Category: BiH

Kako se navodi u saopćenju HRW-a, tokom pet dana u januaru očitavanja su porasla preko 100 µg/m³. Zagađenje vazduha na ovom nivou otežava disanje. Čak i kratki periodi izlaganja mogu dovesti do iritacije očiju, grla i nosa. Dugoročno, ovi nivoi mogu uzrokovati vrlo ozbiljne zdravstvene probleme.

Zimsko zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini proizlazi iz njenog stalnog oslanjanja na sagorijevanje uglja i drva za grijanje, te uglja za proizvodnju električne energije.

Zemlja ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka u svijetu. Svake se godine procjenjuje da 3.300 ljudi u zemlji prerano umre od zagađenja zraka: što je devet posto svih smrtnih slučajeva.

Hiljade ljudi živi sa povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Human Rights Watch je dokumentirao kako otrovni zrak u Bosni i Hercegovini ima razorne uticaj na pravo njenih stanovnika na zdravlje i život, posebno starijih ljudi i djece.

Na globalnom nivou, sagorijevanje uglja glavni je uzočnik kako klimatskih promjena, odgovornih za 20 posto emisija stakleničkih plinova, tako i zagađenja zraka koje ubija oko sedam miliona ljudi širom svijeta svake godine.

Iako su vlasti u Bosni i Hercegovini poduzele neke korake za smanjenje zagađenja zraka, one također produžavaju korištenje uglja za proizvodnju električne energije.

Vlada je u martu 2022. godine produžila vijek trajanja dvije zastarjele i visoko zagađujuće elektrane na ugalj, Tuzla 4 i Kakanj 5, do 2028. godine, uprkos tome što Ugovor o energetskoj zajednici nalaže da se ove elektrane zatvore 2022. godine.

Pružatelj usluga električne energije u državnom vlasništvu navodi zabrinutost za energetsku sigurnost kao opravdanje za njihov nastavak rada.

U entitetu Republika Srpska, vlada još uvijek nije poništila dozvolu za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3 uprkos nedavnoj odluci suda da poništi vladino odobrenje za procjenu uticaja termoelektrane na životnu sredinu.

Odluka je dijelom uzrokovana nedostatkom konsultacija sa zainteresiranim stranama u susjednim zemljama, posebno u Hrvatskoj.

Ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini ne bi se trebali suočavati s još jednom zimom obilježenom udisanjem smrtonosnog zraka kada zemlja ima značajan potencijal za obnovljive izvore energije.

Vrijeme je da Bosna i Hercegovina prihvati svoj potencijal za proizvodnju čiste energije ali i radnih mjesta koja mogu biti stvorena na ovaj način, te zauvijek staviti tačku na korištenje uglja ugljem i zagađenje zraka, navodi se u saopćenju organizacije Human Rights Watch.

federalna.ba/Fena

izvor: Fena (S. T.)

Na današnjoj sjednici Vlada Kosova usvojila je sporazum o kretanju s osobnim iskaznicama, a nakon što stupi na snagu sporazum će omogućiti građanima Kosova i Bosne i Hercegovine kretanje bez viza.

“Prošle godine, nakon gotovo tri godine pregovora u Berlinu, potpisali smo tri sporazuma o mobilnosti između šest zemalja zapadnog Balkana. Danas, nakon završetka internih procedura iz naših institucija, donijeli smo ih Vladi na odobrenje, a zatim će biti proslijeđeni Skupštini”, rekao je kosovski premijer Albin Kurti.

Prema njegovim riječima, brza ratifikacija sporazuma dokaz je posvećenosti Kosova regionalnoj suradnji, dobrosusjedskim odnosima i napredovanju ka integraciji u Europsku uniju.

Također sporazum mora biti odobren i ratificiran u BiH nakon čega će građani dvije zemlje moći putovati samo s osobnim iskaznicama.

