Entry/Exit sistem (EES) koji će podrazumijevati uzimanje otisaka prstiju i fotografiranje na graničnim prijelazima tehnički je već uspostavljen i spreman za primjenu, a njegovo aktiviranje na nivou šengenskog prostora predviđeno je prema najavama Evropske komisije, krajem 2025. godine.
Ovo je za agenciju Anadoliju potvrđeno iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Početkom primjene EES-a za zemlje šengenskog prostora bitno će se promijeniti način ulaska državljana prvenstveno Zapadnog Balkana kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, ali i Moldavije i Ukrajine kada je u pitanju evropski kontinent.
“Što se tiče faznog uvođenja sustava, implementacija ovisi o odluci Europske komisije. Plan faznog uvođenja biti će usklađen s europskim smjernicama, a precizna dinamika još nije formalno objavljena”, naglasili su iz MUP-a Hrvatske.
Sistem testiram na hrvatskim granicama
Naglašavaju da je sistem ulazaka i izlazaka testiran na graničnim prijelazima Republike Hrvatske kako bi se osiguralo da svi tehnički aspekti i proceduralni protokoli budu u potpunosti operativni prije početka primjene.
Obuka graničara
MUP Hrvatske navodi kako su policijski službenici za graničnu kontrolu prošli detaljnu obuku o korištenju sistema, uključujući tehničke i operativne aspekte novog načina obavljanja granične kontrole koji uključuje i obradu biometrijskih podataka.
“Hrvatska je stoga potpuno spremna za početak rada EES-a, ali konačan početak i način rada ovisi o koordiniranoj odluci na razini Europske unije”, stav je MUP-a Hrvatske.
Iz MUP-a Hrvatske ističu kako će implementacija ovog sistema na svim vanjskim granicama Evropske unije, uključujući kopnene, morske i zračne prijelaze, imati ključnu ulogu u praćenju ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja, čime će se značajno unaprijediti sigurnosni standardi, te osigurati učinkovitija regulacija kratkotrajnog boravka.
Kako se navodi, svaki putnik iz zemalja van Schengena morat će dati svoje lične podatke svaki put kada dođe do vanjskih granica evropskih zemalja koristeći EES.
Prikupljanje podataka
EES prikuplja, bilježi i pohranjuje podatke navedene u putnim ispravama (puno ime, datum rođenja…), datum i mjesto svakog ulaska i izlaska, sliku lica i otiske prstiju (zvani “biometrijski podaci”), kao i da li je putniku odbijen ulazak.
Na temelju prikupljenih biometrijskih podataka izradit će se biometrijski predlošci i pohraniti u zajednički Biometric Matching Service.
Državljanima zemalja koji imaju vizu za kratkoročni boravak za ulazak u šengensko područje, će otisci prstiju već biti pohranjeni u viznom informacijskom sustavu (VIS) i neće se ponovno pohraniti u EES.
Svaki putnik koji stigne na vanjsku granicu EU-a, odnosno šengenskog prostora morat će dati svoje lične podatke kako je naveo. Službenici za kontrolu pasoša skenirat će otiske prstiju i fotografirati osobe. Ove informacije bit će zabilježene u digitalnoj datoteci.
Pri tome, pasoš putnika (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti ovjeren.
Ovaj proces na granici može biti brži ako putnik unaprijed registrira neke svoje podatke. To prvenstveno zavisi od toga da li postoji namjenska oprema (“samoposlužni sistem”), ako je dostupan na graničnom prijelazu ili postoji mobilna aplikacija – ako je dostupna u zemlji dolaska ili odlaska.
No, u bilo kojem od gore navedenih slučajeva putnik će susresti službenika za kontrolu pasoša na granici.
Bitno je navesti da ako se odbiju dati biometrijski podaci, putniku će biti uskraćen ulazak na područje evropskih zemalja koje koriste EES.
Također, sistem će bilježiti koliko dana će još putnik smjeti boraviti na teritoriji evropskih država. To će se moći provjeriti pomoću EES-a, odnosno putem EES online alata.
Prihodi od indirektnih poreza prošle godine iznosili su 11 milijardi i 541 miliona KM i veći su za 901 miliona KM ili 8,47 odsto u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili 10 milijardi i 640 miliona KM.
Uprava za indirektno oporezivanje prikupila je najveći iznos indirektnih poreza od uspostave institucije.
U protekloj godini nije bilo povećanja stopa indirektnih poreza, već je rast prihoda bio uslovljen dijelom inflatornim kretanjima, a dijelom aktivnostima koje je preduzimala UIO, naveli su iz ove institucije.
Korisnici dobili čak 1 milijardu i 15 miliona više u odnosu na 2023.
Nakon što prikupi prihode od indirektnih poreza UIO prvo vrši povrat PDV-a poreskim obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat i po tom osnovu Uprava je u 2024. godine privredi vratila 2 milijarde i 91 milion KM. Ostatak prikupljenih prihoda otišao je u raspodjelu korisnicima.
“Tako su neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-decembar 2024. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili 9 milijardi i 449 miliona KM i veći su za 1 milijardu i 15 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine”, naveli su iz UIO.
Višak prihoda najvećim dijelom završio kod entiteta i Brčko distrikta
Za finansiranje državnih institucija u 2024. godini raspoređen je iznos od 1 milijarde i 20 miliona KM. Federaciji BiH je ukupno rapoređeno 5 milijardi i 185 miliona KM, Republici Srpskoj 2 milijarde i 905 miliona KM i Brčko distriktu 291 miliona KM.
Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 241 miliona KM, Republika Srpska 159 miliona KM i Distrikt Brčko 8 miliona KM.
Bosni i Hercegovini u 2024. godini zabilježen je pad izvoza. Pored poremećaja na globalnom tržištu, vozači i izvoznici se svakodnevno suočavaju i sa administrativnim barijerama i drugim preprekama. Dodatni strah stvara činjenica da će Evropska unija od 2026. godine naplaćivati karbon taksu.
Zegdin Šehović vozi kamion izvan Bosne i Hercegovine već 42 godine. Pet dana u sedmici je na putu, spavanje je u kamionu, a najteže mu je, kaže, čekanje na graničnim prelazima. Dodaje da u prosjeku zaradi oko tri i po hiljade maraka i uživa u svom poslu.
“Ako hoćete zaraditi, morate raditi. Mi vozimo devet sati efektivno po zakonu. Mi smo plaćeni, ja sam zadovoljan”, kaže Zegdin Šehović.
Međutim, profesionalnih vozača je sve manje. Poslodavci navode da, zbog pravila Evropske unije, mnogi odlaze u druge zemlje raditi, iako su primanja približno ista.
“Problemi brojanja dana za naše vozače unutar Evropske unije, stalni neki nameti unutar EU, povećanja putarina, uvođenja nekih novih sistema kontrole, stalno kontrolišu naše vozače. Čim vide tablice registarskih oznaka BiH, eto policije”, ističe Muharem Berbić, direktor Tuzlatransa.
Dok evropsko pravilo boravka vozača u trajanju do 90 dana tjera radnu snagu iz zemlje, izvoznicima prijete dodatni problemi, jer će od prvog dana 2026. godine plaćati i taksu na ugljen dioksid, odnosno na proizvode koji nisu dobijeni iz obnovljivih izvora energije. I Tuzlanskom kantonu kao okosnici razvoja privrede će to nanijeti veliku štetu.
“Zasigurno će biti iznos koji će u cjelosti, ne možemo reći smanjiti konkurentnost, nego će ugasiti te firme, jer neće biti konkurentne na inostranom tržištu, a poznata nam je činjenica da imamo desetine takvih privrednih subjekata” naglašava ministar privrede TK Edin Duraković.
Izvoznik kornišona Fahrudin Delibajrić navodi da ni ove godine nije bilo izvoza i taksa će sigurno dodatno unazaditi privredni razvoj.
“Bićemo tada u potpunosti nekonkurentni i naša roba će biti teško prolazna na tržištima koje je vrlo surovo, a naš najveći upis su zemlje Evropske unije”, kaže Delibajrić.
Tada, dodaje Delibajrić, neće biti opravdano vršiti određene proizvodnje. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH za BHRT potvđuju da je do decembra 2024. godine zabilježen pad izvoza od 4,32 posto u odnosu na isti period protekle godine. Smanjenje izvoza je usko povezano sa slabijom potražnjom za bh. proizvodima, navode. Šta tek slijedi od 2026. godine?
Razumijevanje termina poput neto, bruto plate, bruto 1, bruto 2, te različitih doprinosa i naknada koje se pojavljuju na platnim listama, ključno je za svakog zaposlenika.
Šta je neto plata?
Neto plata je iznos koji radnik na kraju dobije uplatom na bankovni račun. To je “čisti” iznos koji ostaje nakon što se odbiju svi zakonski obavezni troškovi, uključujući doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezposlenosti, porez i druge naknade. Ovaj iznos predstavlja stvarnu zaradu radnika i najčešće je osnovni interes zaposlenika.
Ugovorena neto plata se može uvećati po osnovu minulog rada zaposlenika koji se računa na osnovu godina radnog staža provedenih kod poslodavca, prekovremenog rada, te ostalih koristi i bonusa koje sljeduju zaposlenika. Za potrebe izračuna primjera u ovom tekstu, koristićemo samo termin neto plata.
Na primjer, ako je vaša neto plata 1.200 KM, to je iznos kojim možete slobodno raspolagati nakon što su svi porezi i doprinosi uplaćeni nadležnim institucijama.
Šta je bruto plata?
Bruto plata predstavlja ukupni iznos koji je poslodavac dužan obračunati za isplatu radniku odnosno to je ukupni iznos na koji poslodavac obračunava zakonom propisane doprinose za socijalna davanja i porez.. Ovaj iznos uključuje:
Neto platu (sa pripadajućim uvećanjima),
Porez na dohodak, Doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje kao i osiguranje od nezaposlenosti. Na primjer, ako je bruto plata 1.500 KM, radnik će nakon odbitaka (porezi i doprinosi) dobiti neto platu, dok će odbici odnosno porez i doprinosi biti uplaćeni u relevantne fondove.
Razlika između bruto 1 i bruto 2
Pojmovi bruto 1 i bruto 2 objašnjavaju kako se formiraju troškovi plate, ne samo za radnika već i za poslodavca.
Bruto 1: Ovo je iznos koji uključuje neto platu i sve obaveze koje se odbijaju iz plate radnika (porez i doprinosi). Bruto 1 predstavlja osnovu za obračun poreza i doprinosa. Doprinosi koji ulaze u Bruto 1 se nazivaju ‘doprinosi na teret zaposlenika’ i iznose 31%.
