje tri prioritea u BiH, a to su razvoj privatnog sektora, s obzirom da postoji zdrav privatni sektor sa malim i srednjim preduzećima, na drugom mjestu prioriteta su infrastrukturni projekti, kao što je autocesta na Koridoru Vc, dok je treći prioritet takozvana ‘zelena agenda’, odnosno zelena transformacija u procesu dekarbonizacije“, naglasila je Basso.

Ona je izrazila zadovoljstvo svojom prvom posjetom BiH i to je bila u prilici da se uvjeri u realizaciju „ovog veličanstvenog projekta i izgradnje modernog tunela“, jer je to ujedno i najbolji i najkonkretniji dokaz uticaja EBRD, koja sa EU i drugim finansijskim institucijama ostvaruje na terenu u BiH.

“Imala sam priliku da sa predstavnicima vlasti u BiH razgovaram o zajedničkim prioritetima i planovima, tako da sam veoma zadovoljna pozitivnim koracima, koji se odvijaju u BiH u procesu pristupanja EU u smislu kandidatskog statusa”, poručila je ona.

Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler je zadovoljan posjetom i viđenim na terenu, ali i razgovorima sa predstavnicima vlasti u BiH, kao i sa direktorima JP Autoceste FBiH Elmedinom Voloderom i JP Autoputevi RS Nedeljkom Ćorićem.

“Ovdje govorimo o projektu Koridora Vc, čiju izgradnju finansiraju različite institucije, a govorimo o četiri milijarde ukupne investicije. Sva ta sredstva dolaze putem povoljnih kredita ili grantova i to je ono što ih čini vrlo privlačnim”, ukazao je Sattler, izrazivši zahvalnost svim nivoima vlasti u BiH, te direktorima i vrijednim radnicima oba javna preduzeća, koji učestvuju u realizaciji projekta izgradnje autoceste na Koridoru Vc

On smatra da će završetak izgradnje Koridora Vc u velikoj mjeri nabolje promijeniti život građana u BiH, od kojih čak 60 posto živi i radi duž ove autoceste, a poseban benefit osjetit će poslovni ljudi, koji sarađuju sa partnerima iz EU.

Satler je izrazio nadu da će svi uključeni u realizaciju ovog projekta dati sve od sebe da Koridor VC u BiH bude završen do 2028. ili 2029. godine.

Press

Centralna izborna komisija BiH je odluku o raspisivanju i održavanju ovih prijevremenih izbora u šest gradova i općina donijela 7. decembra prošle godine

Prijevremeni izbori za gradonačelnike Bihaća, Tuzle, Srebrenika i Zvornika te načelnike općina Bratunac i Vogošća bit će održani u nedjelju, 5. februara. Biračka mjesta u ovih šest gradova i općina BiH bit će otvorena tog dana u 7 sati, a treba da budu zatvorena u 19 sati.

Kandidati za gradonačelnika Tuzle su Zijad Lugavić (Socijaldemokratska partija BiH), Omer Berbić iz Naše stranke te nezavisni kandidati Mirnes Ajanović, Almir Arnaut, Halid Žigić i Derviš Čičko.

Tri stranačka i dva nezavisna kandidata potvrdili su učešće na izborima za gradonačelnika Bihaća: Elvedin Sedić iz Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (PoMAK), Hamdija Abdić iz Stranke demokratske akcije, Adnan Habibija iz Socijaldemokratske partije BiH te nezavisni kandidati Amarildo Mulić i Damir Đug.

U Srebreniku će građani birati između dva kandidata za gradonačelnika – Adnana Bjelića iz koalicije Ujedinjeni (NiP-NS-SDP) i Nermina Tursića iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Kandidat za gradonačelnika Zvornika je Bojan Ivanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Za načelnika općine Vogošća kandidirani su Adnan Šerak (Ujedinjeni– NiP-NES-SDP) i Migdad Hasanović (Stranka demokratske akcije).

Izborni takmaci za nečelnika Bratunca su Lazar Prodanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata) i Srđan Rankić, nezavisni kandidat.