Reporteri podsjećaju kako su sporazume o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica, sveučilišnih diploma i stručnih kvalifikacija potpisali čelnici šest zemalja zapadnog Balkana 3. studenoga na samitu u okviru Berlinskog procesa. Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo provizorno su pristale na dogovore u listopadu nakon višetjednih pregovora koje je vodila Njemačka.

Nenad Ćuk, zamjenik direktora Republičke uprave civilne zaštite RS kazao je za “Nezavisne novine” da se pripadnici uprave nalaze u u gradu Kahramanmarašu, gdje je i bio epicentar razornog zemljotresa koji je u ponedjeljak ujutru pogodio Tursku, i da je situacija na terenu veoma ozbiljna.

“Trenutno specijalizovani tim za potrage i spašavanje Civilne zaštite RS nalazi se na jugoistoku Turske, gdje je bio epicentar zemljotresa. Situacija je vrlo ozbiljna. Krenuli smo upravo sa našim jednim timom na teren. Podijelili smo se u dva tima, tako da možemo da radimo rotacije. Ići ćemo kao podrška timu ASAD-a. Sa nama je jedan potražni pas”, kaže Ćuk.

On ističe da je situacija krajnje alarmantna, te da je teško opisati šta proživljavaju građani.

“Evo, od kako smo došli u ranim jutarnjim satima na lice mjesta, osjetili smo već tri manja potresa, i to za vrlo kratko vrijeme. Zgrade su u jako lošem stanju. A samo u gradu u kojem se nalazimo, porušeno je preko 950 objekata. Slike koje mi trenutno gledamo  su katastrofa. Jako je opasno ulaziti u ove objekte. U gradu nema struje, nema interneta, komunikacije su veoma otežane”, naglašava Ćuk, te dodaje da je prioritet osim pomoći ugroženim građanima, i sačuvati pripadnike Civilne zaštite.

“Najbitnija je sigurnost naših pripadnika i učinićemo sve da to obezbijedimo. Veliki međunarodnih timova stalno pristiže. Formira se kamp u koordinaciji sa AFAD-om. Bićemo na terenu, pratićemo situaciju i reagovaćemo prema istoj”, poručio je Ćuk.

izvor: nezavisne.com

Kako je pojašnjeno, iz sjedišta Evropske komisije Bosni i Hercegovini dostavljen je potpisani sporazum o finansiranju paketa energetske podrške u vrijednosti od 70 miliona eura kroz koji će se pružiti pomoć najugroženijim porodicama u suočavanju s rastućim cijenama i obezbijediti podrška energetskoj tranziciji.

Evropska komisija odobrila je 70 miliona eura pomoći Bosni i Hercegovini za suočavanje s posljedicama poremećaja na tržištu energenata koje je izazvala ruska agresija na Ukrajinu, saopštila je u utorak Delegacija EU-a u Sarajevu.

Kako je pojašnjeno, iz sjedišta Evropske komisije Bosni i Hercegovini dostavljen je potpisani sporazum o finansiranju paketa energetske podrške u vrijednosti od 70 miliona evra kroz koji će se pružiti pomoć najugroženijim porodicama u suočavanju s rastućim cijenama i obezbijediti podrška energetskoj tranziciji.

Isplata prvog dijela pomoći od 63 miliona eura ipak će biti uslovljena pozitivnom ocjenom Evropske komisije o provođenju mjera vezanih za energetsku tranziciju zemlje, što ih je Savjet ministara BiH usvojilo u decembru prošle godine.

Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler pojasnio je kako će najugroženije porodice dobiti više od dvije trećine svih sredstava dodijeljenih BiH, dok će ostatak biti usmjeren ka poboljšanju energetske efikasnosti.

Paket energetske podrške zapadnom Balkanu najavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen tokom svoje posjete regiji u oktobru 2022. Tim je paketom za ove namjeneobezbjeđeno kupno milijardu evra.

(Agencije   Foto:RSE)