Bruto 2: Ovo je ukupni trošak poslodavca za radnika. Bruto 2 uključuje bruto 1 plus dodatne obaveze koje poslodavac plaća na ime radnika, kao što su doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje te osiguranje od nezaposlenosti. Ovi doprinosi se nazivaju ‘doprinosima na teret poslodavca’ i iznose 10,50%. Na primjer, ako je bruto 1 iznos 1.500 KM, bruto 2 iznosi 1.657,50 KM, jer se Bruto 1 uvećava za iznos doprinosa koji se računaju na teret poslodavca (10,50%).
Bruto 2 je ključan za poslodavce jer pokazuje koliko ih zaista “košta” jedan radnik.
Doprinosi i porezi
Obračun plata uključuje nekoliko ključnih doprinosa i poreza koji se plaćaju na različitim nivoima. U Bosni i Hercegovini ti doprinosi su:
Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): Ovo je iznos koji se izdvaja za buduće penzije radnika. I radnik i poslodavac su obavezni uplaćivati doprinose za PIO.
Doprinos za zdravstveno osiguranje: Ovaj doprinos omogućava radnicima pristup zdravstvenim uslugama. Kao i kod PIO, doprinos za zdravstveno osiguranje uplaćuju i radnik i poslodavac.
Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti: Ovo je fond koji pomaže radnicima koji izgube posao. Doprinos uplaćuje i radnik i poslodavac.
Porez na dohodak: Porez na dohodak se obračunava na osnovu zakonski definisanih stopa, koje variraju u zavisnosti od entiteta (Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko Distrikt). Na iznos poreza može uticati lični odbitak, koji može biti uvećan za određeni procenat za svakog zdržavanog člana porodice. Nadalje, lični odbitak može biti uvećani za iznos plaćene kamate na kupovinu prvog stana ili na iznos plaćenih zdravstvenih usluga ili lijekova , što je zasebno propisano u Zakonu o porezu na dohodak.
Ostali pojmovi na platnoj listi
Na platnim listama često ćete naići na još nekoliko bitnih pojmova:
Osnovica za obračun: Ovo je osnovni iznos na koji se primjenjuju zakonske stope za obračun poreza i doprinosa.
Koeficijent: Ovo je broj kojim se osnovica množi kako bi se dobila osnovna plata. Koeficijent zavisi od pozicije radnika, nivoa stručne spreme i drugih faktora.
Topli obrok: Ovo je iznos koji radnik dobija kao naknadu za ishranu tokom radnog vremena. Topli obrok se obično obračunava po danima rada.
Regres: Jednokratna naknada za korištenje godišnjeg odmora. U mnogim kompanijama regres je dodatni motivacijski faktor za radnike.
Prekovremeni rad: Sati koje radnik odradi iznad redovnog radnog vremena, a koji se plaćaju uvećano, u skladu sa zakonom.
Kako funkcioniše obračun plata u Bosni i Hercegovini?
Obračun plata u Bosni i Hercegovini zavisi od entiteta u kojem radnik obavlja svoju djelatnost, budući da Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), Republika Srpska (RS) i Brčko Distrikt imaju različite stope poreza, doprinosa i pravila za obračun zarada. U nastavku ćemo detaljno objasniti kako se obračunava plata u FBiH i RS, uključujući ključne poreze i doprinose.
Obračun plata u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH)
U FBiH obračun plata uključuje porez na dohodak i doprinose za socijalno osiguranje, koji se plaćaju na teret zaposlenika, ali i poslodavca.
Porez na dohodak: Stopa poreza na dohodak iznosi 10 posto. Porez se obračunava na osnovicu koja se dobije tako što se bruto plata umanji za doprinose na teret zaposlenika i lični odbitak.
Lični odbici: Pored iznosa osnovnog ličnog odbitka za svakog zaposlenika koji ima poreznu karticu (300,00 KM), ovaj odbitak može biti uvećan za izdržavane članove porodice, iznos plaćene kamate na kupovinu prvog stana ili iznos plaćenih zdravstvenih usluga ili lijekova. Bitno je napomenuti da odbitak za iznos plaćene kamate ili zdravstvenih usluga ili lijekova, zaposlenik može potraživati kroz Godišnju prijavu poreza na dohodak. Kroz obračun plate se koriste samo lični odbici za zaposlenika lično ili uvećano za izdržavane članove porodice.
Doprinosi za socijalno osiguranje (na teret zaposlenika): Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): 17 posto. Zdravstveno osiguranje: 12,5 posto. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 1,5 posto. Ukupan iznos doprinosa na teret zaposlenika iznosi 31 posto bruto plate.
Doprinosi za socijalno osiguranje (na teret poslodavca) Pored doprinosa zaposlenika, poslodavci u FBiH moraju uplaćivati dodatne doprinose, što čini dio ukupnih troškova rada (bruto 2):
Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): 6 posto. Zdravstveno osiguranje: 4 posto. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 0,5 posto. Ukupan iznos doprinosa na teret poslodavca iznosi 10,5 posto bruto plate.
Primjer obračuna plate u FBiH
Ako je bruto plata radnika 1.500 KM i koristi se samo lični osnovni odbitak obračun izgleda ovako: Doprinosi zaposlenika (31 posto): 465 KM. Iznos ličnog odbitka je 300 KM. Osnovica za porez na dohodak: 735 KM (1.500 KM – 465 KM – 300 KM). Porez na dohodak (10 posto): 73,50 KM. Neto plata: 961,50 KM (1.500 KM – 465 KM – 73,50 KM). Doprinosi poslodavca (10,5 posto): 157,50 KM. Ukupan trošak poslodavca (bruto 2) iznosi 1.657,50 KM.