U Centralni birački spisak je za ove prijevremene izbore upisano ukupno 309.288 birača računajući one koji glasaju na redovnim biračkim mjestima, u odsustvu i putem pošte. Od navedenog ukupnog broja je za Bihać upisano 58.097 birača, Srebrenik 39.074, Tuzlu 111.512, Zvornik 53.830, Bratunac 18.787 i za Vogošću 27.988 glasača.

U mnogim od ovih sredina, razlog za održavanje prijevremenih izbora je što bi gradonačelnička odnosno načelnička mjesta ostala formalno upražnjena budući da su dosadašnji dužnosnici na tim funkcijama osvojili mandate u drugim tijelima vlasti na prošlogodišnjim oktobarskim Općim izborima u BiH.

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine je 1. februara ove godine održala online sastanak s predsjednicima i članovima nadležnih gradskih odnosno općinskih izbornih komisija. Razgovarano je o svim dotadašnjim aktivnostima općinskih/gradskih izbornih komisija, ali i drugim potrebnim aktivnostima prije, tokom i poslije izbornog dana. Poseban akcenat u razgovorima je bio na poštivanju rokova dostave izbornih rezultata.

Centralna izborna komisija BiH je odluku o raspisivanju i održavanju ovih prijevremenih izbora u šest gradova i općina donijela 7. decembra prošle godine.

Fokus

Izvor: Srna (H.S.)

Granična policija Bosne i Hercegovine je na graničnim prelazima, u graničnom pojasu i u unutrašnjosti BiH u prošloj godini evidentirala 450 krivičnih djela.

“Nadležnim tužilaštvima u Bosni i Hercegovini dostavljeno je 308 službenih izvještaja, a osumnjičeno je 508 lica. Evidentirano je 59 krivičnih djela krijumčarenje ljudi i jedno krivično djelo međunarodna trgovina ljudima, prilikom čega je nadležnim tužilaštvima podneseno 49 službenih izvještaja protiv 104 lica”, rekla je Srni portparol Granične policije BiH Franka Vican-Bošković.

Ona je istakla da su pripadnici Granične policije BiH prošle godine realizovali niz operativnih akcija.

Vican-Bošković je podsjetila da je pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a prema naredbama Suda Bosne i Hercegovine, uspješno realizovana operativna akcija kodnog naziva “Insajder” u okviru koje su obavljeni pretresi na devet lokacija na području Zvornika, Tuzle, Konjica i Brčko distrikta.

“Navedene aktivnosti sprovedene su zbog osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela, a u vezi sa krivičnim djelom krijumčarenje ljudi. Slobode je tada lišeno 11 lica, svi državljani BiH”, navela je Vican-Bošković.

Ona je rekla da je Granična policija BiH realizovala i operativnu akciju “Zapad” s ciljem prekida lanca organizovanog krijumčarenja državljana Turske iz Crne Gore na teritoriju BiH.

Prema njenim riječima, podnesen je izvještaj zbog sumnje da je više lica počinilo krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela, a u vezi sa krivičnim djelom krijumčarenje ljudi.

“Operativna akcija `San` realizovana je u saradnji sa Agencijom za istrage i zaštitu i Službom za poslove sa strancima, s ciljem sprečavanja i dokazivanja krivičnog djela krijumčarenje ljudi. U operativnoj akciji `Insajder`, četrnaest državljana BiH je osumnjičeno da su počinili krivično djelo krijumčarenje ljudi”, rekla je portparol Granične policije BiH.

Ona je navela da su prošle godine evidentirana 183 krivična djela falsifikovanja isprava.

“Po raznim osnovama policijski službenici Granične policije privremeno su oduzeli 81 transportno sredstvo (razlozi privremenog oduzimanja vozila su u 63 slučaja kao sredstvo izvršenja krivičnog djela i 18 druge mjere). Pronađena je i privremeno oduzeta određena količina različitih vrsta oružja i municije, a nadležnim tužilaštvima podneseno je 15 službenih izvještaja za 19 krivičnih djela protiv 22 lica”, rekla je Vican-Bošković.

Vican-Bošković najavljuje da će Granična policija BiH i u idućem periodu kontinuirano pratiti stanje nezakonitih migracija na cjelokupnoj granici BiH, te nastaviti sa preduzimanjem pojačanih mjera s ciljem zaštite granice, sprečavanja nezakonitih ulazaka u BiH i svih oblika prekograničnog kriminala