Također, bitno je spomenuti da je poslodavac u obavezi da obračuna i plati sledeće naknade: opću vodnu naknadu (0,50% od neto plate), naknada za elementarne nepogode (0,5% od neto plate) i naknadu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, što dodatno uvećava ukupan trošak poslodavca.
Obračun plata u Republici Srpskoj (RS)
Bruto platu u RS-u čine neto plata, doprinosi za socijalno osiguranje i porez.
U RS-u obračun plata se razlikuje po stopama doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak.
Porez na dohodak: Stopa poreza na dohodak u RS iznosi 8 posto. Porez se obračunava na osnovicu koja se dobije tako što se bruto plata umanji za zakonski propisanu poresku olakšicu.
Lični odbici: Zaposlenik ima pravo na osnovni lični odbitak u iznosu od 1.000,00 KM mjesečno, koji se može uvećati za izdržavane članove porodice, te za iznos plaćene kamate na kupovinu prvog stana. Također, napomena, odbitak za iznos plaćene kamate zaposlenik može potraživati kroz Godišnju prijavu poreza na dohodak. Kroz obračun plate se koriste samo lični odbici za zaposlenika lično ili uvećano za izdržavane članove porodice
Doprinosi za socijalno osiguranje (na teret zaposlenika): Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): 18,5 posto. Zdravstveno osiguranje: 10,2 posto. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 0,6 posto. Doprinos za dječiju zaštitu: 1,7 posto. Ukupan iznos doprinosa na teret zaposlenika iznosi 31 posto bruto plate.
Primjer obračuna plate u RS
Ako je bruto plata radnika 1.500 KM i zaposlenik ima samo osnovni lični odbitak obračun izgleda ovako: Doprinosi zaposlenika (31 posto): 465 KM. Iznos ličnog odbitka iznosi 1,000 KM. Osnovica za porez na dohodak: 500 KM (1.500 KM -1.000 KM – ). Porez na dohodak (8 posto): 40,00 KM. Neto plata: 995,00 KM (1.500 KM – 465 KM – 40,00 KM).
U RS-u nema propisanih doprinosa na teret poslodavca. U RS-u poslodavaci su dužni još i da obračunaju naknadu za Fond solidarnosti (0,25% od neto plate), naknadu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom (0,10% na bruto platu) i naknadu za vode Srpske (1 KM po zaposlenom).
Razumijevanje razlike između neto i bruto plate, kao i svih obaveza koje proizlaze iz plata, ključno je za svakog radnika i poslodavca u Bosni i Hercegovini.
Za radnike, neto plata je ono što primaju, ali bruto plata i doprinosi osiguravaju njihova prava na penziju, zdravstvenu zaštitu i druge beneficije. Ako ste radnik, uvijek pažljivo pregledajte svoju platnu listu kako biste se uvjerili da su sva obračunavanja ispravna.
Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu, odgojno-obrazovna ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 8. januara obilježava 488. godišnjicu neprekidnog rada.
„Stjecište dobrih, dom savršenih ljudi“, kako se o Medresi kazuje u hronostihu ispisanom iznad ulaza u Kuršumliju, otkriva inspirativnu vizionarsku misao i ulogu koju je utemeljitelj Gazi Husrev-beg, najveći i najznačajniji bosanskohercegovački vakif, namijenio ovoj ustanovi.
– Teško je zamisliti da je Gazi Husrev-beg hladnog zimskog dana 8. januara 1537. godine mogao i naslutiti da proplamsaji ove plemenite ideje neće biti povijeni dahom društveno-političkih okolnosti i izazovnog povijesnog hoda Medrese. Istina, on je sve učinio da je zaštiti, osnaži i omogući joj razvoj. Vakifove riječi, suhim žigom utisnute u vakufnamu prije gotovo pet stoljeća, danas nam govore univerzalnim jezikom (samo)održivosti i odgovornosti. One nas podsjećaju da vrijednosti koje smo naslijedili trebamo prenijeti i predati budućim generacijama – kazao je u razgovoru za Agenciju MINA povodom godišnjice pomoćnik direktora Medrese za nastavu prof. Mensur Kerla.
Svršenici Medrese, kako ističe sagovornik, najbolji su promotori i svjedoci Gazi Husrev-begovog djela. Oni svojim životima, radom, djelima, postignućima, svjedoče pronicljivost, altruizam i mudrost vakifa.
Značajni doprinosi
– Vakif je suptilno iscrtao i obrise profila i kvaliteta onih koji će podučavati i biti podučavani. U Medresi je tako ostvareno skladno jedinstvo odgojne i obrazovne komponente podučavanja. I danas, u informacijskom ili digitalnom dobu, Medresa kao slavni hram visoke učenosti, ostaje most između tradicije i savremenosti, mjesto i ustanova gdje se stoljetno iskustvo i akumulirana mudrost susreću s izazovima novog doba, ne gubeći izvorni karakter i plemenitost svoje misije – izjavio je on.
Značajni doprinosi učenika, profesora, odgajatelja i alumnista afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese vrijedni su počasti i živi su svjedok odgovornog odnosa prema temeljnim intencijama vakufname, napominje Kerla.
– Ličnim uspjesima, postignućima i potvrđivanjima svi oni dokazuju vrijednosti ove škole. Zbog toga je 8. januar ugraviran u samo biće svakog učenika, svršenika i uposlenika ove ustanove kao datum koji iznova podsjeća na našu odgovornost prema znanju, kao blagodati i temeljnoj univerzalnoj vrijednosti, i prema Medresi, kao vjerskoj školi – kazao je on.
Jaki temelji
Gazi Husrev-begova medresa je odgajala i obrazovala više hiljada ljudi koji su svijetom širili nauku, islamski moral, univerzalne poruke dobra i vrednote.
– Medresa je postavila jake temelje sistematskog obrazovanja u našoj zemlji, a njen doprinos ogleda se i u formiranju intelektualne elite koja je stoljećima oblikovala kulturni, duhovni i društveni život Bosne i Hercegovine, od znamenitih alima i književnika, do prosvjetitelja i reformatora. Medresa stoljećima obitava na razmeđu prošlosti i budućnosti, ali i na razmeđu dva svijeta, dva dijela ili dvije strane svijeta: Istoka i Zapada. Gazi Husrev-begova medresa jeste stara škola sa višestoljetnim iskustvom, ali ona je istovremeno i škola budućnosti – akcentirao je on.
Kako je kazao, „rasplamsaj aktivnosti koji sada svjedočimo u Gazi Husrev-begovoj medresi lijep su nagovještaj da je budućnost svijetla i blistava i da će još uvijek neispisane stranice njene povijesti biti svjedok predanog rada, lijepih priča, vrhunskog uspjeha i trajnog služenja dinu i domovini“.
– Blistave stranice historije ove škole tek trebaju da se potpuno otvore naučnicima i istraživačima koji će moći razmatrati, tumačiti i objašnjavati njezin historijski hod, djelovanje i uspjehe – istaknuo je on.
Centralna svečanost
Nakon što je 26. decembra održana Svečana akademija za učenike u povodu 488. godišnjice Medrese, 8. januara u amfiteatru Medrese, s početkom u 14.30 sati, bit će održana centralna svečanost.
– Na dan kada je 1537. godine Gazi Husrev-beg zasnovao Medresu kao visoko učilište koje je stoljećima najprepoznatljivije i, usuđujem se ustvrditi, najvažnije ishodište naše institucionalne obrazovanosti, planirana je Svečana sjednica Nastavničkog vijeća Gazi Husrev-begove medrese, a istog dana će biti održana i Svečana akademija – najavio je Kerla.
Dan Gazi Husrev-begove medrese, zaključio je profesor, je vrijeme kada se „pod jedan krov okuplja cijela medresanska porodica“.
U Čitluku je Dan žalosti zbog pogibije dvojice dječaka iz Međugorja.
Dva brata osnovnoškolskog uzrasta poginula su u saobraćajnoj nesreći 2. siječnja, a Općina Čitluk proglasila je Dan žalosti na dan njihovog posljednjeg ispraćaja.
Dan žalosti obilježit će se spuštanjem zastava na pola koplja na zgradi Općine i zgradama javnih ustanova i institucija čiji je osnivač Općina Čitluk.
Na Dan žalosti na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera i neće se puštati glazba u ugostiteljskim i drugim javnim objektima. Odlukom o proglašenju Dana žalosti obvezuju se mediji na području općine Čitluk da svoje programske sadržaje prilagode Danu žalosti.
Marin Radišić, načelnik Općine Čitluk i Ivica Jerkić, predsjednik Općinskog vijeća Čitluk, povodom tragičnog događaja uputili su obitelji dječaka telegram sućuti.
Mesne prerađevine i voće su radnicima sa minimalnim plaćama odavno luksuz. Nakon što je Vlada Federacije BiH donijela odluku prema kojoj će najniža plaća iznositi 1.000 KM, uslijedile su burne reakcije. Dok poslodavci zahtijevaju povlačenje odluke, radnici ističu da bi iznos trebao biti i veći, jer je hiljade onih koji jedva preživljavaju.
Minimalna plaća u Federaciji BiH od ovog mjeseca je povećana za 381 KM i odluka važi do kraja godine. Obrtnicima i malim preduzećima Vlada će uplaćivati subvencije za doprinose, a kako bi sačuvali radna mjesta koja su eventualno ugrožena.
“Smatramo da je i ovo malo što je Uredbom doneseno. 270.000 ljudi u Federaciji ima razloga da se nada da će biti bolje. Tih 270.000 ljudi imaju platu manju od 1.000 maraka”, ističe predsjednik Saveza samostalnih sindikata Tuzlanskog Kantona Fahrudin Šahović.
Iz Udruženja poslodavaca u FBiH ističu da odluke nisu rezultat dijaloga niti su donesene na transparentan način.
“Ova odluka, umjesto da podstakne rast i razvoj, može izazvati kontraproduktivne efekte, uključujući masovne otkaze, smanjenje broja novih radnih mjesta, smanjenje konkurentnosti domaće privrede, nedolazak ionako malog broja stranih investitora, kao i dodatne pritiske na već preopterećenu poslovnu zajednicu”, naveli su u saopćenju.
Na reakcije poslodavaca stigao je i odgovor Saveza samostalnih sindikata BiH.
“Znamo da je problem ustvari u činjenici da već desetljećima prijavljuju radnike na minimalnu platu i tako izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa. Ne razmišljaju da tako kradu državu od koje uvijek očekuju pomoć i podršku, a radnike dugoročno ponižavaju i kao zaposlene, ali i kao buduće penzionere”, poručili su iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Profesor ekonomije Bahrija Umihanić ističe da je prvenstveno trebalo smanjiti doprinose, pronaći modele, jer na ovaj način prijete i poskupljenja prozvoda.
“Da će dovesti do rasta inflacije i neće proći ni tri mjeseca a radnici će, iako će dobiti minimalno 1000 maraka, moći kupiti manje proizvoda nego što su kupovali za niže”, upozorava Umihanić.
Poskupljenja su odavno svakodnevica, pa je radna klasa dovedena na rub preživljavanja. Prema podacima, privredna društva su u 2023. godini ostvarila prihod od 69,4 milijarde maraka, a profit po zaposleniku godinu ranije iznosio je skoro 11.000 maraka.
Minimalna plaća do sada nije rasla ni za jednu marku. Dok se država suočava sa nedostatkom radne snage, stižu upozorenja o otkazima.
Cigarete u Bosni i Hercegovini nisu poskupile od početka 2025. godine. Veliki distributeri i proizvođači cigareta u obavezi su da dostave nove maloprodajne cijene cigareta u Upravu za indirektno oporezivnje minimalno mjesec dana prije stupanja na snagu novih cijena, a UIO do danas nije dobila nikakvu najavu poskupljenja cigareta u BiH, navode iz UIO BiH.
Podsjećamo, u skladu s Odlukom o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i akcize na duhan za pušenje u 2025. godini, koju je početkom decembra 2024. godine usvojio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, po paklici cigareta se plaćaju sljedeće akcize:
(a) proporcionalna akciza po stopi od 42% maloprodajne cijene cigareta
(b) specifična akciza u iznosu od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za pakiranje od 20 komada,
Ukoliko je ukupna akciza na cigarete (proporcionalna + specifična), koja je obračunata po gore navedenim stopama, manja od minimalne akcize, onda se plaća minimalna akciza koja u 2025. godini iznosi od 3,58 KM po kutiji cigareta. Kako sve paklice cigareta koje se prodaju na tržištu u BiH već imaju ukupnu akcizu veću od minimalne, nije bilo osnova da se od početka 2025. godine povećavaju maloprdajne cijene cigareta.
Kako bi dodatno pojasnili dajemo sljedeći primjer:
Ukoliko je trenutno cijena cigareta u BiH 5,80 KM po paklici, u toj cijeni je uključena sljedeća akciza:
– proporcionalna – 42% maloprodajne cijene (to iznosi 2,44 KM)
– specifična – 1,65 KM
Ukupna akciza plaćena u ovoj paklici cigareta je zbroj proporcionalne i specifične i iznosi 4,09 KM. To znači da je ova akciza veća od minimalne, koja u 2025. godini koja iznosi 3,58 KM po paklici, te nema osnove da se cijena cigareta povećava.
Kraj godine uvijek je prikladno vrijeme da se napravi retrospektiva i planira budućnost. Kako se približavamo 2025., Bosna i Hercegovina ulazi u novu fazu svog ekonomskog razvoja, obilježenu, poput mnogih drugih zemalja, izazovima ali i prilikama, i sa većinom njih će ući i u novu kalendarsku godinu.
Kakvu ekonomsku situaciju BiH može očekivati i kakve su njene ekonomske mogućnosti u 2025. godini za Forbes BiH analiziraju i predviđaju univerzitetski profesori u našoj zemlji Željko Šain, Nikola Papac i Bahrija Umihanić.
Foto: Prof.dr. Željko Šain, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Željko Šain: “Bit će ovo teška godina”
Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za Forbes BiH prognozira da bi 2025. godina mogla biti izazovna na više frontova, ali ipak iznosi i razloge koji donose umjereni optimizam.
“Moje prognoze su da će biti teška godina, komplicirana po mnogim stvarima, ali se nadam ipak bolja u odnosu na 2024. Jer, valjda smo svi zajedno izvukli odgovarajuće iskustvo, naučili neke nenaučene ranije lekcije i smatram da će se jednostavno politika u svijetu malo promijeniti dolaskom i Trumpa na vlast.
Situacija na relaciji Evropska unija – Kina – Rusija, uz aktuelni trgovinski embargo, jasno pokazuje da trenutni globalni trendovi ne vode ničemu dobrom. Valjda će biti dovoljno razumnih snaga za stabilizaciju odnosa, da se preokrene na bolje.
Alternativna tržišta
Što se BiH tiče, mi se prije svega ne smijemo monopolski okrenuti ni prema bilo kojem tržištu, mi moramo imati opcione varijante, neke alternative koje možemo iskoristiti i biti fleksibilni. Više se vezati za našu dijasporu koja ima veliko znanje, ima uticaje, ima novac, prema tome, unutar zemlje moramo shvatiti da separatizam u bilo kojem pogledu neće dati dobro, nego se moramo ujediniti u BiH.
Proizvodnja zdrave hrane, turizam, drvna i prerađivaška industrija
I ako uspijemo unutar BiH da postignemo jedinstveniju ekonomsku politiku, onda ćemo i uspjeti. Ako mi sebe unutar BiH udružimo i zajedno sa našim institucijama kao što su Vanjsko-trgovinska komora, kroz jedan produktivniji rad Ekonomsko-socijalnog vijeća i budemo se međusobno bolje udruživali, mi ćemo prevazići te vanjske uticaje.
BiH ima mogućnosti, u turizmu svakako, većem obimu proizvodnje zdrave hrane, kao i da jačamo još više drvni klaster i našu prerađivačku industriju. U tom pogledu možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu.
Nikola Papac: “Cijene će u najboljem slučaju ostati na nivou koji imamo danas”
Nikola Papac, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru ocjenjuje da će kretanja cijena energenata na svjetskom tržištu utjecati i na ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, velike krizne faze su prošle, te značajne promjene cijena u ovom segmentu ne očekuje. Podsjeća da se proces inflacije opće razine cijena uveliko stabilizirao, a sadašnje cijene zadržat će se na sličnom nivou. Očekuje da će se one kretati u skladu s predviđanjima međunarodnih organizacija.
Energenti i cijene namirnica
Cijene električne energije, koje su tokom pandemije dosegle rekordne razine, očekujem da će u 2025. ostati na sličnoj razini kao u 2024. godini. Nadam se da krize, posebno političke i ratne, koje sada pogađaju Europu i ostatak svijeta u 2024., neće eskalirati u 2025. godini, da cijene nafte neće doživljavati svoje eksplozije, veliki rast itd. Nafta je često znala biti izgovor za poskupljenja namirnica, međutim, jedan drugi vrlo važan element u procesu poskupljivanja bili su često i nezasitni interesi trgovaca, malotrgovaca i veletrgovaca koji su donosili određene proizvode na tržište, imali su u određenom trenutku opravdanje da, zahvaljujući činjenici da su cijene nafte i električne energije rasle, kažu kako moraju rasti cijene određenih proizvoda, i onda su te cijene rasle neprirodno, više nego što su rasli troškovi, to moramo reći. Tako da za porast cijena nije uvijek bio uzrok cijena energenata. Nažalost, mi ne možemo iskontrolirati cijene određenih proizvoda jer mi smo uvozno gospodarstvo, u velikoj mjeri uvozimo, ovisimo od uvoza mase proizvoda. Cijene će u najboljem slučaju ostati na nivou koji imamo danas. Sa malim postotkom inflacije 2-3 posto na razini godine, što znači da postoji velika vjerojatnost njihovog blagog povećanja do kraja godine.
Foto: Prof.dr. Nikola Papac, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Problem nedostatka radne snage
Jedan od najvećih izazova koji bi mogao obilježiti tržište rada u Bosni i Hercegovini u 2025. godini je nedostatak radne snage. Ovaj problem, karakterističan je za otvorena mala gospodarstva, gdje jedan značajan dio kadrova, posebno onih koji su specializirani za pojedina područja, odlazi, odnosno pronalazi neka nova tržišta, neke bolje dohotke, što stvara deficit na domaćem tržištu rada. S druge strane, proces energetskog osamostaljivanja BiH koji je u toku, uz sve veći fokus na obnovljive izvore energije, mogao bi nositi razvojne procese u 2025. godini. Ti procesi međutim, ne mogu biti tako brzi, postoji dosta administrativnih, formalnih pa i tehničkih ograničenja i jednostavno to su sve nove industrije, posebno industrija solarne energije, gdje ti procesi neće ići takvom brzinom kako očekuju možda čak i sami investitori.
Reforme
Kada je o fiskalnoj reformi rječ očekujem da će se započeti procesi nastaviti. Međutim,ne mislim da se fiskalna reforma može provesti prema logici rapidnog, revolucionarnog zaokreta od 180 stupnjeva, već da će se provoditi u nekoliko faza; ići kroz procese smanjenja postojećih stopa poreza i doprinosa, promijene načina obračuna poreza na dohodak, prije svega, ovdje se govori o reformi poreza na dohodak. Mislim da je krajnje vrijeme da se kreiraju prvi koraci u tom pravcu, gdje će se promijenjati stopa poreza na dohodak i mijenjati struktura stopa doprinosa, naravno na niže, da bi se na određeni način dao zamah, smanjili troškovi i poslodavcima, zadržala radna snaga, potaknulo stvaranje boljih uvjeta na tržištu…
Razlozi za optimizam
Moramo razmišljati optimistično. Bez obzira što smo malo gospodarstvo, što smo opterećeni različitim problemima, političkim, socijalnim, društvenim itd., ipak mi nismo baš takvo gospodarstvo koje se ne može nositi sa različitim procesima. Imamo kompanije u svim segmentima funkcioniranja našeg gospodarstva koje se mogu nositi sa europskom konkurencijom. Znači mogu biti igrači na europskim i na svjetskim tržištima. Imamo potencijala i u energetskom sektoru. Imamo potencijala u turističkom sektoru.
Imamo izuzetno veliku i moćnu dijasporu koja voli svoj kraj, voli ulagati svoj novac, čak se i vraćati itd. Imamo kompanije koje su inovativne, dinamične. Imamo ideje, nadam se da će se ubrzati državni infrastrukturni projekti posebno izgradnja autoteste koja bi stavila potpuno na neku drugu mapu Bosnu i Hercegovinu.
Tako da to su elementi koji stvarno donose blagi optimizam pred Bosnu i Hercegovinu u narednom periodu. Naravno, to nisu procesi koji se mogu završiti u jednoj kalendarskoj godini, ali to su procesi koji bilo kojem gospodarstvu i većem i složenijem od Bosne i Hercegovine mogu donijeti puno pozitivnog, pa onda samim time definitivno mogu donijeti i Bosni i Hercegovini.
Prof.dr. Bahrija Umihanić, Ekonomski fakultete Univerzietta u Tuzli
Bahrija Umihanić: “Očekujem prve signale povratka dijela dijaspore u BiH”
Bahrija Umihanić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli za Forbes BiH napominje kako su političke prilike u našoj zemlji trenutno nestabilne, ali izražava nadu kako će doći do njihove stabilizacije tokom 2025. godine, što bi trebalo stvoriti bolje uslove za ekonomski napredak.
“Evropska unija pokazuje sve veći interes za Zapadni Balkan, a posebno za Bosnu i Hercegovinu, zbog geopolitičkih promjena u Evropi i potrebe za jačanjem stabilnosti u regiji. Vjerujem da će ovo rezultirati većom podrškom EU u vidu investicija u infrastrukturu, energetsku sigurnost i digitalnu transformaciju. Smatram da geostrateški položaj Bosne i Hercegovine može dodatno povećati njen značaj u kontekstu povezivanja evropskih tržišta i energetske tranzicije.
Usporavanje odlaska stanovništva
Iako očekujem rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u rasponu od 2,5 posto do 3 posto u 2025. godini, svjestan sam da su takve stope daleko ispod onih koje bi omogućile Bosni i Hercegovini značajnije približavanje ekonomijama Evropske unije. Vjerujem da će rast biti potpomognut sektorima poput energetike, turizma i informacionih tehnologija, ali smatram da je neophodno uložiti dodatne napore u diversifikaciju ekonomije i unapređenje inovativnih kapaciteta. Nedovoljno razvijeno finansijsko tržište i ograničen fiskalni kapacitet ostaju prepreke koje treba prevazići kako bi se osigurao dugoročan razvoj.
Naredna godina mogla bi donijeti usporavanje odlaska stanovništva iz zemlje, što je jedan od najvećih izazova za Bosnu i Hercegovinu. Pored toga, očekujem da će se pojaviti prvi signali povratka dijela dijaspore, podstaknuti povećanjem dostupnosti kvalitetnih radnih mjesta i boljim životnim uslovima. Digitalni sektor i tehnološke inovacije pružaju značajne mogućnosti za zapošljavanje mladih i obrazovanih kadrova. Vjerujem da povratak stručnjaka iz dijaspore može donijeti dragocjena znanja i iskustva koja bi unaprijedila konkurentnost privrede.
Suzbijanje korupcije
Vjerujem da će 2025. godina biti obilježena intenzivnijim sprovođenjem strukturnih reformi, da će posebna pažnja biti posvećena reformama u pravosudnom sistemu, javnoj upravi i poslovnom okruženju, što bi moglo značajno poboljšati investicioni ambijent. Također, vjerujem da će ispunjenje evropskih uslova približiti Bosnu i Hercegovinu otvaranju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, što bi donijelo dodatnu međunarodnu podršku i podsticaj za domaću ekonomiju.
Nastavak borbe protiv korupcije trebala bi donijeti konkretne rezultate. Suzbijanje korupcije od presudne je važnosti za vraćanje povjerenja građana u institucije i povećanje privlačnosti zemlje za strane investitore. Uvjeren sam da će dosljedna primjena antikorupcijskih mjera otvoriti prostor za transparentnije upravljanje resursima i doprinijeti dugoročnom ekonomskom i društvenom razvoju.
BiH kao potencijalni lider u izvozu organske i tradicionalne hrane
Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim potencijalom za ekonomski razvoj u ključnim sektorima poput energetike, male privrede, turizma, infrastrukture te poljoprivrede i prehrambene industrije, što može značajno doprinijeti makroekonomskoj stabilnosti i unapređenju konkurentnosti. Energetski sektor, vođen zelenom tranzicijom i obnovljivim izvorima energije, predstavlja stratešku priliku za privlačenje stranih investicija i smanjenje energetske zavisnosti. Mala privreda, kroz digitalizaciju i internacionalizaciju mikro, malih i srednjih preduzeća, može osigurati veću integraciju u globalne lance vrijednosti. Multiplikativni efekti turizma na ugostiteljstvo, zanatstvo i kreativne industrije, uz modernizaciju turističke infrastrukture, dodatno jačaju njegov doprinos deviznim prilivima. Razvoj infrastrukture, uključujući koridor Vc i modernizaciju transportnih pravaca, poboljšava mobilnost radne snage, smanjuje logističke troškove i stimuliše građevinsku industriju. Konačno, modernizacija poljoprivrede kroz inovativne tehnologije i ruralni razvoj osnažuje prehrambenu industriju i pozicionira BiH kao potencijalnog lidera u izvozu organske i tradicionalne hrane. Ove sinergijske mjere, uz strukturne reforme i usklađivanje s evropskim standardima, mogu osigurati održiv ekonomski rast i povećati otpornost zemlje na globalne izazove.
Prema podacima koje je objavio Federalni zavod za statistiku u novembru 2024. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine je boravilo 89.295 turista što je za 21,8 posto više u odnosu na novembar prethodne godine, dok je u odnosu na oktobar 2024. godine manje za 34,1 posto. Učešće domaćih turista u ukupnom broju dolazaka u novembru bilo je 34,1 posto, a stranih turista 65,9 posto.
Ukupan broj noćenja turista u novembru 2024. godine iznosio je 165.007 što je za 23,9 posto više u odnosu na novembar 2023. godine, a u odnosu na oktobar 2024. godine manji je za 33,6 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja bilo je 31,9 posto, a stranih turista 68,1 posto.
Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 96,7 posto.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja u novembru ostvarili su turisti iz: Hrvatske (18,6 posto), Turske (14 posto), Srbije (7,5 posto), NR Kine (5,5 posto) i SAD (3,9 posto) što je ukupno 49,5 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 50,5 posto noćenja.
Broj raspoloživih kreveta u novembru u FBiH 2024. godine iznosio je 29.246 što je za 5,1 posto više u odnosu na novembar 2023. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 20,9 posto.
